Ko ubija galebove na Mamuli?
Volonteri su, kako navode, na ostrvu pokupili i uzorke otrova, kojim su, kako sumnjaju, životinje ubijane
Članovi inicijative „Bokobran“, aktivisti NVO „Naša akcija“ i Planinarskog društva „Vjeverica“, tvrde da je ostrvo Lastavica, javnosti poznatije kao Mamula, od nekadašnjeg bezbjednog staništa, postalo groblje galebova i zečeva.
Oni su juče objavili i fotografije i video materijal, na kojem se vidi veliki broj mrtvih ptica, a njihovi volonteri svjedoče i velikom broju mrtvih zečeva na ostrvu. Volonteri su, kako navode, na ostrvu pokupili i uzorke otrova, kojim su, kako sumnjaju, životinje ubijane.
„Želeći da nagradi svoje volontere, koji su proteklih mjeseci vrijedno radili na projektima širom cijele zemlje, predsjednica NVO ‘Naša akcija' Patricia Pobrić odlučila je da im priušti dan odmora, rekreacije i uživancije. Zajedno sa članovima planinarskog kluba ‘Vjeverica' obišli su uvalu Rose, tunel koji je nekada koristila vojska za podmornice, Plavu špilju i na kraju ostrvo Lastavica na kojem se nalazi prekrasna forteca Mamula, budući boutique hotel sa bazenima i kockarnicama, koji će sagraditi egipatsko-švajcarski konzorcijum 'Orascom’. Njihova sreća je da Mamula nije bila jedina destinacija, jer ono što su aktivisti i volonteri tamo zatekli spada u domen horor filmova“, objavljeno je uz video sa Mamule na internet stranici „Bokobrana“.
Iz „Bokobrana“ navode da je prilaz ostrvu nekada bio praćen ogromnim jatima galebova, te da njihovi članovi, kada su nedavno posjetili Lastavicu, iznad ostrva praktično nisu vidjeli nijednu pticu. Umjesto toga, galebove, ali mrtve, nalazili su među zidinama napuštenog ostrvskog zatvora Mamula.
Zečevi su, prema zapisima, na Lastavicu donešeni devedesetih, a posjetioci su do nedavno na ostrvu mogli vidjeti i brojna gnijezda galebova. Za te životinjske vrste, stare građevine na Lastavici su bile savršen dom, navode upućeni.
Pobrić tvrdi da je u pitanju „čišćenje“ pred gradnju.
„Isto je rađeno na ostrvu Sveti Nikola, poznatom kao Havaji, preko puta Budve, lovom na na jelene i drugu divljač koje je tu nekada bilo u izobilju“, kazala je ona „Vijestima“.
Iz "Bokobrana" su danas dopis uputili i Agenciji za zaštitu životne sredine, Upravi za inspekcijske poslove i Morskom dobru, navodeći da će uzorke otrova poslati nezavisnoj laboratoriji u inostranstvu.
"Želimo da prijavimo da (opravdano) sumnjamo da je neko potrovao ptice na ostrvu Lastavica (Mamula). Mi smo do sada radili vaš posao, izvršili uviđaj po dojavi, fotografisali uginute galebove, snimili video materijal, sakupili uzorak pakovanja sa otrovom... Uporedo sa obavljanjem vašeg posla, nastavićemo da insistiramo na tome da se za isti preuzmete punu odgovornost, jer vas za to plaćaju građani ove, ekološke države", navodi se u pismu "Bokobrana".
O ubijanju jelena kopitara na Havajima, „Vijesti“ su pisale 2010, kada je više od 30 kapitalnih primjeraka te vrste, koja je skoro pola vijeka predstavljala simbol ostrva, ubijeno tokom te i 2009. godine. Tada je objavljeno i da je upitno da li je na Havajima ostao više ijedan primjerak te životinje.
Jeleni su na to najveće ostrvo na Crnogorskom primorju, donešeni sredinom 60-ih godina prošlog vijeka, na molbu budvanskih lovaca. Nakon dozvole Josipa Broza Tita, na Havaje su sa Briona, donešena dva para. Kako životinje na Svetom Nikoli nisu imale prirodnih neprijatelja, osim čovjeka, a krivolov je u to vrijeme oštro kažnjavan, jeleni su se brzo razmnožili. Osim njih, na ostrvu je bilo i muflona, fazana i zečeva.
