Angažovana socijalna priča prikazana kroz strip

Francuski strip autor Kristijan Lakroa, poznatiji kao Kristijan Laks, ne brine za budućnost stripa, zaključak je njegovog gostovanja na 18. Međunarodnom podgoričkom sajmu knjiga i obrazovanja u ponedjeljak.

On je sa teoretičarem stripa dr Lukom Rakojevićem razgovarao o svojim počecima, djelima, inspiraciji i predstavio crnogorsko izdanje stripa “Crvena figura plodnosti”, sve to kao gost štanda Francuske koja je ove godine Zemlja počasni gost.

On je istakao i da mu je drago što je Francuska Zemlja počasni gost Sajma, budući da je Francuska književna zemlja. Sa druge strane, priznaje, ne poznaje dobro Crnu Goru, ali bi je rado detaljnije istražio.

“Slabo poznajem Crnu Goru, za sada znam samo Podgoricu i rekao bih da je to lijep grad u kojem ljudi vode prijatan i komforan život. Volio bih da istražim i neke druge djelove vaše države. Kako sam se našao u ovoj zemlji ne mogu da zanemarim utisak da je ovo zemlja slična onoj koja je opisana u Tintinu”, rekao je Laks na početku.

On je dodao da svoje prve izlete u svijet stripa vezuje upravo za Tintin i dalje komentariše opšte stanje u sferi devete umjetnosti.

“Kada je u pitanju budućnost stripa, rekao bih da je opšta slika povoljna, makar u Francuskoj i Parizu, bez obzira na napredak tehnologije kada se sve vizualizuje kroz video format i sličan sadržaj. Mislim da se mladi vraćaju stripu, a prije svega bih pomenuo mange koji inspirišu mlade i koje zapravo donose vrstu povratka čitalačke publike stripu. Veoma sam optimističan kada je u pitanju opstanak i budućnost stripa”, poručio je Laks.

On je istakao da je prije par godina bio zabrinut za opstanak knjige, ali ne i stripa, jer smatra da će strip opstati uprkos svemu zbog živopisnog doživljaja koji pruža na različitim nivoima umjetnosti - od scenarija, preko dramaturgije, do likovnog, odnosno vizuelnog sadržaja.

“Danas, kada živimo u svijetu u kojem je sve ogoljeno i materijalizovano, plašio sam se za budućnost knjige. Ipak, razuvjerio sam se uvidjevši da je izdavaštvo kontinuirano i da se nastavlja, te da stalno izlaze novi naslovi i da je tržište danas veliko. Sada sam siguran da izdavaštvo knjiga, naravno ni stripova, neće stati. U prilog tome ide i dobar dizajn, kvalitetni povezi, odnosno korice, prvenstveno stripova, koje su izuzetno dobrog kvaliteta. Bio sam jako srećan kada sam vidio izdanje mog stripa ‘Crvena figura plodnosti’ ovdje u Crnoj Gori. Čini mi se da je format mnogo ljepši i veći nego što je to slučaj u originalu na francuskom jeziku, i zahvalan sam zbog toga”, poručio je Laks.

Rakojević je istakao da Laksovi stripovi govore o važnim društvenim temama, nerijetko smješteni u specifičnim istorijskim okolnostima, a autor je kazao da strip smatra svojim načinom aktivizma.

“Sve ono što ja prikazujem i što crtam u stripu predstavlja na neki način angažovanu socijalnu priču prikazanu tim putem, u stripu”, konstatovao je on.

Svoj izraz najbolje kanališe kao kompletan autor - i scenarista i crtač, iako nekada crta stripove po tuđem, a nekada i po svom scenariju.

“Svaka od tih uloga je zapravo dio mene, odnosno, ja sam u svakoj od njih. I kada se prikazujem kao pisac i kao animator, kao crtač, sve to sam ja. To što zarad stripa moram uravnotežiti svoje pisanje i balansirati ga sa crtanjem, savršeno mi odgovara, jer na taj način mogu prikazati kompletnu scenu i predstaviti ukupan sadržaj”, objasnio je on.

Kreiranje stripova uporedio je sa biciklizmom ističući da je za obje discipline potrebna velika spremnost. Dodao je i da inspiraciju nerijetko nađe na putovanjima kada pravi puno slika i fotografija na osnovu kojih kasnije prenosi utisak u svojim djelima, što je slučaj i sa stripom “Crvena figura plodnosti”.

“Taj strip predstavlja i sažetak mojih iskustava, donkihotovskih putovanja, između ostalog i u Americi. Specifičan je i po tome što ne obiluje samo sivim tonovima, već mu dajem određenu boju. Interesantno je da je u cijelom stripu crvena boja rezervisana za tu malu statuu koju glavni lik nosi, a na koju sam stavio fokus i koja je posebno simbolična i važna. Ta statua jako podsjeća na jednu koju sam vidio u Luvru i koja datira iz 14. vijeka a koja je zapravo sa Malija. Ja sam jednom prilikom bio na odmoru i boravio na Maliju, duže nego što sam planirao, pa je ‘Crvena figura plodnosi’ zapravo i nastala inspirisan mojim putovanjem u tu zemlju koju prilično dobro poznajem”, ispričao je Laks i pozvao zainteresovane da otkriju izazove sa kojima se suočavaju njegovi likovi i spoznaju simboliku “Crvene figure plodnosti”...

( Jelena Kontić )