Za novac EU konkurišu s 59 projekata
Iz MEP-a “Vijestima” kazali da se 44 projekta odnose na oblast obrazovanja, devet na energetiku, tri na digitalizaciju, dva na saobraćaj i jedan na zdravstvo
Vladin Savjet za javne investicije odobrio je listu od 59 projekata za koju se očekuje da je izvršna vlast usvoji do kraja maja u okviru reformske agende, kojom će država konkurisati za novac iz Plana rasta za zapadni Balkan, odnosno novog finansijskog paketa EU za države regiona.
To su juče “Vijestima” rekli iz Ministarstva evropskih poslova (MEP), navodeći da se 44 projekta odnose na oblast obrazovanja, devet na energetiku, tri na digitalizaciju, dva na saobraćaj i jedan na zdravstvo. Međutim, nisu odgovorili koji su tu konkretno projekti.
Iz MEP-a su naveli da se prvi prioritet odnosi na 44 infrastrukturna projekta predložena u oblasti obrazovanja na svim nivoima, s ciljem da se, kako kažu, poboljšaju uslovi za obrazovanje djece i mladih širom Crne Gore izgradnjom novih vrtića, škola i fakulteta.
“Ovako odgovorna odluka, koja će pomoći da se poboljšaju uslovi u obrazovnom sistemu, najbolja je moguća investicija u budućnost mladih ljudi, a dodatno je namjera da se kroz investicije u obrazovanje doprinese bržem ekonomskom rastu, što je krajnji cilj novog plana EU”, poručili su.
Evropski parlament usvojio je krajem aprila Plan rasta za period od 2024. do 2027. godine vrijedan šest milijardi eura, koji je Evropska komisija (EK) predložila jesenas. Dvije milijarde tog novca EU će dati kao bespovratnu pomoć, a četiri u formi povoljnih kredita.
Planovi reformi koje pripremaju države regiona da bi konkurisale za evropski novac, biće vezani za rokove i njihovo sprovođenje biće uslov za dobijanje novca kao podrške budžetu dva puta godišnje, odnosno svakih šest mjeseci. Planovi će morati da se zasnivaju na preporukama iz izvještaja EK o napretku, kao i na programu ekonomskih reformi svake zemlje.
Novac predviđen za državu čije dogovorene reforme EK ocijeni kao neuspješne ili neispunjene u dogovorenom roku, prilikom naredne isplate otići će drugoj zemlji koja je ispunila svoje reforme. Broj stanovnika i bruto nacionalni proizvod po glavi stanovnika biće kriterijumi za određivanje koliko će koja država dobiti novca iz fonda. Crna Gora bi, kako su više puta saopštili iz Vlade, trebalo da računa na preko 400 miliona eura povoljnih kredita i bespovratnih sredstava.
Iz MEP-a kažu da je Vlada, nakon što je EK formulisala pravila za finansiranje u okviru Plana rasta, paralelno s pripremom reformske agende pristupila i identifikaciji infrastrukturnih projekata koji bi mogli biti spremni za finansiranje sredstvima EU. Podsjećaju da će polovina od ukupnog iznosa sredstava opredijeljenih za svaku od država zapadnog Balkana biti opredijeljena za finansiranje razvoja infrastrukture, što je, dodaju, u slučaju Crne Gore oko 200 miliona eura.
“Što uz dodatna sredstva koja će biti potrebno uložiti iz kredita međunarodnih finansijskih institucija i budžeta države čini potencijalni portfolio projekata vrijednosti od oko pola milijarde eura. Kako bi u narednom periodu mogli imati dovoljno spremnih projekata, MEP je koordinirao proces identifikacije projekata u okviru kojeg su nadležna resorna ministarstva predložila liste projekata za oblast saobraćaja, energetike, digitalizacije i razvoja ljudskih resursa, odnosno obrazovanja”, naveli su iz MEP-a.
Iz resora na čijem je čelu Maida Gorčević kažu da će nadležne institucije EU na osnovu reformskih agendi koje dostave države zapadnog Balkana pristupiti potpisivanju sporazuma o dodjeli sredstava. Po planu EK, to bi, dodaju, trebalo da omogući da prva uplata sredstava bude sprovedena već tokom ljeta, a da prvi infrastrukturni projekti budu odobreni do kraja godine.
“Svakako, želimo istaći da radni tim za pripremu reformske agende Crne Gore, kojim koordinira MEP, posvećeno radi na pripremi reformi i budućih projekata, kako bi na vrijeme ispunili sve naše obaveze u ovom procesu”, zaključili su.
Prvi prioritet se odnosi na 44 infrastrukturna projekta predložena u oblasti obrazovanja na svim nivoima, s ciljem da se poboljšaju uslovi za obrazovanje djece i mladih širom Crne Gore izgradnjom novih vrtića, škola i fakulteta. Ovako odgovorna odluka je najbolja moguća investicija u budućnost mladih ljudi...
( Nikola Dragaš )