„Vijesti“ su tada pisale i da je sve potrajalo do 2007, kada je dotadašnji vlasnik, beogradski biznismen Nenad Đorđević, četiri hektara zemlje za 24 miliona eura prodao Stanku Subotiću Canetu.
U to vrijeme, Budvom su kružile priče i da su na ostrvu organizovani safariji i da su lovci iz raznih krajeva dolazili da ubijaju jelene i preostalu divljač.
Iz „Bokobrana“ su zbog ubijanja galebova i zečeva na Lastavici najavili i podnošenje krivične prijave protiv NN lica.
OHM Mamula: Nismo preduzimali bilo kakve aktivnosti na štetu galebova
Kompanija OHM Mamula Montenegro nije odgovorna za uginuće galebova na ostrvu Lastavica u Herceg Novom niti je preduzimala bilo kakve radnje na štetu kolonije galebova na toj lokaciji, saopšteno je danas iz te kompanije.
U saopštenju se dodaje da su angažovali društvo za sanitarno-ekološku zaštitu "Slavisan DDD", certifikovanu firmu za deratizaciju sitnih glodara koja je urađena na ostrvu Lastavica 29. maja 2017. godine.
Istakli su i da su nakon toga, sprovedene kontrole postavljenih mamaka u junu i julu, a prilikom kontrola, od kojih je posljednja bila 24.jula nije registrovano da je bilo koja životinja, sem glodara – pacova, konzumirala postavljene mamke.
"Preparat koji je postavljen ima kao ciljnu grupu samo glodare (miševe i pacove). Postavljani su mamci u obliku parafinskog bloka, u namjenskim kutijama koji ptice ne mogu da konzumiraju. U preparatu se nalazi aktivna materija bromadialon sa dodatkom bitrexa - gorkom materijom koja sprečava bilo koju drugu životinju da mamak konzumira – i to u jako maloj koncentraciji od svega 0,005%. Kao takva, kobna je samo za glodare. Na osnovu našeg dugogodišnjeg iskustva kao i kolega iz regiona sa sigurnošću tvrdimo da je uzrok uginuća galebova kojih na ostrvu ima na hiljade, iz nekog drugog razloga. Kako znamo da se galebovi hrane hranom životinjskog porijekla a vrlo rijetko lešinama životinja, uzimajući u obzir da se radi o antikogaulantnom preparatu, ne postoji mogućnost sekundarnog trovanja. Čak i ako neka druga životinja pojede uginulog glodara ne može se otrovati", saopštila je dr spc. higijene u "Slavisan DDD" Ljubica Nikolić.
Iz kompanije su rekli i da je zbog povećanog broja glodara i opasnosti da će biti ugrožena njihova gnijezda, preduzeta deratizacija na ovoj lokaciji.
"U Udruženju za dezinfekciju, deratizaciju i fitosanitarne usluge Crne Gore kažu da se isti preparat decenijama upotrebljava u sistematskim deratizacijama kompletnih gradova i nikada nije zabilježen nijedan neželjeni slučaj trovanja izuzev ciljanih glodara. U prethodnim mjesecima, u komunikaciji sa nevladinim organizacijama za zaštitu ptica, OHM Mamula je jasno saopštila da neće preduzimati nikakve pripremne radnje na lokaciji u periodu od februara do septembra, kada se na Lastavici odvija gniježđenje galebova, čega se i pridržava", rekli su iz OHM Mamula Montenegro.
Tvrde i da angažovani na projektu gotovo svakodnevno borave na ostrvu, u sklopu aktivnosti na izradi konzervatorsko-restauraterskog projekta koji mora biti u skladu sa konzervatorskim uslovima Uprave za zaštitu spomenika, odnosno Ministarstva kulture.
"Međutim, budući da je pristup ostrvu slobodan, i nije uspostavljen sistem kontrole jer još nisu okončane neke od proceduralnih aktivnosti koje će omogućiti preuzimanje lokacije u potpunosti, mi ne možemo garantovati za ponašanje turista i drugih posjetilaca koji su u prolazu ili se zadržavaju na ostrvu. Naše službe su, upravo iz toga razloga što se gomile smeća i drugog otpada zadržavaju kako na ostrvu tako i u tvrđavi Mamula, više puta ove godine organizovale čišćenje i uređenje staza", zaključuje se u saopštenju kompanije OHM Mamula Montenegro.
( Damira Kalač )