Knjiga o Tomi je pomalo i nikšićka priča

Pored brojnih drugih razloga, to što dolazi iz grada boema i umjetnika, mladog Nikšićanina, novinara Nikolu Kankaraša podstaklo je na istraživanje, pisanje, a onda i objavljivanje knjige posvećene jednom od najvećih jugoslovenskih boema, pjesniku duše i kafane “Toma Zdravković - Zapisano u vremenu”, čiji su izdavači beogradsko Kosmos izdavaštvo, podgorička Nova knjiga i Radio televizija Nikšić.

“Definitivno da me je podstaklo i to što dolazim baš iz grada boema, iz grada umjetnika, grada ljudi koji su se ostvarili u raznim oblastima društvenog interesovanja, a i danas ima takvih ljudi i treba ih podsticati da se to prenosi i na druge generacije i na druge sredine. Uzevši sve to u obzir, ovo je, između ostalog, i nikšićka priča. Ja sam nastojao da kroz pisanje o Tomi Zdravkoviću utkam i duh naših nikšićkih boema”, kazao je Kankaraš odgovarajući na pitanje Vijesti šta je to šta ga je kao mladića privuklo višedecenijskom radu i istraživanju, ali i sakupljanju ploča, kaseta, knjiga, novinskih članaka, fotografija, nakon čega je odlučio da se okuša i kao autor publikacije o životu i stvaralaštvu čovjeka koji je postao klasik u svijetu (narodne) muzike.

“Interesantno je da mi u međuvremenu nijesmo dobili ništa kvalitetnije, ne samo u sferi muzike, već i bilo čega drugoga što je stvoreno u Jugoslaviji. Nijesmo dobili ništa bolje, ništa što je sa vrednosnog aspekta nadmašilo ono što je stvoreno u tom vremenu. Tada je sve stvarano sa namjerom da traje, zato i traje i dan-danas i nadživjeće i ovo vrijeme i ove ljude. U nedostatku nečeg boljeg, ono što se tada smatralo nekim kičem ili šundom, u međuvremenu je postalo klasik, antologija, evergrin...”, objasnio je Kankaraš.

On je knjigu o Tomi predstavio na 18. Međunarodnom podgoričkom sajmu knjiga i obrazovanja u okviru bogatog programa četvrtog dana manifestacije, a tom prilikom su o ovom rukopisu, pored autora, govorili i glavni i odgovorni urednik Radio-televizije Nikšić Nikola Marković, reditelj i producent Branko Baletić koji je sa Zdravkovićem sarađivao na filmu “Balkan express” i sa njim provodio vrijeme, a moderatorka je bila Jelena Krsmanović iz Nove knjige.

Najavljena je i promocija knjige u Beogradu u nedjelju, 26. maja u knjižari “Kosmos” na Novom Beogradu, u 19 časova, a Kankaraš zadovoljno ističe da je interesovanje veliko, čemu svjedoči i to da je već prodato oko pola tiraža.

“Knjiga je posvećena mom ocu i mom ujaku koji su bili svetionici mog djetinjstva i odrastanja i koji su upravo bili ti tipovi ljudi koji bi se, mislim, rado našli u kafani sa Tomom Zdravkovićem i pričali o životu i uživali u toj priči i razgovoru. Kao što je u recenziji naveo Saša Gajović, knjiga nas između redova podsjeća na neke zaboravljene vrijednosti, na neko prošlo doba u kojem se drugačije živjelo i funkcionisalo, kao i na neke ljude koje smo zaboravili”, rekao je Kankaraš Vijestima.

Kankaraš je istakao da je pogrešno fokusirati se samo na kafanu i narodnu muziku kada se govori o Tomi Zdravkoviću, jer je to, ipak, mnogo šira i kompleksnija priča.

