Otvorena izložba "Prosvjeta u Nikšiću kroz arhivsku građu"

U okviru manifestacije "Neđelja arhiva", koju organizuje Državni arhiv Crne Gore, u Nikšiću je otvorena izložba "Prosvjeta u Nikšiću kroz arhivsku građu". Autorke izložbe, Violeta Krivokapić, Dejana Nikolić i Biljana Mrdak, uz tehničku podršku Raduše Dubljević, na 24 panoa prikazale su više od 160 dokumenata kojima ukazuju na bogatu i dugu tradiciju prosvjete u Nikšiću.

„Mi smo izložbu podijelile na tri razvojna perioda – od prve škole, koja je 1861.godine otvoreno u Petrovićima, do 1918. godine, od 1918. do 1941, dakle period između dva rata, i od 1944. do danas. Ovom izložbom predstavile smo formalno, državno obrazovanje i vaspitanje“, kazala je u ime autorki izložbe, Violeta Krivokapić.

Izložba, prema njenim riječima, može da posluži i za ozbiljno istraživanje o školstvu u Nikšiću, jer sadrži materijal koji govori o istorijatu škola, područnih škola i odjeljenja koje su nekada djelovale kao samostalne škole, zanimljivosti, događaje, ali i svjedočanstva kako su prosvjetni radnici opstajali i u teškim uslovima, i pružali djeci i znanje i vaspitanje, vodeći računa o njima ne samo dok su u školi, nego čak i kako su se ponašali kući i u društvu.

Prema riječima Dejane Nikolić, koja je bila i moderatorka tokom otvaranja izložbe, predstavljena dokumenta su prikupljena iz nikšićkog Arhivskog odsjeka, Državnog arhiva sa Cetinja i iz arhiva škola.

Direktor Državnog arhiva, Danilo Mrvaljević, podsjetio je da „Neđelja arhiva“ traje od 27. do 31. maja, kao i da je u godini kada se obilježavaju tri veoma značajna jubileja u oblasti kulture i obrazovanja, a to su 50 godina Univerziteta Crne Gore, 190 godina od osnivanja prve osnovne škole na Cetinju i 530 godina od štampanja Oktoiha, Državni arhiv odlučio da posebnu pažnju posveti razvoju prosvjete u Crnoj Gori.

„Taj posao započeli smo još prošle godine, uoči samih jubileja, našim izložbama o prosvjeti koje smo imali u Podgorici i Ulcinju. Ove godine to je centralna tema naše 'Neđelje arhiva', a centralni događaj je upravo cijelodnevni program u Nikšiću. U Rožajama ćemo, po prvi put, imati izložbu našeg arhivskog odeljenja, takođe posvećenu prosvjeti“, kazao je Mrvaljević.

Prema njegovim riječima prošle godine su manifestacijom 'Neđelja arhiva' postavili određene standarde i postigli rekorde gotovo na svim poljima, ne samo u brojnosti događaja koje su organizovali, već i u sadržaju i kvalitetu.

„Po prvi put u istoriji državnog arhiva organizovali smo ozbiljan međunarodni naučno-stručni skup, organizovali smo brojne izložbe, predavanja, časove istorije i arhivistike“, kazao je direktor Državnog arhiva.

Iako su, prema njegovim riječima, ove godine imali težak zadatak, da dostignu nivo prošlogodišnje manifestacije, ubijeđen je da su to uspjeli. Pohvalio je nikšićki arhivski odsjek, njihov rad i studioznost, kao i autorke izložbe koje su se potrudile da na kvalitetan način predstave razvoj prosvjete u Nikšiću.

Izložbu je otvorio predsjednik Skupštine opštine Nikšić Nemanja Vuković koji je istakao da je veliki značaj što Državni arhiv i Arhivski odsjek građanima otvaraju svoja vrata kako bi ih upoznali sa kulturno-istorijskom baštinom „do koje često nije tako jednostavno doći“. Podsjetio je da je prošle godine obilježeno 110 godina nikšićke Gimnazije, da su jedne od prvih škola u Crnoj Gori otvarane u Nikšiću, kao i da je Nikšić dao „velike profesore, intelektualce, umjetnike, filozofe, a sve zahvaljujući dobroj i kvalitetnoj prosvjeti“.

„U Crnoj Gori je 1913. godine bilo 20.000 đaka i da nije bilo tih zlokobnih ratnih vremena vjerovatno bi naša prosvjeta, obrazovanje i opismenjavanje našeg naroda, doživjelo procvat mnogo ranije. Imamo osnov i da na tom osnovu radimo i gradimo, da stvaramo budućnost za našu djecu, da prosvjetne radnike i instituciju prosvjetnog radnika vratimo na pijedestal, da ih vratimo na mjesto na kojem trebaju da budu prosvjetni radnici, da se mnogo više cijeni i poštuje njihova uloga u našem društvu, jer od prosvjete zavisi i naša budućnost“, poručio je Vuković.

