Jedan čovjek nije javni interes

Višegodišnji aktivan rad Sindikata medija na izmjenama seta medijskih zakona bio je uzaludan posao jer su iskorišćeni za dobijanje štrika, a lošije od njih prošlo je Ministarstvo kulture i medija, što za ovu organizaciju i nije neka utjeha.

To je “Vijestima” juče kazala potpredsjednica Sindikata medija i članica aktuelnog saziva Savjeta Javnog servisa Marijana Camović Veličković.

Ministarka kulture i medija Tamara Vujović, međutim, ističe da je raduje činjenica da je i Vlada prihvatila većinu rješenja iz osnovnog Predloga zakona, iako se na sjednici prije dva dana nijesu saglasili u vezi sa kriterijumima za izbor generalnog direktora Radio-televizije Crne Gore (RTCG), strukture Savjeta javnog servisa i reklamiranja u prajm tajmu.

“Raduje me činjenica da na osnovni Predlog zakona kojeg je pripremilo Ministarstvo, Evropska komisija gotovo da nije imala primjedbi, već se sve završilo na par tehničkih preporuka. Takođe me raduje činjenica da je i Vlada prihvatila 99 odsto rješenja iz osnovnog Predloga zakona. Kao i u svim drugim demokratskim razmjenama mišljenja konstatovali smo da se ne slažemo u vezi sa kriterijumima za izbor generalnog direktora Javnog servisa, strukture savjeta i prajm tajma”, kazala je Vujović “Vijestima”.

Ona je ocijenila da je Vlada prekjuče imala “jako dobru sjednicu”, bez obzira na to što je jedan broj ministara koji su izdvojili mišljenje zbog dopunskih rješenja, među kojima je i ona.

“Vjerujem da će poslanici razumjeti problematiku koja će im biti prezentovana”, poručila je Vujović.

Ona je ocijenila i da je dobro što je era jednoumlja završena i da sada mogu razgovarati otvoreno, direktno i boriti se za sopstvene stavove, za koje zaista misle da su u najboljem interesu Crne Gore. Podsjetila je i da su amandmani jednog kluba poslanika poslati direktno Ministarstvu evropskih poslova, a samim tim preko tog resora i u Brisel.

Problem cijelog društva i korak unazad

Camović Velićković “Vijestima” je juče problematizovala i to što se logo, odnosno web adresa RTCG pojavila u zaglavlju dokumenta u vezi sa spornim izmjenama medijskih zakona koji je iz kabineta premijera Milojka Spajića upućen 20. maja resoru kulture i medija.

“Ne čini mi se da je logo (web adresa) RTCG koji se odjednom pojavljuje u zaglavlju dokumenata bilo ko juče i danas pokušao javnosti da objasni ili da, kako bi sanirali štetu, odustanu od predloga koje je pisao jedan čovjek za sebe”, smatra ona.

Camović Veličković je istakla da je Sindikat medija uložio višegodišnji aktivan rad u izmjene seta medijskih zakona, vjerujući da svojim iskustvom, znanjem i angažovanjem može doprinijeti poboljšanju ambijenta za rad medija i zaposlenih u njima u jednom inkluzivnom i demokratskom procesu.

“Sad se ispostavilo da je to bio uzaludan posao i da smo iskorišćeni za dobijanje štrika. To što je i samo resorno Ministarstvo prošlo jednako loše, zapravo lošije, od nas i nije neka utjeha ali jeste pokazatelj kako je sve odrađeno i za čije interese. To što Vladi zakone pišu pojedinci vođeni isključivo svojim materijalnim i drugim interesima je veliki problem Vlade, ali i cijelog društva”, ocijenila je.

Crtanje mjesta za kompromitovanog direktora

Camović Veličković je pojasnila da je cilj izmjene Zakona o nacionalnom javnom emiteru bio otklanjanje nedostataka uočenih tokom primjene važećeg propisa i uvođenje strožijih kriterijuma za najodgovornija mjesta u RTCG, a kako bi se smanjila mogućnost za bilo kakav uticaj na taj medij.

“Ono što smo dobili kao zadnju riječ Vlade je veliki korak unazad, a obrazloženja koja dobijamo predstavljaju uvredu i potcjenjivanje građana i građanki Crne Gore koji ipak umiju da razlikuju rog od svijeće”, smatra ona.

Camović Veličković tvrdi i da snižavanjem kriterijuma i potrebnih godina radnog staža za odgovornu i značajnu poziciju kakva je mjesto generalnog direktora RTCG je direktna promocija amaterizma, neznanja i pohlepe.

“Ali, imajući u vidu za koga je mjesto nacrtano, podrška kompromitovanoj osobi koja je dokazala da ne poštuje zakone i pravosnažne sudske presude i to sa mjesta za koje želi reizbor. Ako se tome doda uvođenje oglašavanja u udarnim terminima za medij koji već dobila gotovo 20 miliona godišnje od države, jasno je da se promoviše nelojalna konkurencija i da je cilj uništavanje komercijalnih medija i to uz amin Savjeta koji će se birati po uslovima koji važe i sada”, zaključila je.

Milatović neće potpisati zakon

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović juče je poručio da će izmjene Zakona o RTCG koje predviđaju smanjenje kriterijuma za izbor direktora javnog servisa vratiti na ponovno odlučivanje Skupštini.

Dan ranije, Milatović je ocijenio da najnovije izmjene medijskih zakona kojima se smanjuju kriterijumi za izbor direktora RTCG sa dosadašnjih deset godina iskustva na samo pet predstavljaju korak unazad i da mogu dovesti do pada kvaliteta i profesionalizma.

Milatović je juče istakao da nepotpisivanjem izmjena zakona, u skladu sa ovlašćenjima koje ima, želi da pošalje jasnu poruku da je prošlo vrijeme uticaja na uređivačku nezavisnost i samostalnost javnog servisa.

Iz Pokreta Evropa sad ocijenili su da njegova najava ukazuje na jasnu nedosljednost. Tvrde da je Milatović krajem prošle godine vratio usvojeni Zakon o elektronskim komunikacijama, pozivajući se na mišljenje i stav Evropske komisije, dok sada, kako navode iz PES-a, to ignoriše.

“Sada, kada se kao predsjednik svih građana stavio u službu pojedinih privatnih medija, zaboravio je na princip od prije pola godine. Iako je dobro da predsjednik ima stav i na pitanja na koja nema nadležnosti, očekujemo da u međuvremenu jasno kaže šta misli o usvojenoj rezoluciji Ujedinjenih nacija”, piše u saopštenju.

Ministarstvo evropskih poslova (MEP) juče je Evropskoj komisiji (EK) proslijedilo sve primjedbe iznijete na višesatnoj sjednici Vlade, na kojoj su doneseni zakoni koji bi trebalo da ubrzaju pregovore Crne Gore sa EU. Među njima su i sporne izmjene medijskih zakona. Više izvora iz Vlade kazalo je da će nakon dobijanja odobrenja od EK te primjedbe biti pretočene u amandmane, koje izvršna vlast ima pravo da ugradi u tekstove propisa koji su usvojeni na sjednici, a koji će biti proslijeđeni parlamentu na izglasavanje.

( Ana Komatina )