IA uputio sugestije odborima kako bi poslanici amandmanski djelovali na Predlog zakona o inepskcijskom nadzoru

Institut alternativa (IA) uputio je sugestije Zakonodavnom i Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu, kako bi poslanici amandmanski djelovali u cilju unapređenja Predloga izmjena i dopuna Zakona o inspekcijskom nadzoru.

„Poslanicima smo se obratili budući da je Vlada 8. maja, po hitnom postupku, predloženi zakon predala u skupštinsku proceduru, bez sprovođenja javne rasprave. Nije održan ni okrugli sto o predlogu, stoga nijesmo bili u mogućnosti da damo predloge i sugestije na tekst ovog zakona, čije su izmjene započete još 2017. godine, kada je posljednji put i održana javna rasprava“, rekli su iz IA.

Kako su objasnili, ključna izmjena sistemskog okvira sadržana je u predlogu osnivanja Koordinacionog tijela za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora, kao stalnog radnog tijela Vlade koje, između ostalog, “koordinira radom svih inspekcijskih organa“.

„Ovlašćenja Koordinacionog tijela za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora, navedena u predlogu zakona, značajno nadilaze prirodu i ciljeve ovlašćenja stalnog radnog tijela, propisanih Uredbom o radu Vlade. Podsjećamo da su stalna radna tijela Vlade - Komisija za politički sistem, unutrašnju i vanjsku politiku, Komisija za ekonomsku politiku i finansijski sistem, Komisija za kadrovska i administrativna pitanja i Komisija za raspodjelu dijela sredstava budžetske rezerve“, navodi se u saopštenju.

Sugestije za unapređenje zakonskog teksta rezultat su monitoringa rada inspekcija koji je IA sproveo.

Analiza pod nazivom Kako rade inspekcije? - Pregled rada sedam inspekcija u oblastima od rizika za korupciju, dostupna je na sajtu IA.

„Monitoring rada, koji je obuhvatio sedam različitih inspekcija, pokazao je da uloga inspekcija u borbi protiv korupcije nije dovoljno razvijena, a što se posebno ogleda u izostanku jedinstvenog strateškog pristupa i razrađenog pravnog okvira. Predložene zakonske izmjene ne daju rješenje za utvrđene nedostatke, kao što su neujednačeno planiranje nadzora, procjena rizika na osnovu standardizovane metodologije, postupanje po incijativama“, kazali su iz IA.

Iz IA su naveli da su poslanicima ukazali da je potrebno precizirati način i postupak međusobnog usklađivanja godišnjih planova rada različitih inspekcija, kao i da godišnji plan rada treba da sadrži precizan plan zajedničkih/koordinisanih inspekcijskih nadzora.

Takođe, potrebno je precizirati proceduru usklađivanja planova.

„Ukazali smo i da u članu koji se odnosi na procjenu rizika nije precizirano da li je u pitanju jedna standardizovana metodologija, te nije jasno da li svaki inspekcijski organ samostalno donosi metodologiju, ili se usvajaju isključivo na nivou ministarstva. Takođe, potrebno je dodatno razmotriti mogućnost utvrđivanja obaveze pripreme i usvajanja standardizovanih smjernica za izradu same metodologije (za procjenu i stepenovanje rizika)“, poručili su iz IA.

U IA smatraju i da je potrebno propisati da je inspekcijski organ, odnosno pravno lice, dužno da izradi internu proceduru za postupanje po inicijativama, kojom bi se definisao rok i redosljed postupanja, kao i da je učine dostupnom građanima, odnosno proaktivno objave na sajtu.

„Ukoliko je inspekcija nenadležna za postupanje po zaprimljenoj inicijativi, dužna je da bez odlaganja, ili u određenom vremenskom roku, inicijativu proslijedi nadležnoj inspekciji“, dodali su iz IA.

Predstavnici IA su sugerisali i da je potrebno učiniti obaveznim sačinjavanje kontrolnih lista, budući da ih sadašnji predlog ostavlja kao mogućnost, a ne i obavezu, ali i da Koordinaciono tijelo priprema smjernice za izradu opšteg obrasca zapisnika o inspekcijskom nadzoru.

„Poslanike smo podsjetili i da je Vlada, pored ovog predloženog zakona, u skupštinsku proceduru uputila i Predlog izmjena i dopuna zakona kojima su propisane odredbe u inspekcijskom nadzoru, a koji predviđa izmjene čak 82 zakona“, navodi se u saoptšenju.

IA je kritikovao Vladu koja promjenu modela inspekcijskog nadzora, kako su naveli, sprovodi na brzinu, bez prethodnih analiza stanja, a suprotno okviru javne uprave, na šta je IA više puta ukazivao.

„Više puta smo reagovali na to što je Vlada započela ozbiljnu reformu na osnovu zaključaka iz Analize efikasnosti djelovanja Uprave za inspekcijske poslove iz 2021. godine, zanemarivši to da tada nije cijenjen rad inspekcija koje djeluju u okviru ministarstava", upozorili su iz IA.

IA će i ubuduće pomno pratiti dalje postupke procesa reforme inspekcijskog nadzora u Crnoj Gori i blagovremeno reagovati i upućivati konstruktivne sugestije kada je u pitanju ovako ozbiljna reforma.

( Mina )