Odbor naknadno o Zakonu o šumama, mafija i dalje nelegalno sječe
"Džaba hapsimo kada nemamo presudu. Imamo saradnju gdje ne postoji dovoljna dinamika realizacije predmeta", kazao je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović
Odbor za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje nije razmatrao predlog zakona o šumama, zbog velikog broja primjedbi koje su stigle na taj dokument, između ostalog od opština, predstavnika institucija, stručnjaka...
To je na sjednici Odbora, kazao njegov predsjednik i poslanik Nove srpske demokratije (NSD) Dejan Đurović. On je pojasnio da je to odlučeno u razgovoru sa ministrom poljoprivrede Vladimirom Jokovićem, uz preporuku da se zakon što prepravi i u kratkom roku vrati na razmatranje Skupštini.
Tema sjednice je bilo konstultativno saslušanje, povodom rješavanja bespravnih aktivnosti u šumarstvu predlogom ovog zakona, kao i problema biljnih bolesti.
Jaka šumarska mafija
Ministar unutrašnjih poslova (MUP) Danilo Šaranović je na saslušanju, kazao da su predmeti i istrage koje je sprovodila Uprava policije u prethodnom periodu, pokazale da je nelegalnom sječom šuma Crnoj Gori nanijeta šteta od nekoliko desetina miliona eura, te da su uništeni i brojni putevi.
On je naglasio i da postoji i inicijativa da se kroz izmjene zakona, lovočuvarima da status službenih lica, što će Ministarstvo unutrašnjih poslova podržati (MUP). Naveo je da je šumarska mafija u Crnoj Gori jaka i organizovana, te da ima spregu sa dijelom državnog aparata.
Šaranović je kazao da je Uprava policije protiv lovočuvara, podnijela ogroman broj krivičnih prijava zbog nesavjesnog rada i zbloupotrebe položaja.
Na pitanje poslanika Bošnjačke stranke (BS) Damira Gutića, da li postoji dobra saradnja sa tužilaštvima i sudovima, Šaranović je naveo da imaju problema sa sudstvom.
"Džaba hapsimo kada nemamo presudu. Imamo saradnju gdje ne postoji dovoljna dinamika realizacije predmeta", kazao je Šaranović i dodao da je Upravi policije potrebno oko 1,5 hiljada policajaca radi potpune funkcionalnosti.
Đurović je dodao da je i taj broj mali i da neće biti od koristi, ako sudstvo ovako nastavi. On je pitao i da li je prošle godine bilo investitorskih požara, s obzirom da je izmjenama zakona predviđeno da se na zemlji oprljenoj požarima, ne može graditi narednih 30 godina. Đurović je naglasio da je kompleks Luštica izgrađen na mjestu gdje je bio veliki požar.
"Interesantno da uvijek tu gdje su bili požari nastane neko veliko turističko naselje. Takozvani investitorski požari za koje niko nije odgovarao, podsjetiću i na slučaj iznad Budve kada je požar počeo na sedam mjesta", istakao je Đurović i dodao da je danas na tom mjestu veliko naselje.
Šaranović je naveo da je bilo tih požara ali da ih u prethodnom periodu nisu registrovali.
Stanje alarmantno
Ocjena da je stanje u crnogorskim šumama alarmantno, mogla se čuti više puta u toku sjednice. Poslanica NSD-a Jelena Božović je naglasila da se šteta nanijeta nelegalnom sječom procjenjuje na iznose od dvije, do 20 milijardi eura. Naglasila je da je riječ o kompleksnom pitanju u kojem ima dosta korupcije, te da je od izuzetnog značaja jer ulaskom u Evropsku uniju, država mora da proglasi i "Natura 2.000 područja".
Božović je rekla da će poslanici dati zeleno svjetlo Zakonu o šumama, ali da je neophodno da se stručni sektor usaglasi o ovom pitanju.
Državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede Andrija Delić kazao je da oko 700.000 kubika drvne građe, ne postoji u legalnim tokovima i da su šume devastirane. Naveo je da očekuju da će se novim zakonom uticati na ovu sivu ekonomiju.
Država kroz ovaj zakon planira da osnuje novu firmu za upravljanje šumskim fondom, ukine koncesije i stvori održiv sistem upravljanja. Gubitak koncesija će se umanjiti tako što će ta kompanija plaćati naknadu na ime gazdovanja šumama u državnom vlasništvu, od čega će opštine dobijati zakonski dio od 70 odsto.
Opštine već duže vrijeme smatraju da će im ovaj model uzeti vrijedne prihode od koncesija i oštetiti im budžete, zbog čega su i uputili više primjedbi. Generalna sekretarka Zajednice opština Mišela Manojlović navela je da su potrebni zakoni koji neće ometati rad opština, je da postoji mogućnost, dobar dio lokalnih samouprava bi bio u stečaju.
Istakla je da se novim zakonom povređuje ustavno pravo opština, te da nisu predloženi drugi modeli finansiranja, što će izazvati milionsku štetu.
Očekuju stotine miliona
Načelnik direkcije za šumarstvo u resoru poljoprivrede Ranko Kankaraš naveo je da će se sa novim zakonom, znati porijeklo stabala, odnosno kako je drvo došlo u prodaju.
"Po sadašnjem zakonu prodajemo drvo u dubećem stanju, to ne radi nijedna zemlja u EU niti jedna normalna zemlja, koja ima vrijedne šume", istakao je on i dodao da se po procjenama očekuje da bi drvni sektor ovim zakonom, mogao da vrijedi od 400 do 450 miliona eura.
Istakao je da će se tim dokumentom urediti gazdovanje, monitoring i donošenje planskih dokumenata.
Vršilac dužnosti direktora Uprave za gazdovanje šumama i lovištima Miloš Rajković je pozdravio povlačenje ovog zakona i dodao da su reforme potrebne, ali ne po svaku cijenu. Naglasio je da su koncesije trenutno u jednogodišnjim ugovorima, umjesto nekadašnjih decenijskih.
On je istakao da je potpisao više urgencija kako bi se iz šuma uklonile hiljade kubika bolesnog drveta koje je sanitarno posječeno, jer neki nisu spremili saglasnosti za aukcije i prodaje. Dodao je da na to čekaju od avgusta prošle godine.
On je naglasio da novim zakonom nije pojašnjeno kako će se angažovati vozači, kolike će biti plate, radnici, kako će se upravljati.
Da na ta i druga pitanja nije dobila odgovore, kazala je i poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Aleksandra Despotović. Navela je da se ne zna ko će biti nadležan za šume i kako, broj zaposlenih, ko će i šta raditi, koliko novca će ići u budžet i opštinama...
Šumari deficitarni
Direktor Agencije za zaštitu životne sredine (EPA) Milan Gazdić naveo je da će šumarski sektor već deficitaran, te da bi po procjenama, Crnoj Gori trebalo oko 200 šumarskih inženjera. On je naveo da je potrebno otvaranje Šumarskog fakulteta ili programa na državnom Univerzitetu.
Predložio je i uvođenje naknade od 0.007 odsto za ugrožavanje i koripćenje šumskog fonda, što već postoji u Hrvatskoj i Sloveniji.
Direktor Nacionalnih parkova Vladimir Martinović istakao je da rade na problemu potkornjaka, koji su prisutni kao štetočine u šumama unutar nacionalnih parkova. Naveo je da njihove nivoe motre, da imaju fermonske klopke i Akcioni plan, koji su poslali EPA-i.
Stručna saradnica za faunu beskičmenjaka u Nacionalnim parkovima Ivana Milović navela je da su ovi paraziti posebno prisutni radi klimatskih promjena, odnosno velikih suša.
( Mirko Kotlaš )