“To bi bilo jedno zaista tužno banalizovanje njegove ličnosti i kompletne karijere. Priča o Tomi Zdravkoviću je priča o ljudima iz malih, ruralnih sredina koji su doživjeli uspjeh bez predestinacije. Ako tome doprinesemo tu njegovu pojavnost, fizionomiju koja možda nije izgledala baš dopadljivo za televiziju, mada je on imao beskrajni šarm, harizmu i energiju koja je jednostavno izazivala lavinu emocija u slušaocima, on je iz tih nemogućih uslova uspio da napravi jednu međunarodnu karijeru. Moramo imati u vidu da on ipak nikada nije tipično pripadao estradi, jer kako je to rekao i gospodin Baletić, Toma je više bio pjesnik, čovjek koji je osjećao život, koji je živio za trenutak, uživajući u životu i koji je beskrajno i bezgranično volio ljude, bio brat svih ljudi, veliki humanista”, ispričao je Kankaraš.

On je podsjetio i na Zdravkovićevu ljubav prema umjetnosti, kao tinejdžer je igrao u Leskovačkom pozorištu, da bi veoma rano počeo da se bavi muzikom, a kasnije je bio naklonjen stvaraocima iz svih sfera, nerijetko otkupljivao likovna djela, učestvovao u filmskim ostvarenjima i slično.

“Definitivno da Toma jeste danas klasik narodne muzike, iako su ga u to vrijeme možda smatrali i šundom, ali i avangardom na neki način, jer on je uspio da spoji i selo i grad, jer je njegova muzika dolazila iz urbanih gradskih sredina. On je prevazišao tu brazdu koja je do tada postojala i koja je sa prilično pežorativnog aspekta posmatrala tu vrstu muzike. Kada govorimo o umjetničkom u njegovoj muzici i pjesmama, moramo reći da su njegovi muzički uzori bili Frenk Sinatra, Toni Dalara (Tony Dalara), Domeniko Modunjo (Domenico Modugno), kao i Žak Brel (Jacques Brel), naravno, i Žilber Beko (Gilbert Bécaud), da je on pratio i tadašnji San Remo. Dakle, opet su to neki uticaji svjesniji u ono vrijeme kada su se te pjesme skidale sa radija...”, rekao je Kankaraš Vijestima.

Pored ostalog, “Toma Zdravković - Zapisano u vremenu” na oko 440 strana predstavlja do sada najopsežniji zbornik novinskih tekstova i intervjua, a među Kankaraševim sagovornicima su: Tomina supruga Gordana, Zoran Kalezić, Milutin Popović Zahar, Duško Kuliš, Aleksandar Aca Ilić, Ljubiša Pavković, Boris Bizetić, Branko Baletić, Željko Samardžić, Žarko Laušević, kao i nekadašnji čelnici Jugotona, ali i mnogi drugi. Kankaraš je kazao i da do sada nije postojala neka bogata biografija Tome Zdravkovića, iako su knjige štampane ali su njihovi sadržaji uglavnom bili zasnovani na novinskim tekstovima ili sjećanjima kolega na njega. On je u svom rukopisu težio da izbjegne patetiku i senzacionalizam, ali da pruži uvid u hronološki život Tome Zdravkovića od djetinjstva do smrti, a da ne bude nekako banalno devalviranje njegove ličnosti.

“Mnogo je i anegdotskih i ličnih momenata u knjizi, jer nekako svi smo intimno i vezani za Tomu, svi mi to u nekoj svojoj intimi slušamo, ali ako govorimo sa aspekta umjetničkog u njegovim pjesmama moramo reći da su to pjesme izuzetnog i tekstualnog i muzičkog kvaliteta, kao i aranžmanskog. On je sarađivao sa, u to vrijeme eminentnim orkestrima, ansamblima, imao je ‘krem de la krem’ tadašnje jugoslovenske muzičke scene u svojim albumima, a vidimo da mu ni drugi izleti u druge sfere kulturnog djelovanja nisu bili strani”, kazao je Kankaraš na promociji.

U knjizi je i oko 300 fotografija iz privatnog života, ali i karijere od kojih su neke prvi put sada javno predstavljene...

“Ja sam se trudio da svaka ilustracija dočarava njegov život i stvaralački put koji je bio izuzetno trnovit”, dodao je Kankaraš.

( Jelena Kontić )