Grupa NVO: Nišić da kaže zašto kasni Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti
Zahtjev su potpisali Tea Gorjanc Prelević, Akcija za ljudska prava (HRA), Demir Ličina, Udruženje "Štrpci – Protiv zaborava", Daliborka Uljarević, Centar za građansko obrazovanje (CGO), Ervina Dabižinović, Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA i Velija Murić, Crnogorski komitet pravnika za ljudska prava
Grupa od pet nevladinih organizacija (NVO) uputila je juče zahtjev ministarki rada i socijalnog staranja Naidi Nišić da javnost upozna sa razlozima već tromjesečnog kašnjenja njenog resora u izradi Predloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti.
To je saopšteno iz Akcije za ljudska prava (HRA).
Zahtjev su potpisali Tea Gorjanc Prelević, Akcija za ljudska prava (HRA), Demir Ličina, Udruženje "Štrpci – Protiv zaborava", Daliborka Uljarević, Centar za građansko obrazovanje (CGO), Ervina Dabižinović, Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA i Velija Murić, Crnogorski komitet pravnika za ljudska prava.
U saopštenju se navodi da su o sadržaju pisma su upoznati i predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić i potpredsjednik Vlade za rad, obrazovanje, zdravstvo i socijalu Srđan Pavićević.
"Raniji predlog zakona – kojim su se civilnim žrtvama rata smatrale samo žrtve oružanog sukoba sa NATO u Crnoj Gori, a ne i one iz Crne Gore koje su stradale od oružanih sukoba u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini ili na Kosovu – kritikovan je od strane Evropskog parlamenta kao selektivan. Poslije protesta koji su organizovali HRA i Udruženje 'Štrpci – Protiv zaborava' 29. decembra prošle godine, a koji su podržale i druge nevladine organizacije i pojedinci, taj predlog zakona je povučen iz procedure, a Ministarstvo rada i socijalnog staranja bilo je zaduženo da najkasnije do 1. marta 2024. godine izradi novi predlog teksta koji bi obuhvatio sve civilne žrtve", ističe se u saioptenju.
Iz HRA su dodali da bi novim rješenjem trebalo da se reguliše status i obeštećenje članova porodica svih državljana Crne Gore koji su poginuli kao civilne žrtve tokom ratova 90ih, ako to pravo nisu ostvarili u drugim državama, kao i onih koji su ranjeni u oružanim sukobima, npr. NATO bombardovanju 1999. godine.
"Pored toga, bilo je planirano i povećanje primanja postojećim korisnicima boračke i invalidske zaštite. Na sjednici Drugog redovnog zasjedanja Skupštine Crne Gore u 2023. godini – 29. decembra, najavljeno je da će, u slučaju da takav Predlog izostane, predstavnici svih poslaničkih klubova najkasnije do 1. juna zajedno predložiti i usvojiti svoj Predlog zakona. Oba predviđena roka su prošla. Ministarstvo sa izradom Predloga kasni već tri mjeseca, iako na njemu radi preko pet mjeseci. To izaziva posebnu zabrinutost, jer su predlozi regulisanja statusa civilnih žrtava rata odavno dati – Bošnjačka stranka je predlog ponudila Skupštini Crne Gore još u decembru 2023. godine, a HRA Ministarstvu rada i socijalnog staranja u januaru ove godine", piše u saopštenju.
Navodi se da su od Nišić zahtijevali da upozna javnost sa razlozima ovolikog kašnjenja u predlaganju zakona i kada se predlog može očekivati.
"Ističemo i da NVO nisu bile uključene u rad radne grupe za izradu Predloga zakona. Cijenimo da je regulisanje statusa civilnih žrtava ratova jedno je od ključnih pitanja za suočavanje sa prošlošću i nastavićemo se zalagati da se ovo pitanje riješi na način koji nikoga ne diskriminiše", zaključuje se u saopštenju.
( Ne.V. )