Kakvu poruku šalje Vučić Crnoj Gori: Doza agresije izazvana frustracijom

Moguće recipročne mjere koje je najavio predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ako Crna Gora glasa za Rezoluciju Ujedinjenih nacija (UN) o genocidu u Srebrenici, neće dovesti do povlačenja ambasadora, ali hoće do pojačanog nepovjerenja i kreiranja klime u kojoj se svi politički akteri u Crnoj Gori, osim prosrpskog bloka, vide kao otvoreni neprijatelji ili barem nepouzdani partneri Srbije.

To su ocijenili sagovornici “Vijesti”, komentarišući Vučićevu poruku nakon samita lidera zapadnog Balkana i EU u Kotoru, da Srbija neće biti oduševljena ako Crna Gora podrži rezoluciju o Srebrenici i da “svako treba da donese svoju odluku, a da će se Srbija u skladu sa tim ponašati u budućnosti”.

Sjednica Generalne skupštine Ujedinjenih nacija na kojoj će biti razmatrana Rezolucija o genocidu u Srebrenici zakazana je za 23. maj.

Profesor političke sociologije na Fakultetu političkih nauka u Beogradu Zoran Stojiljković ocijenio je da Vučićeva reakcija sadrži takođe dozu “frustracijom izazvane” agresije i upozorenja da će odluke koje su suprotne poziciji Srbije biti osnova za hlađenje odnosa prema onima koji ih donesu jer su nekakve protivmjere i sankcije nedjelatne i suprotne interesima i same Srbije.

“To ne znači da ih ne treba shvatiti ozbiljno”, kazao je Stojiljković.

On je naglasio da u prilog ovoj ocjeni ide i formulacija da Srbija “neće biti oduševljena” takvom odlukom Crne Gore.

“Ne vjerujem da to može dovesti do mjera poput povlačenja ambasadora, ali može voditi ponovo kreiranju klime u kojoj se svi politički akteri u Crnoj Gori, osim prosrpskog bloka, vide kao otvoreni neprijatelji ili bar nepouzdani partneri Srbije”, istakao je Stojiljković.

On je naglasio da to svakako nije dobro za relaksaciju situacija u obje zemlje, jer će gotovo sigurno u Srbiji u medijima pod kontrolom vlasti biti otvoren prostor za eksponente krajnje desnice, ali i brojne u tamošnjoj vlasti “koji na Crnu Goru gledaju iz nikad ugašene velikosrpske pozicije i apetita”.

“To onda izaziva povratnu reakciju da je Srbija prostor izgubljen za demokratiju i multikulturalnost”, kazao je Stojiljković.

Stojiljković je rekao da u Srbiji dominira stav da bez obzira na motive inicijatora Rezolucije, ona u ovom trenutku neće doprinijeti smirivanju već prisutnih visokih tenzija u regionu i bojazan da će, čak i u formi koja revidira mogućnosti da se intepretira kao osuda “genocidne” prirode čitavog naroda, biti korišćena u tom smislu - kad to određeni politiički interesi i klima globalne polarizacije budu tražili.

Vučić je u Kotoru saopštio da su neistinite tvrdnje da je riječ o individualnoj krivici.

“Nemojte da izmišljate. Ako nijesam u pravu, pokažite mi o kojem pojedincu je riječ u toj rezoluciji. Jasno je o čemu se radi, pa ćemo da vidimo”, kazao je Vučić.

Na pitanje da li će i kako će glasanje Crne Gore o Rezoluciji uticati na odnose između ove dvije zemlje, odgovorio je da Srbija ne govori Crnoj Gori šta treba da radi, “za razliku od onih koji dolaze da joj kažu kako treba ovo ili ono da uradi”.

Vlada Crne Gore je podnijela dva amandmana na Rezoluciju o genocidu Srebrenici. U prvom amandmanu se navodi da je krivica za genocid individualna, te da se ne može pripisati bilo kojoj etničkoj, vjerskoj ili drugoj skupini ili zajednici, a drugi se tiče nepovredivosti Dejtonskog mirovnog sporazuma u Bosni i Hercegovini.

Premijer Crne Gore Milojko Spajić je rekao da očekuje da se crnogorski amandmani na Rezoluciju o Srebrenici prihvate.

