Mimo zakona cvjeta posao navodno vrijedan stotine hiljada eura: Zabranjeni pesticidi „preskaču” granicu

Na policama poljoprivrednih apoteka nema zakonom zabranjenih pesticida, ali se oni ilegalnim putem unose u državu.

Prema analizi Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, postoji visok rizik od ulaska zabranjenih materija putem šverca, posebno iz zemalja regiona koje taj sektor još nijesu uskladile sa regulativom Evropske unije. Da je analiza precizna i da u Crnu Goru ilegalnim kanalima stižu zabranjena sredstva za zaštitu bilja, potvrdili su podaci koje je “Vijestima” dostavila Uprava carina. Iz Uprave su naveli da su od početka godine imali dvije zapljene nelegalnog uvoza pesticida, i to obje na graničnom prelazu sa Srbijom - Dobrakovo.

“U jednom slučaju otkriveno je i oduzeto 48 litara fungicida, i u tom slučaju podnijeta je krivična prijava protiv odgovornog lica. U drugom slučaju otkriven je pokušaj nelegalnog uvoza, odnosno krijumčarenja različitih vrsta pesticida (Insekticid ‘Afinex’ 2,5 grama u količini od 200 komada, insekcitid ‘Soliguard’ 0,5g, 1 kilogram u količini od 28 kg, insekticid ‘Afinex’ 25g u količini od 40 komada i fungicid ‘Crveno ulje’ 1/1 u količini od 60 litara), u kom slučaju je izdat prekršajni nalog i izrečena mandatna kazna u iznosu od 200 eura, a roba je trajno oduzeta”, istakli su iz Uprave carina.

Da pesticidi “Afinex” i “Soliguard” nijesu mnogo opasni, ali da je njihova prodaja i upotreba zabranjena u Crnoj Gori, “Vijestima” je potvrdio i izvor iz jedne od poljoprivrednih apoteka.

On, međutim, upozorava da je problem mnogo veći, te da, prema njihovim procjenama, u državu godišnje na crno uđe oko 400.000 eura vrijednih dozvoljenih, ali nedozvoljenih supstanci.

“Podatke smo dobili na osnovu poređenja prometa pesticidima ranijih godina, koji su imale poljoprivredne apoteke u više opština. Znamo da nedozvoljene materije ulaze iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Kosova i Albanije, a posebno iz Brodareva, Trebinja i Skadra, jer poljoprivredni proizvođači u naše prodajne objekte donose strane i zabranjene preparate. Ovi pesticidi su zabranjeni, ali su efikasniji, otrovniji, štetniji, i opasniji po sve insekte, među njima i oprašivače, kao što su pčele i bumbari. Da ne pričamo o šteti po ljude i činjenici da se hrana prskana nekim od njih, ne smije dirati dvije sedmice”, kazao je taj izvor.

Apoteke niču kao pečurke

Pojasnio je da je na tržištu posebno sporno prisustvo izuzetno štetnih pesticida kao što su “Chlorpyrifos”, “Lannate 90” i “Imidakloprid”. Ističe da je uvoz i prodaja tih materija, iako su zabranjene u Crnoj Gori, postao unosan, pa u blizini graničnih prelaza u susjednim zemljama niču poljoprivredne apoteke. Navodi da u Brodarevu, koje se nalazi nedaleko od graničnog prelaza Dobrakovo, gdje je ranije bila jedna poljoprivredna apoteka, a danas ih je pet ili šest. To se dešava, kako tvrdi, od kako je Crna Gora prije dvije godine počela sa novim ograničenjima EU i regulativom za pesticide.

Izvor tvrdi i da su se te materije dijelom koristile i kao bojni otrovi za vrijeme Drugog svjetskog rata, te da ih neki danas koriste za trovanje pasa lutalica i štetočina.

“Hrvatska je pri primjeni EU pravila naišla na sličan problem, kada je u susjednom Šidu otvoreno 20 apoteka. Donijeli su zakonske mjere i problem je suzbijen. Do sada smo uputili dopis Upravi za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, iz koje su kazali da nisu nadležni za ovu oblast. Osim njih, u februaru smo pisali i dopis Upravi carina, za koju smatramo da je, uz policiju, ključna za rješavanje ovih problema. Oni su u odgovoru istakli da će raditi na rješavanju ove situacije”, naveo je izvor.

Spriječen uvoz više od 50 tona voća i povrća

Iz Uprave carina su kazali da nisu zabilježili šverc nedozvoljenih pesticida, kao što su “Chlorpyrifos”, “Lannate 90” i “Imidakloprid”. Istakli su da rade sve na sprečavanju nelegalnog uvoza, te da se ove robe nalaze na režimu dozvola. Kako navode, za njihov uvoz je potrebno uz carinsku deklaraciju podnijeti i uvjerenje nadležne inspekcije, odnosno Uprave za bezbjednost hrane. Dodali su da ni njima do sada nisu stigle pritužbi građana povodom nelegalnih pesticida na domaćem tržištu.

