Facebook 15 godina kasnije: Nezamisliv uspjeh i velike greške
Facebook je uprkos talasu skandala prošle godine imao rekordnu dobit od 22 milijarde eura
Facebook je u 15 godina od osnivanja učinio velike korake prema ostvarenju sna Marka Zakerberga da poveže svijet, ali je pritom napravio i velike greške koje su neke od njegovih pobornika pretvorili u glasne kritičare.
Društvena mreža osnovana je 4. februara 2004. u studentskoj sobi Zakerberga na Harvardu - i od tada je ostvarila nezamisliv uspjeh, privukavši 2,3 milijarde korisnika koji platformu koriste za razmjenu informacija i povezivanje.
Ali izložena je i kritikama da je više usredsređena na rast nego na zaštitu korisnika.
"To je sada veoma moćna kompanije koja je stvorila vrlo privlačan proizvod od kojeg su mnogi postali zavisni", rekao je analitičar Džoš Bernof.
"Zbog toga ima i velika odgovornost", dodao je.
Facebook je prošle godine bio upleten u niz skandala u vezi sa zaštitom podataka i kršenjem privatnosti korisnika te bojazni da vodećom svjetskom društvenom mrežom manipulišu strani interesi za sopstvenu političku korist, prenosi agencija Hina.
"Nakon niza izazova u 2018. godini, Facebook više ne hvale zbog inovativnosti. Sada ga kritikuju", kaže analitičarka tržišta Debra Aho Vilijamson.
"Facebooku je 15 godina i suočava se sa zrelošću. Nije to više kompanija na svom početku", dodala je.
Samo digitalni div Google ima više prihoda od Facebooka od oglašavanja na internetu. Facebook je vlasnik i aplikacija poput Instagrama, Messengera i WhatsAppa, od kojih svaka ima više od milijardu korisnika.
Zakerberg i dalje brani svoj poslovni model i tvrdi da Facebook nije prodavao podatke o svojim korisnicima te da mu se može vjerovati. Istrajava u tome da njegova društvena mreža zarađuje od ciljanih oglasa utemeljenih na onome što saznaje od korisnika i tako uslugu održava besplatnom.
Kompanija priznaje da mora da uradi više da vrati povjerenje pa je uložila milijarde dolara u sigurnost i ima 30.000 ljudi koji rade samo na tome.
"Kada kompanija stekne veliku moć i tvrdi da radi najbolje za vas, to znači da je itekako treba provjeravati. To smo naučili u kapitalizmu", kaže Bernof.
On sumnja da će se ljudi okrenuti leđa Facebooku zbog narušenog povjerenja i objašnjava da su potrošači spremni da razmijene veliku količinu podataka za malo pogodnosti.
Facebook je uprkos talasu skandala prošle godine imao rekordnu dobit od 22 milijarde eura.
U međuvremenu, Zakerberg je uspio u namjeri da poveže razvijeni svijet, ali da ostatak tek treba da se "zakači" na društvene mreže.
Prema postojećim podacima 46,7 odsto korisnika interneta, odnosno nešto više od 23 odsto svjetske populacije koristi Facebook pa za širenje itekako ima prostora.
Facebook treba da postane i lider u suzbijanju manipulacije lažnim vijestima, zaštiti podataka i da pazi na promjene komunikacijskih preferencija korisnika, navodi Bernof.
Zakerberg ove godine planira više da se angažuje na javnim forumima da objasni kako tehnologija može bolje da služi društvu.
( Vijesti online )