Ko je Ilija Gambašidze: Ruski politički konsultant koga SAD optužuju da vodi veliku kampanju dezinformacija

Prema američkoj vladi, ruski politički konsultant Ilija Gambašidze odgovoran je za kampanju dezinformacija velikih razmjera, čiji je cilj podrivanje povjerenja u demokratske procese i institucije u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) i šire.

Sarađujući sa zvaničnicima Kremlja, njegova agencija za digitalni marketing kreira lažne vijesti - ponekad i klonove vijesti koje objavljuju pravi mediji - kako bi dovela ljude u zabludu, navodi vlada SAD. Često se čini da je cilj svega toga smanjenje zapadne podrške Ukrajini.

U martu 2024. godine, Sekretarijat za finansije SAD, slijedeći vođstvo Evropske unije, uveo je sankcije Gambašidzeu, njegovom poslovnom partneru i njihovim kompanijama.

Ovo je usmjerilo dodatnu pažnju na malo poznatog političkog stratega, koji je ranije radio za ruske zakonodavce i regionalne političare. Ipak, njegova biografija je uglavnom ostala nepoznata.

Istraživanje Glasa Amerike, zasnovano na pretraživanju ruskih državnih baza podataka, poslovnih podataka u Rusiji i Evropi, te postova na društvenim mrežama, otkriva nove informacije o Gambašidzeovom putu od konsultanta do navodnog glavnog organizatora širenja dezinformacija, kao i o njegovim vezama sa SAD.

Od 2013. do 2020. godine, kompanije koje su u potpunosti ili djelimično u vlasništvu Gambašidzea, ili člana njegove uže porodice, dobile su ugovore ruske vlade u vrijednosti od oko 2,7 miliona dolara. A to nisu bile jedine kompanije u vlasništvu ovog političkog stratega.

Iako se čini da je njegov rad usmjeren na destabilizaciju društvene i političke situacije u Americi, njegova dva sina žive u SAD.

Glas Amerike je to saznao kroz detaljno pretraživanje javnih baza podataka i društvenih mreža. Bivša Gambašidzeova supruga, koja živi u SAD otprilike 15 godina, potvrdila je te informacije. Glas Amerike je odlučio da ih ne imenuje kako bi zaštitio privatnost sinova.

Gambašidzeova bivša supruga i njen sadašnji bračni partner kažu da su ekonomske sankcije "političkom tehnologu" u velikoj mjeri zapravo bile udarac njegovoj djeci jer su onemogućavale naplatu od Gambašidzea za izdržavanje djece.

"Po našem mišljenju, jedino što ove sankcije čine je da naškode načinu života njegove djece, koji je vrlo skroman", rekao je njihov očuh. "Oni samo idu u javnu školu, državni fakultet."

Istraživanje Glasa Amerike pokazuje blisku vezu između ruskih poslovnih interesa i spoljne politike Kremlja, te veze između ljudi koji rade na diskreditaciji zapadnih institucija i samog Zapada.

Glas Amerike je dobio Gambašidzea telefonom u Moskvi, ali je on odbio da razgovara i tražio je pitanja preko mesindžera u aplikaciji Telegram. Na tamo upućenu poruku nije odgovorio.

Šta se zna o Gambašidzeu

Iako je teško rekonstruisati Gambašidzeovu punu biografiju iz informacija koje su javno dostupne, mnoguće je sklopiti uopšten portret.

On je rođen u Kijevu 1977. godine, prema informacijama iz Kancelarije za kontrolu strane imovine SAD (OFAC), koja je nadležna za sprovođenje američkih sankcija, kao i po poslovnoj dokumentaciji u koju je Glas Amerike imao uvid.

Godine 2008. odbranio je doktorsku disertaciju iz sociologije na Ruskom državnom univerzitetu za humanističke nauke. Godinu dana kasnije, radio je kao pomoćnik prefekta moskovskog Sjevernog okruga, kada je postao žrtva čudnog pokušaja otmice. Čini se da su njegova bivša supruga i djeca otprilike u to vrijeme živjeli u SAD.

