Orban: Strahovanje da bi Rusija napala bilo koju članicu NATO-a je neosnovano
"Ne smatram logičnim da Rusija, koja ne može čak ni da pobijedi Ukrajinu, odjednom dođe i proguta zapadni svijet u cjelini. Šanse za ovo su izuzetno male", rekao je Orban
Strahovanje da bi Rusija izvršila napad na bilo koju članicu NATO-a je neosnovano, izjavio je danas mađarski premijer Viktor Orban, dodajući da je rat u Ukrajini koji traje treću godinu pokazao granice ruskih mogućnosti, prenosi agencija Rojters.
Mađarska, članica Evropske unije i NATO-a, odbija da pruži vojnu pomoć Ukrajini još od invazije Rusije u februaru 2022.
Zvanična Budimpešta takođe nastoji da odustane od dugoročnog plana NATO-a za pomoć Ukrajini, a njen ministar spoljnih poslova naziva to "ludom misijom".
Rojters navodi da je nacionalista Orban, koji je na vlasti od 2010. godine, svoju kampanju za izbore za Evropski parlament sljedećeg meseca postavio na dnevni red izbjegavanja dubljeg uplitanja u sukob, rekavši da bi glasanje moglo da odredi tok rata i mira u Evropi.
"Ruska vojska vodi ozbiljan i težak rat sa Ukrajincima. Da su Rusi bili dovoljno jaki da u jednom potezu razbiju Ukrajince, već bi to učinili", rekao je Orban u intervjuu za javni radio.
On je rekao da vojne sposobnosti NATO-a daleko prevazilaze snage Ukrajine, pa je malo vjerovatno da će Rusija ili bilo koja druga zemlja izvesti napad na NATO.
"Ne smatram logičnim da Rusija, koja ne može čak ni da pobijedi Ukrajinu, odjednom dođe i proguta zapadni svijet u cjelini. Šanse za ovo su izuzetno male", rekao je Orban.
On je poručio da pozivanje na rusku prijetnju smatra uvodom u dublju umiješanost Zapada u rat u Ukrajini.
Odnosi između Budimpešte i Vašingtona su se pogoršali zbog odugovlačenja Mađarske oko ratifikacije pristupanja Švedske NATO-u, kao i zbog Orbanovih srdačnih veza sa Moskvom uprkos ratu u Ukrajini, zaključuje Rojters.
Njemački ministar odbrane Boris Pistorijus rekao je u januaru da bi sve ratoborniji ruski predsjednik Vladimir Putin mogao da napadne NATO vojni savez za manje od jedne decenije.
Estonska premijerka Kaja Kalas rekla je u intervjuu za britanski list Tajms koji je objavljen takođe u januaru rekla da Evropa ima između tri i pet godina da se pripremi da se Kremlj vrati kao ozbiljna vojna prijetnja na istočnom krilu NATO-a.
Putin je krajem marta obraćajući se pilotima ruskih vazduhoplovnih snaga kazao da Rusija nema planove ni za jednu zemlju NATO-a i da neće napasti Poljsku, baltičke države ili Češku, ali da će ruske snage obarati avione F-16 ako ih Zapad isporuči Kijevu.
Putin je 17, marta nakon pobjede na predsjedničkim izborima, upitan o totalnom konfliktu sa NATO, ukoliko bi se zapadne trupe našle u Ukrajini, rekao: "Sve je moguće u modernom svijetu", prenio je Rojters.
( Ne.V. )