Njemačka i Ruanda su sponzori Rezolucije o genocidu u Srebrenici, a naknadno su ih u svojstvu kosponzora pratile još 32 države članice UN, koje preuzimaju odgovornost predstavljanja nacrta pred 193 države članice UN-a.

Od zemalja regiona kosponzori su Bosna i Hercegovina, Albanija, Bugarska, Hrvatska, Sjeverna Makedonija i Slovenija.

Stojiljković je naglasio da je prisutno i pitanje zašto se na Rezoluciji insistira upravo sada - tri decenije pošto se genocid desio:

“I zašto je, recimo, Hrvatska veoma oštro upozorila kandidate za članstvo u EU, šta će biti njena reakcija na samo pominjanje inicijative za donošenje slične rezolucije o genocidu u Jasenovcu”, kazao je Stojiljković.

RASPOLAŽE ŠIROKIM REPERTOAROM

Spoljnopolitički komentator Boško Jakšić je kazao za “Vijesti” da Vučić prijeti da će raskrinkrati to odakle dolaze “najneodgovorniji i najnesposobniji tipovi” koji bi da Srbiju unište i nacionalno i ekonomski i obećava im da će dobiti “zaslužen pravi politički odgovor” zbog “antisrpskih poteza” i istovremeno podstiče raskole koji su i Crnu Goru podijelili duž očekivanih demarkacionih linija.

“Širok je repertoar koji Vučić ima na raspolaganju, a sve zavisi da li će odlučiti da nastavi kolizionim putem prema Zapadu i regionu, ili će smatrati da je očekivanim izglasavanjem rezolucije o Srebrenici ova njegova ‘patriotska misija’ u UN okončana”, ocijenio je Jakšić.

On je kazao da Vučić riječima da “svako treba da donese svoju odluku, a da će se Srbija u skladu sa tim ponašati u budućnosti” šalje ne baš vješto skrivenu poruku upozorenja.

Jakišić je kazao da je Beograd do sada u više navrata pokušavao da drži lekcije susjedima, posebno onima koji su manji od Srbije. Podsjetio je da je protjerao ambasadore Crne Gore i Makedonije kada su Podgorica i Skoplje 2008. priznali nezavisnost Kosova.

“Mislim da ovoga puta neće ići tako daleko, ali šteta u međusobnim odnosima je već učinjena. Nepovjerenje je pojačano. Da je Vučić bio spreman da prekine da negira genocid koji je zapisan u presudi Haškog suda, ove tenzije ne bi bilo. Ne udaljava rezolucija UN region od pomirenja, već to čini predsjednik Srbije”, ocijenio je Jakšić.

Jakšić je kazao da je Rezolucija UN kojom bi 11. juli trebalo da bude proglašen za međunaroidni dan sjećanja na genocid u Srebrenici uzburkala duhove na zapadnom Balkanu:

“Predsjednik Aleksandar Vučić, uz podršku Milorada Dodika koji genocid naziva ‘izmišljotinom’, uporno tvrdi da je cilj rezolucije da se Srbi proglase za genocidan narod, Republika Srpska za genocidnu tvorevinu koju treba ukinuti i da bi Srbija morala da plati milijarde dolara ratne odštete”.

Jakšić je ocijenio da se radi o čistoj manipulaciji čiji je cilj plašenje naroda i podizanje ličnog rejtinga:

“Rezolucija ni u jednoj od sedam tačaka ne pominje Srbiju, Republiku Srpsku, ni srpski narod”.

Jakšić je istakao da se dokument pažljivo pridržava jednog od temelja međunarodnog prava da ne postoji kolektivna, već samo individualna odgovornost, a amandman Crne Gore bi to dodatno potvrdio.

“Ne samo da ova rezolucija neće dovesti do mira i neće izliječiti rane iz prošlosti, ona će produbiti jaz između nacija i dovesti do novih tenzija na zapadnom Balkanu”, tvrdi takođe Vučić koji je kao dio ekipe Vojislava Šešelja crtao granice po Hrvatskoj, prijetio da će za jednog ubijenog Srbina pobiti stotinu Bošnjaka, bio ministar informisanja kod Slobodana Miloševića, a kasnije beogradski Bulevar Zorana Đinđića prelepljivao imenom Ratka Mladića”, kazao je Jakšić.

( Željka Vučinić )