Gambašidze je ostao u Rusiji, gdje je radio kao savjetnik Petra Tolstoja, zamjenika predsjednika Dume i pra-praunuka slavnog pisca Lava Tolstoja.

Prema medijskim izvještajima, Gambašidze je takođe radio za Batu Kašikova, vršioca dužnosti guvernera Kalmikije, tradicionalno budističke manjinske regije na ruskom sjevernom Kavkazu.

Godine 2023., uoči ruskih parlamentarnih izbora, Gambašidze je radio za Liberalno-demokratsku partiju Rusije (LDPR) nacionalističku političku stranku koja je dio ruske pro-Putinove "opozicije".

Iste godine, Rusko udruženje političkih konsultanata dodijelilo je nagrade njegovim timovima za tri izborna projekta. Dva su bila neobična: spomenik osnivaču LDPR-a Vladimiru Žirinovskom, koji je umro 2022. godine, kao i prvomajski skup u poznatoj kompjuterskoj igrici Majnkraft, te "Neuralna mreža Žirinovski".

Posljednji projekat je digitalna slika, navodno zasnovana na vještačkoj inteligenciji, koja može odgovarati na pitanja agresivnim stilom i glasom Žirinovskog.

U martu 2024. godine, prije ruskih predsjedničkih izbora, na internetu se pojavio duhovit muzički video koji poziva stanovnike centralnog ruskog grada Tambova da izađu na glasanje.

Taj video je djelo Gambašidzeovog tima, kasnije je napisao jedan od njegovih saradnika.

Mladići i djevojke u ruskoj tradicionalnoj odjeći na snimku plešu zajedno sa ljudima u kostimima medvjeda i vuka, sviraju harmoniku i balalajku i pjevaju na engleskom (sa gotovo neprimjetnim ruskim naglaskom) o svojoj želji da glasaju.

"Običaj naroda u našoj naciji — svi idemo na biračko mjesto", pjevaju oni. "Nema autokratije, mi živimo u demokratiji!"

Nezavisni stručnjaci i zapadne vlade ne slažu se sa takvom ocjenom.

Dezinformacije Kremlja

Od 2022. godine, kompanije društvenih mreža, istraživači, zapadne vlade i novinari sve više povezuju Gambašidzeove dvije kompanije sa projektom širenja dezinformacija u Ukrajini, Evropi, Latinskoj Americi i SAD.

U novembru 2022. godine, Meta je objavila da je uklonila više od 2.300 naloga i stranica na Fejsbuku i Instagramu zbog "koordinisanog neautentičnog ponašanja".

Nalozi su dijelili sadržaje sa veb stranica koje su se predstavljale kao prave medijske kuće i vladine stranice. Ovi članci su "kritikovali Ukrajinu, hvalili Rusiju i tvrdili da bi zapadne sankcije Rusiji imale suprotan efekat", napisali su iz Mete.

Mete dezinformacija bile su Evropa i Ukrajina. Evropski zvaničnici su kasnije nazvali kampanju "Doppelganger", ili "Blizanac"

Meta je kampanju povezala sa dvije ruske firme: marketinškom kompanijom "Social Design Agency" (SDA), i IT firmom Struktura. One su zajedno potrošile oko 105.000 dolara na oglašavanje na Fejsbuku i Instagramu.

Prema Sekretarijatu za finansije SAD, SDA je osnovao Gambašidze (iako je formalno registrovana na ženu koja je vjerovatno povezana sa njegovim političkim radom u Tambovu).

Gambašidze je bio i suosnivač Strukture, ali ona danas pripada još manje poznatom Nikolaju Tupikinu. Postoji samo jedna njegova "zvanična" fotografija sa ruskog Telegram kanala posvećenog startapima. Malo drugih informacija je dostupno.

Tupikin je odbio da govori za Glas Amerike .

U julu 2023. EU je uvela sankcije Gambašidzeu, SDA i Strukturi.

U novembru 2023. godine, usred rata između Izraela i Hamasa, Davidove zvijezde su počele da se pojavljuju na zidovima u Parizu. Fotografije su aktivno kružile društvenim mrežama. Francuska policija ubrzo je privela dvojicu državljana Moldavije zbog slikanja jevrejskih simbola na zidovima. Oni su navodno djelovali u ime provladinog biznismena u Pridnjestrovlju, otcijepljenom regionu Moldavije.