Kako je istakao, lokalna uprava će i u narednom periodu pomoći i podržati manifestacije koje Državni arhiv bude organizovao, jer je „bitno sačuvati našu kulturnu i istorijsku baštinu i zajednički graditi budućnost na dobrim temeljima kakve imamo za razvoj i napredak“.

Izložbi su, između ostalih, prisustvovali prosvjetni radnici, predstavnici Centra za obuku Vojske Crne Gore, dok je u programu učešće uzeo hor Osnovne muzičke škole „Dara Čokorilo“ iz Nikšića, pod dirigentskom palicom profesorice Jelene Radojčić i korepetitorke profesorice Aleksandre Perović.

Najveći procvat školstva u Nikšiću bio '60. i '70. godina prošlog vijeka

Radovan Damjanović, penzionisani prosvjetni radnik i autor brojnih knjiga i publikacija iz oblasti vaspitanja i obrazovanja, podsjetio je na istorijat školstva u nikšićkoj opštini.

„Prva škola u nikšićkoj opštini je otvorena 1861. godine u Petrovićima i radila je samo godinu, jer je već naredne godine bio veliki rat između Crne Gore i Turske, čuvena Omer-pašina godina. Poslije tri-četire godine ta škola nastavlja sa radom. Druga škola koja je otvorena 1866. bila je škola u Bogetićima, Pješivci. Kada su se malo stabilizovale ratne prilike dolazi do intenzivnijeg otvaranja škola, tako da su od 1870. do 1872. godine otvarene škole u Grahovu, to je Župi nikšićkoj, Lukovu i Poviji“, kazao je Damjanović.

U nikšićkoj opštini su u posljednjoj deceniji XIX i prvoj deceniji XX vijeka bile 32 osnovne četvororazredne škole, dok je Gimnazija otvorena u novembru 1913. godine.

Tokom Drugog svjetskog rata skoro svi školski objekti su bili uništeni, a šezdesetih godina prošlog vijeka Nikšić je imao 23 matične škole, i veći broj područnih odjeljenja.

„Danas nema toliko matičnih škola jer su neke zatvorene, pošto u njima nije bilo više učenika, a to su škola u Trepčima, Nudolu i u nikšićkim Rudinama. Najintenzivniji, najbolji period i najviše rada u osnovnom obrazovanju je bilo '60. i '70. godina prošlog vijeka jer je tada bio najveći broj škola, područnih odjeljenja i najveći broj učenika. Poslije toga dolazi do smanjenja broja učenika, pojedina područna odjeljenja se zatvaraju, a i neke matične škole su se zatvorile“, istakao je Damjanović.

Podsjetio je i na istorijat srednjoškolskog obrazovanja u Nikšiću i da danas funkcioniše pet srednjih škola, ali i na istorijat visokoškolskog obrazovanja i činjenicu da Nikšić danas ima tri univerzitetske jedinice.

Izložba „Crnogorska prosvjeta kroz arhivsku građu Državnog arhiva 1872-1916“ na Filozofskom fakultetu

Filozofski fakultet U Nikšiću je, u saradnji sa Državnim arhivom Crne Gore, povodom obilježavanja 50 godina Univerziteta Crne Gore, 190 godina od osnivanja prve škole u Crnoj Gori i 530 godina od štampanja Oktoiha, organizovao izložbu dokumenata pod nazivom „Crnogorska prosvjeta kroz arhivsku građu Državnog arhiva 1872-1916“.

Autori izložbe su Željko Miranović, Jasna Cvetković i Mirjana Kapisoda, a na 20 panoa, u osam tematskih cjelina, prezentovano je više od 150 odabranih arhivalija i fotografija. Prva tematska cjelina odnosi se na rad osnovnih škola, druga na rad Bogoslovije i Bogoslovsko-učiteljske škole, treća predstavlja dokumente iz rada Đevojačkog instituta, dok četvrtu tematsku jedinicu čini cetinjska Gimazija. Peta tematska cjelina odnosi se na Zemljodjelsku školu u Podgorici, šesta je Dječji sad na Cetinju, sedma su ženske radničke škole knjaginje Jolande na Cetinju i u Podgorici, dok osmu tematsku cjelinu čine gimnazije u Podgorici, Nikšiću, Beranama, Pljevljima, Peći i Učiteljska škola u Peći.

( Svetlana Mandić )