Klaudija Šajnbaum pobijedila na predsjedničkim izborima u Meksiku
Šajnbaum je postala prva žena predsjednica Meksika
Klaudija Šajnbaum odnijela je uvjerljivu pobjedu i postala prva žena predsjednica Meksika, naslijedivši projekat svog mentora i odlazećeg lidera Andresa Manuela Lopesa Obradora, čija je popularnost među siromašnima pomogla njenom trijumfu.
Šajnbaum, klimatska naučnica i bivša gradonačelnica Meksiko Sitija, osvojila je predsjedničke izbore sa između 58,3 i 60,7 odsto glasova, prema brzom prebrojavanju uzoraka od strane meksičke izborne vlasti. To bi trebalo da bude najveći procenat glasova u demokratskoj istoriji Meksika.
Vladajuća koalicija je takođe bila na putu za moguću dvotrećinsku super većinu u oba doma Kongresa, što bi omogućilo koaliciji da donese ustavne reforme bez podrške opozicije, prema nizu rezultata koje je dala izborna vlast.
Opoziciona kandidatkinja Ksočitl Galvez osvojila je između 26,6 i 28,6 odsto glasova, pokazali su preliminarni rezultati.
Izbori, na kojima su se sučelile Šajnbaum i Galvez, opisani su kao velika promjena za žene u Meksiku.
"Prvi put u 200 godina postojanja republike postaću prva žena predsjednica Meksika", rekla je Šajnbaum svojim pristalicama.
Pobjeda za Klaudiju Šajnbaum je veliki korak za Meksiko, zemlju poznatu po svojoj mačo kulturi i dom druge najveće rimokatoličke populacije na svijetu, koja je godinama promovisala tradicionalnije vrijednosti i uloge žena.
Šajnbaum je prva žena koja je pobijedila na opštim izborima u Sjedinjenim Državama, Meksiku ili Kanadi.
"Nikad nisam zamišljala da ću jednog dana glasati za ženu", rekla je 87-godišnja Edelmira Montiel u najmanjoj meksičkoj državi Tlaxcala, piše Rojters.
"Prije nismo mogli ni glasati, a kada ste mogli, bilo je to da glasate za osobu za koju vam je muž rekao da glasate. Hvala Bogu da se to promijenilo i ja to mogu živjeti", dodala je Montiel.
Pred Klaudijom Šajnbaum je komplikovan put. Ona mora uravnotežiti obećanja o povećanju popularne socijalne politike dok nasljeđuje ogroman budžetski deficit i nizak ekonomski rast.
Obećala je poboljšati bezbjednost, a izbori, najnasilniji u modernoj istoriji Meksika s 38 ubijenih kandidata, pojačali su ogromne bezbjednosne probleme.
( Radio Slobodna Evropa )