Da su količine ostataka pesticida (rezidu) u dijelu hrane koja stiže na crnogorske granice nekada daleko iznad dozvoljenih, pokazao je i martovski izvještaj Fitosanitarne inspekcije. Ta inspekcija je samo u martu spriječila da na domaće tržište dođe više od 50 tona voća i povrća, i to u svakom slučaju zbog povišenih ostataka pesticida u hrani.

Prema podacima, uz ostale kontrole laboratorijski je ispitano 36,5 odsto pošiljki iz uvoza. Najveća među odbijenim pošiljakama je 8,9 tona krastavaca, koja je umjesto 0,03 maksimalno dozvoljene koncentracije pesticida “Folpet”, imala 0,26 ove materije, odnosno devet puta više. Sa granice je ukupno vraćeno više od 43 tone krastavaca, a između ostalog i više od po tone paprika, jagoda i oko 660 kilograma mladog luka.

Inspektori su naložili i uništenje pošiljke koja sadrži četiri tone mandarina.

Fitosanitarna inspekcija, kako su kazali iz Uprave za bezbjednost hrane, nije pronašla “Chlorpyrifos”, “Lannate 90” i “Imidakloprid” ni u jednoj od registrovanih poljoprivrednih apoteka. Istakli su da u objektima u kojima se se legalno prodaju pesticidi u Crnoj Gori, po dostavljenim podacima i izvršenim kontrolama, ovih sredstava nema u prometu.

“Parametri koje koristimo za analizu rizika upućuju na njihovo prisustvo nelegalnim unošenjem u Crnu Goru iz država u okruženju koje još uvijek nijesu usaglasile propise sa propisima EU i visok je stepen rizika od mogućnosti unošenja u Crnu Goru putničkim saobraćajem ili ilegalnim unošenjem sa drugim vrstama roba. Ove godine Uprava policije i carina su imale nekoliko uspješnih akcija presrijetanja, odnosno sprečavanja nelegalnog unošenja pesticida u Crnu Goru, a bio je slučaj i pesticida sa zabranjenom aktivnom supstancom”, istakli su iz Uprave.

Žele jaču saradnju

Upitani o procjeni da prisustvo nelegalnih pesticida na domaćem tržištu može da bude u iznosu i od nekoliko stotina hiljada eura godišnje, iz Uprave su naglasili da svi koji se bave ovim poslom moraju do 31. marta da dostave podatke o prometu za prošlu godinu, zalihama aktivnih supstanci, ali bez navođenja novčanog iznosa. Navode da po osnovu ovih izvještaja nije bilo prometa nelegalnim pesticidima, što su utvrdile i kontrole fitosanitarnih inspektora.

Kazali su i da o nelegalnim pesticidima u Crnoj Gori nisu dobili nijednu prijavu. Pojasnili su i da se rizikom za registrovane pesticide može upravljati i da je mjerljiv, što nije slučaj za zabranjene aktivne supstance ili preparate, za koje je, kako kažu, rizik visok i neprihvatljiv. Istakli su da se sprovođenjem posebnih programa monitoringa hrane biljnog porijekla na prisustvo ostataka pesticida za domaću proizvodnju, uz kontrolu uvoza, smanjuje rizik po zdravlje potrošača. Tvrde i da godinama nije bilo obavještenja o izvozu iz Crne Gore, kada su u pitanju ostaci pesticida.

“Potrebno je kroz intenzivniju saradnju sa Upravom carina i Upravom policije, planirati i sprovoditi zajedničke aktivnosti u cilju sužavanja prostora za nelegalno unošenje pesticida. Poboljšanja se mogu ogledati i kroz donošenje standardne operativne procedure za efikasnije otkrivanje nelegalnog unosa sredstava za zaštitu bilja. Donošenje ovih procedura planirano za ovu godinu i dio je aktivnosti po Nacionalnom planu za održivu upotebu pesticida”, istakli su iz Uprave.

Ovim dokumentom do 2026. godine trebalo bi da se obezbijedi da se šteta od pesticida po zdravlje ljudi svede na najmanju mjeru, da se uticaj na životnu sredinu svede na prihvatljiv nivo, te da se ove materije koriste održivo. Plan unapređuje prethodni iz 2016.

Usklađenost s EU, registrovano 136 preparata za bilje

Iz Uprave su istakli i da je lista odobrenih aktivnih supstanci za zaštitu bilja usklađena sa Evropskom listom i da se u kontinuitetu ažurira. Pojasnili su da su nadležni za primjenu Zakona o sredstvima za zaštitu bilja, prema kojem prometom pesticida mogu da se bave samo oni koji su upisani u registre. Navode da se svi pesticidi koji se uvoze, moraju imati rješenja o registraciji, jedinstveni broj, pakovanje, etikete i uputstva za upotrebu. Pesticidi koji nisu registrovani po ovom zakonu, kako kažu, ne smiju se stavljati u promet i koristiti.

