Plate preko 1.000 eura ima deset odsto zaposlenih: Teško ostvarljiv plan o naglom rastu zarada

Od 19 grupa djelatnosti za koje Monstat objavljuje prosječnu neto zaradu, kod pet je prosječna zarada iznad hiljadu eura, dok je prosjek u svega dvije oblasti ispod 700 eura najavljenog budućeg iznosa minimalne zarade.

U oblastima gdje je prosječna zarada preko hiljadu eura radi ukupno 24,5 hiljada radnika, odnosno 9,7 odsto ukupnog broja zaposlenih. Prosječne plate ispod državnog prosjeka, koji je u martu iznosio 825 eura, nalaze se u 12 oblasti u kojima radi 188 hiljada zaposlenih, ili 75 odsto od ukupnog broja.

Preciznije podatke nije moguće izvući iz zvanične statistike, ali uglavnom pokazuje da manjina sa dobrim platama diže prosjek.

Međunarodni monetarni fond (MMF) je u nedavnom izvještaju za Crnu Goru naveo da 75 odsto zaposlenih ima zaradu nižu od 700 eura, kao i da “postoji značajno grupisanje od oko 33 posto raspodjele plata na trenutnom nivou minimalne plate od 450 eura”.

MMF nije naveo izvor svojih podataka, a ovu računicu je izvodio kako bi pokušao da utvrdi da li je moguće i kako do kraja godine doći do prosječne zarade od 1.000 eura i minimalne od 700 eura, umjesto sadašnje od 450 eura. Ove dvije cifre do kraja godine obećao je premijer Milojko Spajić kroz takozvani program “Evropa sad 2”. Iako je do ovog roka ostalo još sedam mjeseci i dalje nije poznato kako će to biti urađeno.

MMF navodi da bi ciljana prosječna zarada od 1.000 matematički mogla biti dostignuta povećanjem minimalne zarade, što mnogi poslodavci ne bi izdražali, ili ukidanjem doprinosa na penzijsko osiguranje, što državni budžet ne bi izdržao.

“Povećanje minimalne zarade sa 450 eura na 700 eura će rezultirati povećanjem prosječne neto plate za 30 odsto”, naveo je MMF.

To bi značilo da bi samo tom mjerom sadašnja neto zarada od 825 eura bila povećana na 1.072 eura. Međutim, MMF smatra da je upitno da li bi poslodavci, koji sada zaposlene osiguravaju na minimalni iznos zarade ili tek nešto više od toga, mogli izdržati to povećanje, odnosno da li bi iz poslovanja mogli obezbijediti potrebne količine novca za isplatu uvećanih zarada.

“Ukoliko bi se istovremeno sa povećanjem minimalne plate u potpunosti ukinuli doprinosi za penzije, prosječna bruto plata i time prosječni trošak rada za poslodavce ostali bi otprilike isti. To je zato što bi smanjenje troška poslodavcima, usljed ukidanja doprinosa za penzijsko osiguranje, nadoknadilo povećanje rashoda usljed uvećanja minimalne zarade”, naveo je MMF.

Iz ove institucije navode da bi povećanje minimalne zarade na 700 eura bez ukidanja doprinosa za penzijsko osiguranje vodilo značajnom rastu inflacije, jer bi poslodavci morali povećati cijene svojih proizvoda i usluga da bi obezbjedili novac za uvećane zarade.

Ukoliko bi bili ukinuti doprinosi za penzijsko osiguranje, državna kasa bi ostale bez tih prihoda koji su za ovu godinu planirani u iznosu od 550 miliona eura. MMF navodi da bi državna kasa, u slučaju ukidanja ovog doprinosa, taj novac mogla obezbijediti jedino povećanjem PDV-a sa sadašnjih 21 na 30 odsto, što bi opet po njima vodilo velikoj inflaciji.

Najveća prosječna zarada, prema podacima Monstata, u martu je bila u finansijskim djelatnostima, bankarstvu i osiguranju i iznosila je 1.303 eura. Međutim u ovoj oblasti radi svega 4,6 hiljada zaposlenih, odnosno 1,8 odsto od ukupnog broja.

Druga oblast po visini neto zarade je snabdijevanje električnom energijom sa martovskim prosjekom od 1.203 eura, u kojoj radi 3.602 radnika ili 1,4 odsto od ukupnog broja. Zarade u ovoj oblasti značajno su povećane početkom prošle goine kada je EPCG za zaposlene povećala koeficijente za obračun.

Treća oblast po visini zarade je “informisanje i komunikacije” sa posjekom od 1.056 eura, u kojoj radi 11.154 radnika ili 4,5 odsto ukupnog broja. U ovoj oblasti nalaze se telekomunikacione kompanije koje dižu prosjek, ali i mediji gdje su zarade oko ili ispod prosjeka.

I rudarstvo, gdje radi 1,9 hiljada radnika, ima platu za 35 eura veću od hiljadu. Glavna kompanija u ovoj oblasti je Rudnik uglja Pljevlja, gdje su takođe prije dvije godine značajno povećane zarade. Ova oblast obuhvata i više kamenoloma i kompanija registrovanih za obradu kamena.

Prosječna plata od tačno hiljadu eura u martu je bila u djelatnosti poslovanja sa nekretninama, gdje je registrovan 3.181 radnik ili 1,2 odsto od ukupnog broja.

( Goran Kapor )