Francuske vlasti optužile su kampanju "Doppelganger" da pokušava da izazove tenzije u Francuskoj dijeljenjem tih fotografija. Ruska ambasada u Parizu demantovala je te optužbe.

Kasnije je francuski list "Le Monde" objavio da je obavještajna agencija te zemlje sumnjala da ruska Federalna služba bezbjednosti (FSB) organizovala tu provokaciju.

U novembru prošle godine, Centar za globalni angažman Stejt Departmenta optužio je Gambašidzea, Tupikina i njihove firme da su pokrenuli kampanju dezinformacija velikih razmjera u Latinskoj Americi, po nalogu Kremlja.

U nizu članaka zasnovanih na dokumentima Kremlja koji su procurili, Vašington Post je dao još jasniju sliku o kampanji "Doppelganger".

Tim političkih tehnologa koji stoji iza te kampanje radi pod Sergejem Kirijenkom, prvim zamjenikom šefa ruske predsjedničke administracije, koji je inače odgovoran za nadzor unutrašnje politike.

Koristili su usluge farmi botova koje su ponekad objavljivale na društvenim mrežama predstavljajući se kao obični stanovnici SAD koji se protive američkoj podršci Ukrajini. Botovi su pokušali izazvati strah od bezbjednosti na granici, povećati rasne i ekonomske tenzije, te podržati izolacionizam u SAD, objavio je Post.

U tom kontekstu, kampanja je ličila na "rusku fabriku trolova" koja je optužena za miješanje u američke predsjedničke izbore 2016. godine.

Prema izvoru Posta, koordinator i "mozak" evropske i ukrajinske kampanje dezinformacija je Sofija Zaharova, službenica Kremlja koja radi u kancelariji fokusiranoj na informatičku tehnologiju i komunikacijsku infrastrukturu.

O Zaharovoj se malo zna. Međutim, prema objavi na društvenim mrežama koja dokumentuje njen sastanak sa studentima, diplomirala je na Ruskoj diplomatskoj akademiji i ima iskustvo rada u Predsjedničkoj administraciji, Ministarstvu spoljnih poslova i Ujedinjenim nacijama.

Glas Amerike nije uspio kontaktirati Zaharovu preko Predsjedničke administracije i Ambasade Rusije u SAD.

Sudeći po javno dostupnim informacijama, od 2019. godine Zaharova redovno učestvuje na konferencijama i događajima posvećenim vještačkoj inteligenciji. U najmanje dva navrata predstavljala je svoju agenciju na sastancima adhok komiteta Savjeta Evrope za vještačku inteligenciju.

Istraživači sa Univerziteta Džordž Vašington nedavno su predvidjeli da će incidenti "loših aktera sa vještačkom inteligencijom" postati svakodnevna pojava do sredine 2024. Prema jednom od izvještaja Mikrosofta, međutim, tehnologija još nije pokazala značajnu efikasnost u smislu širenja dezinformacija.

Gambašidze takođe nije udaljen od vještačke inteligencije. U nedavnom komentaru ruskoj sociološkoj agenciji "Russian Field", on je sugerisao da će politički tehnolozi "početi aktivno koristiti vještačku inteligenciju za prikupljanje i obradu informacija sa interneta: proučavaće komentare na društvenim mrežama i ton postova, ocjenjivati članke u medijima itd."

"Da, naravno, farme botova i politički nalozi će napraviti neku vrstu greške", dodao je ovaj politički strateg, "ali cjelokupna slika će biti jasna".

Politička tehnologija i PR

Osim što je radio za političare i za Kremlj, Gambašidze je u protekloj deceniji ušao u različite oblasti poslovanja. Od 2013. godine njegove kompanije su više puta pobjeđivale na tenderima za javne nabavke.

