Ko je bio Ebrahim Raisi?

Tvrdolinijaški predsjednik Irana Ebrahim Raisi dugo je važio za štićenika iranskog vrhovnog vođe i potencijalnog nasljednika na njegovoj funkciji u šiitskoj teokratiji zemlje, piše agencija Asošiejtid pres.

Raisi je bio pod sankcijama SAD i drugih država zbog umiješanosti u masovna pogubljenja zatvorenika 1988.

Iranski predsjednik (63) je ranije vodio iransko pravosuđe. Neuspješno se kandidovao za predsjednika 2017. protiv Hasana Rohanija, relativno umjerenog sveštenika koji je kao predsjednik postigao nuklearni sporazum Teherana sa svjetskim silama 2015.

Raisi se 2021. ponovo kandidovao na izborima na kojima je svim njegovim potencijalno istaknutim protivnicima zabranjeno da se kandiduju prema iranskom sistemu provjere. On je osvojio skoro 62 odsto od 28,9 miliona glasova, što je bio najniži odziv u procentima u istoriji Islamske Republike. Milioni su ostali kod kuće, a drugi su poništili glasačke listiće.

Njegovom pobjedom, sve grane vlasti su stavljenje pod kontrolu tvrdolinijaša. Raisi je bio prkosan kada su ga na konferenciji za novinare nakon njegovog izbora pitali o pogubljenjima 1988. godine, koja su podrazumijevala lažna suđenja političkim zatvorenicima, militantima i drugima, što će postati poznato kao „komisije smrti“ na kraju krvavog iransko-iračkog rata, navodi AP.

Nakon što je tadašnji iranski vrhovni vođa ajatolah Ruholah Homeini prihvatio prekid vatre uz posredovanje Ujedinjenih nacija, članovi iranske opozicione grupe Mudžahedin-e-Kalk, koje je naoružao irački lider Sadam Husein, upali su preko iranske granice iz Iraka. Iran je osujetio njihov napad.

Suđenja su počela otprilike u to vrijeme, a od optuženih je traženo da se identifikuju. Oni koji su se izjasnili kao "mudžahedini" poslati su u smrt, dok su drugi ispitivani o spremnosti da "raščiste minska polja za vojsku Islamske Republike", prema izvještaju organizacije Amnesti internešnal iz 1990. Međunarodne grupe za ljudska prava procjenjuju da je pogubljeno 5.000 ljudi. Raisi je bio u komisijama koje su odlučivale.

Američko ministarstvo finansija je 2019. uvelo sankcije Raisiju "zbog njegovog administrativnog nadzora nad pogubljenjima pojedinaca koji su bili maloljetni u vrijeme zločina, kao i zbog mučenja i drugog "okrutnog, nehumanog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja zatvorenika u Iranu, uključujući amputacije". Takođe se pominje njegovo učešće u pogubljenjima 1988. godine. U iranskom političkom sistemu, podijeljenom između klerikalnog establišmenta i vlade, Raisijev 85-godišnji mentor ajatolah Ali Hamnei, vrhovni vođa od 1989, ima posljednju riječ o svim važnijim politikama.

Međutim, kao predsjednik, Raisi je podržao obogaćivanje uranijuma Irana blizu nivoa potrebnih za proizvodnju nuklearnog naoružanja, kao i ometanje međunarodnih inspektora u okviru sukoba sa Zapadom.

Raisi je takođe podržao napad na Izrael u aprilu, kada je na teritoriju Izraela ispaljeno više od 300 dronova i projektila kao odgovor na navodni izraelski napad na ambasadu Irana u Damasku, u Siriji, u kom su ubijeni iranski generali. To je bila eskalacija dugogodišnjeg rata iz sjenke između dvije države.

Raisi je podržavao i bezbjednosne strukture u zemlji u obračunu sa protestima, uključujući one koji su uslijedili nakon smrti 22-godišnje Mahse Amini 2022. U višemjesečnoj akciji iranskih bezbjednosnih snaga, ubijeno je više od 500 ljudi, a privedeno je više od 22.000. U martu je istražno vijeće Ujedinjenih nacija utvrdilo da je Iran odgovoran za "fizičko nasilje" koje je dovelo do smrti Amini nakon njenog hapšenja zato što nije nosila hidžab onako kako propisuju vlasti.

Predsjednik Irana je juče bio na granici sa Azerbejdžanom kako bi otvorio branu Kiz-Kalasi, zajednički projekat sa tom državom. Prema članu 131 ustava Islamske Republike, u slučaju smrti predsjednika, dužnost preuzima prvi potpredsjednik, uz potvrdu vrhovnog vođe. Savjet koji čine prvi potpredsjednik, predsjednik parlamenta i šef pravosuđa mora da organizuje izbore za novog predsjednika u roku ne dužem od 50 dana.

( Angelina Šofranac )