Između svojih i Vučićevih očekivanja

Oštre reakcije lidera nekadašnjeg Demokratskog fronta (DF) Andrije Mandića i Milana Kneževića na odluku Crne Gore da na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija (UN) podrži usvajanje rezolucije o genocidu u Srebrenici, znak su da njih dvojica vagaju da li da rekonstrukcijom konačno uđu u Vladu ili da napuste vlast i zadovolje očekivanja predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.

Tako profesorica na Univerzitetu “Donja Gorica” Nikoleta Đukanović vidi pozicije čelnika bivšeg DF-a nakon prekjučerašnjeg usvajanja rezolucije uz glas Crne Gore, čemu su se njih dvojica oštro protivili, dok je Knežević najavio i preispitivanje podrške kabinetu premijera Milojka Spajića.

Đukanović kaže da misli da su Mandić i Knežević svjesni činjenice da je vrlo izvjesno da će Crna Gora od Evropske komisije uskoro dobiti Izvještaj o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR), i da vide da je to odličan momenat za rekonstrukciju izvršne vlasti, koju zahtijevaju. Oni sada Vladu podržavaju iz parlamenta, bez učešća u njoj.

“Pitanje je da li će oni propustiti još jednu šansu da uđu u Vladu, s obzirom na to što im se desilo 2020. godine i s obzirom na dešavanja proteklog ljeta, kad se dogovarala ova Vlada. Mislim da bi to podrazumijevalo još jedan njihov lični poraz. Tako da je kalkulacija u stvari između toga da konačno ne propuste šansu da uđu u Vladu i toga da zadovolje očekivanja iz Beograda”, ocjenjuje sagovornica.

Iz Kneževićeve Demokratske narodne partije (DNP) saopštili su preksinoć da je rezolucija o Srebrenici doživjela “potpuni fijasko”, a da se Spajićeva vlada upisala “u najcrnje stranice crnogorske istorije, proglašavajući i Crnu Goru za genocidnu državu”.

Portparolka DNP-a Jovana Todorović, kazala je da njena stranka u potpunosti razumije nezadovoljstvo građana i njihova okupljanja (proteste) zbog podrške Crne Gore usvajanju rezolucije, dodajući da će Predjedništvo partije, u skladu s ranijom najavom, u narednih nekoliko dana “upoznati javnost o svojim daljim potezima”.

“... Možemo zaključiti da ‘za’ (usvajanje rezolucije) nije glasalo dvije trećine svjetske populacije. Iako je cilj bio da ‘za’ rezoluciju glasa preko 100 država, uz neviđene pritiske od Njemačke, ipak je većina odoljela pokušaju revizije istorije”, konstatovala je.

Knežević je juče na mreži “Iks” napisao da se “nikad ponosnije” nije osjećao što je Srbin kao prekjuče, kad se glasalo o usvajanju rezolucije, a “nikad mučnije” što je Crnogorac kao juče.

Mandić je, kao predsjednik Nove srpske demokratije (NSD), saopštio da je Crna Gora učešćem u diskusiji na Generalnoj skupštini UN-a “dodatno kompromitovala samu sebe”, te da je usvajanje rezolucije “oštro podijelilo” region i “dovelo na najniži mogući nivo” odnose Crne Gore sa Srbijom i Republikom Srpskom, “koje su nam najbliže”.

On je ocijenio da je rezolucija “dodatno ujedinila srpski narod, nezavisno od država u kojima živi”, i pokazala da “ima snage da se bori sa budućim izazovima s kojima će se sigurno suočavati čovječanstvo”.

“Srbi nikada više neće biti marginalizovani u ovoj zemlji... Srpski jezik nikada više neće biti ponižen, već će, nakon objavljivanja rezultata popisa (stanovništva), zauzeti ono mjesto koje mu po pravu i pravdi pripada. Državljanstvo će steći svi oni koji su rođenjem ili porodičnim vezama utemeljeni u Crnoj Gori, kao i oni koji godinama žive u ovoj zemlji, a do sada isto nisu dobili, tako da više neće biti građani drugog reda. Istorijska trobojka zakonom će biti vraćena na mjesto koje joj pripada. Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici nikad više neće morati da strahuju da će im neko otimati svetinje...”, poručio je.

Na pitanje da li Mandić porukom o borbi za prava Srba zapravo sugeriše da će ostati u vlasti, Đukanović odgovara potvrdno i dodaje da šef NSD-a i Skupštine zapravo vidi svoju dugoročnu političku strategiju. Prema njenim riječima, on sebe vidi kao nosioca vlasti koji može da implementira stvari koje obećava.

“Ovo je dugoročna politička strategija, jer Mandiću dio koji se tiče državljanstva donosi dugoročno glasove van Crna Gore, i na taj način on utemeljuje svoje biračko tijelo, koje neće biti upitno”, tvrdi ona.

Kad je riječ o Kneževiću, Đukanović kaže da on reaguje osluškujući Vučićeve poruke. Navodi da je Vučić u jednom trenutku imao relativno blag stav prema najavi Crne Gore da će podržati usvajanje rezolucije, ali da ga je onda promijenio.

“Tako da mislim da su Kneževićeve reakcije usklađene s reakcijama g. Vučića, i da se njegova (Kneževićeva) politika dominantno bazira na zadovoljavanju interesa i očekivanja vlasti u Beogradu”, konstatuje sagovornica.

Usvajanjem rezolucije, 11. jul proglašen je Međunarodnim danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici. Dokumentom se osuđuje negiranje genocida, ali i veličanje ratnih zločinaca.

Izglasavanje rezolucije podržale su 84 članice UN-a, 19 je bilo protiv, 68 uzdržanih, dok 22 članice nisu glasale. Crna Gora je podržala usvajanje, kao i ostale države bivše Jugoslavije (Hrvatska, Slovenija, Sjeverna Makedonija i BiH), osim Srbije, koja je bila protiv, kao i Kina, Rusija, Mađarska, Kuba, Nikaragva...

Premijer i lider Pokreta Evropa sad Spajić, izjavio je juče da “od neobavezujuće rezolucije niko neće dobiti ništa, niti će biti bilo kakve štete od toga”.

“Mislim da je suština ponovo se okrenuti projektima kojima ćemo se povezivati, da bismo se bolje razumjeli”, rekao je on nakon sjednice izvršne vlasti.

Đukanović: Ubrzaće se priča o rezoluciji o Jasenovcu

Izvor “Vijesti” iz vladajuće koalicije rekao je da ne očekuje da će NSD i DNP uskratiti podršku Vladi zbog toga što je Crna Gora glasala za rezoluciju o Srebrenici.

Taj sagovornik je kazao da misli da je država postupila ispravno, i da su njeni amandmani, koji su uneseni u tekst dokumenta, “spriječili sve manipulacije”.

Na pitanje očekuje li da će sada NSD i DNP insistirati da se što prije usvoji rezolucija o genocidu u Jasenovcu, čiji je predlog vladajuća većina nedavno uputila u skupštinsku proceduru, Nikoleta Đukanović odgovara da misli da će to pitanje biti intenzivirano.

“Ali nisam sigurna koliko to može dovesti do normalizacije odnosa sa Srbijom. A s druge strane, to će u odnosu s Hrvatskom opet potencirati jako puno otvorenih pitanja...”, zaključuje ona.

( Nikola Dragaš, Biljana Matijašević )