Gambašidze je bio vlasnik jedne trećine udjela u kompaniji pod nazivom "Deep Communication". Prema zvaničnom ruskom portalu za državne nabavke, u periodu od 2014. do 2016. godine dobio je 12 ugovora u vrijednosti od oko 1,76 miliona dolara, po kursu iz 2016. godine.

U 2014. godini, kompanija "U.S.P.R.", u vlasništvu Gambašidzea i poslovnog partnera, dobila je državni ugovor u vrijednosti od oko 83.000 dolara na osnovu prosječnog kursa te godine.

Od 2013. do 2017. godine, kompanija "Energy", u vlasništvu Gambašidzea, dobila je 15 državnih ugovora u vrijednosti od skoro 975.000 dolara. Kompanija "Etude", u vlasništvu bliskog rođaka (vjerovatno njegove majke), dobila je jedan ugovor za otprilike 25.000 dolara 2020. godine.

Neke od usluga koje su pružale Gambašidzeove kompanije bile su predvidive s obzirom na njegov posao: održavanje veb stranica, istraživanje javnog mnijenja, oglašavanje, vođenje fokus grupa i slično.

Bilo je neočekivanih zadataka: prema jednom od ugovora, "Deep Communication" je bio uključen u produkciju filma pod nazivom “Jasmin”, koji je dobio državno finansiranje. Sudeći prema informacijama u ugovoru i podacima iz otvorenih izvora, "Jasmin" se odnosi na film "Hit" režiserke Margarite Mihailove, koji je objavljen 2016. godine.

Film se u Gambašidzeovoj biografiji pojavljuje više puta. "Deep Communication" je takođe radio na kirgiško-ruskom filmu "Sulejman-Too", a iz nejasnih razloga, Gambašidze se pojavljuje u pozadini fotografije američkog glumca Zeka Efrona koji stiže na Filmski festival u Kanu 2012. godine.

Ukupno, Gambašidzeove kompanije dobile su državne ugovore u vrijednosti većoj od 2,7 miliona dolara prema prosječnom kursu iz 2016. godine. Skoro sve kompanije koje su dobile ove ugovore su od tada ugašene.

Kada je američki sekretarijat za finansije uveo sankcije Gambašidzeu u martu 2024. godine, zamrznuo je i dva kripto novčanika, odnosno softverska programa za čuvanje kriptovalute. Prema istraživačima iz organizacije "Chainalysis", novčanici su primili oko 200.000 dolara u kriptovaluti. Značajan dio je prebačen preko sankcionisane mjenjačnice kriptovaluta "Garantex".

Gambašidze je takođe posjedovao nekoliko kompanija koje nisu dobile vladine ugovore. Čini se da njihova područja djelovanja uključuju restoransku industriju, osiguranje, pa čak i "prvenstvo u čitanju naglas".

Pored toga, Gambašidze je vlasnik bugarske kompanije "Moi Bryag" ("Moja obala"), koju je preuzeo od svog oca. Prema zvaničnim finansijskim izvještajima, kompanija nikada nije zaradila novac.

Vjerovatna veb stranica ove kompanije, za koju se čini da je ranije imala kancelariju u Moskvi, više nije dostupna, ali arhivirane verzije stranice ukazuju da je reklamirala nekretnine na crnomorskoj obali Bugarske i Grčke.

Prema bugarskim dokumentima, Gambašidzeov otac ima stan u bugarskom gradu Bjala.

Ako je Gambašidze bugarske kompanije nekada koristio za očuvanje imovine ili ostvarivanje prihoda, danas su mu one nedostupne zbog sankcija. A porodica njegove bivše supruge u SAD kaže da to stvara probleme njegovoj američkoj djeci.

Jedini način da dobijete alimentaciju od Gambašidzea je da dobijete posebnu licencu od američkog Sekretarijata finansija, navode majka i očuh Gambašidzeove djece. Do sada to nije bilo moguće.

Sankcije su pogodile "samo njegovu [Gambašidzeovu] djecu, koja su državljani SAD i dobri studenti", rekao je njihov očuh. "Oni ne žive u Rusiji, oni žive ovdje stalno. Oni su potpuno Amerikanci. Njima to najviše šteti."

( Glas Amerike, Ne.V. )