Fitosanitarna inspekcija je u martu spriječila stavljanje na domaće tržište više od 50 tona voća i povrća, i to u svakom slučaju zbog povišenih ostataka pesticida. Najveća među odbijenim pošiljakama je ona za 8,9 tona krastavaca, koja je umjesto 0,03 maksimalno dozvoljene koncentracije pesticida ‘Folpet’, imala 0,26 ove materije

U Crnoj Gori je registrovano 136 preparata za zaštitu bilja, a uvoznici su dužni da ih isporučuju samo registrovanim poljoprivrednim apotekama. Navode da se svaka pošiljka pri uvozu mora prijaviti radi fitosanitarnog pregleda, ali da se uvoz pesticida može raditi samo na granicama na kojima postoji ovaj pregled.

“Vijesti” su odgovore tražile i od Uprave policije, iz koje su istakli da je za sektor uvoza i izvoza nadležna Uprava za carine, kao i fitosanitarna inspekcija u slučaju pesticida. Istakli su i da nisu reagovali u slučajevima nelegalnih pesticida, i da nemaju saznanja o njihovom prisustvu na domaćem tržištu.

Kontakt neizbježan

Da su građani svakodnevno izloženi niskim koncentracijama pesticida, kazali su iz Centra za higijenu i zdravstvenu ekologiju Instituta za javno zdravlje. Istakli su da se mogu naći i u kućama, obrazovnim ustanovama, na poslu, i da se u organizam mogu unijeti kroz hranu, piće, udisanje i preko kože.

U slučaju pesticida “Chlorpyrifos”, “Lannate 90” i “Imidakloprid” pojasnili su da spadaju u insekticide koji služe za tretiranje biljaka, zemljišta i sjemena, žita i zrnatih mahunarki u skladištima, kao i za zaštitu drva i fumigaciju. Naglasili su da ovi pesticidi napadaju nervni sistem i ometaju prenos nervnih signala.

“Postoje akutna i hronična trovanja ovim insekticidima. Akutna trovanja najčešće nastaju neopreznošću osoba koje rukuju sa datim proizvodima prilikom upotrebe ili u suicidalne svrhe. Hronična su posljedica kumulacije datih jedinjenja, najčešće kod radnika koji rade u proizvodnji datih insekticida. Kratkotrajna izlaganja mogu izazvati kašalj, otežano disanje, mučninu, povraćanje, glavobolju i iritaciju sluzokoža. Dugotrajna izloženost kod odraslih je najčešće povezana sa hroničnim bolestima reproduktivnih i endokrinih organa, neurološkim problemima i malignim bolestima. Djeca su u većem riziku štetnih efekata kako kratkotrajnog, tako i dugotrajnog izlaganja”, kazali su iz Centra.

Akutna trovanja najčešće nastaju neopreznošću osoba koje rukuju sa datim proizvodima... Hronična su posljedica kumulacije datih jedinjenja, najčešće kod radnika koji rade u proizvodnji insekticida. Kratkotrajna izlaganja mogu izazvati kašalj, otežano disanje, mučninu, povraćanje, glavobolju i iritaciju sluzokoža. Dugotrajna izloženost kod odraslih je najčešće povezana sa hroničnim bolestima reproduktivnih i endokrinih organa, neurološkim problemima i malignim bolestima. Djeca su u većem riziku...

Naglasili su da se pri primjeni obavezno koriste sredstva registrovana u Crnoj Gori, te da se nabavljaju samo od ovlašćenih distributera i maloprodaje i ne kupuju iz kamiona i kombija. Ponovili su da se država pri uvozu pridržava istih zabrana koje važe i u EU, pa su ove tri materije zabranjene u našoj zemlji.

“Uvijek treba pažljivo pročitati etiketu i slijediti navedena upustva, zahtjeve bezbjednosti i ograničenja. Neophodno je uvijek koristiti zaštitnu opremu (rukavice, naočare, maske, zaštitnu odjeću, kape, štitnike za nos i usta), zabranjeno je jesti, piti i pušiti prilikom korišćenja pesticida, kao i u blizini mjesta gdje se koriste, oprati ruke i odjeću nakon rukovanja i istuširati se, odvojeno oprati veš i pribor i nikako zajedno, udaljiti djecu, igračke, kućne ljubimce i hranu iz područja”, istakli su iz Centra i naglasili da se uz pridržavanje perioda potrebnog za razgradnju ostataka pesticida, njihov uticaj na zdravlje svodi na minimum.

Nesporazum s breskvama i nektarinama

Na graničnom prelazu Dobrakovo u septembru prošle godine spriječen je uvoz skoro deset tona breskvi i nektarina, kod kojih je pronađen “Chlorpyrifos”. Obje pošiljke su stigle iz Srbije, objavile su tada “Vijesti”.

Uprava za bezbjednost hrane se zatim izvinila građanima, i demantovala navode da je u voću kojem je spriječen uvoz u Crnu Goru bilo ove materije. Konkretno, da je došlo do pogrešne informacije zbog nesporazuma u telefonskom razgovoru sa inspektorima.

“Tačno je da smo naložili uništavanje blizu 10 tona koštičavog voća, ali isključivo zbog količine rezidua pesticida veće od propisane, ali onih koji su i kod nas i u Srbiji dozvoljeni za upotrebu”, kazali su tada iz Uprave.

( Mirko Kotlaš )