Zašto je Litvanija najbolje mjesto za mlade na svijetu: Ovdje možete sve

U sjenci drveta na topao dan u Vilnjusu u Litvaniji, kafu ispijaju najsrećniji dvadesetogodišnjaca na svijetu. Obzirom na vrijeme (savršeno) i piće (jeftino), teško je osjećati se bilo kako drugačije osim srećnim. Još teže je ako vam je, kao 23-ogodišnoj Simoni Jurkuvenaite, vlada upravo uručila 21 hiljadu eura kako bi režirali sopstveni debitantski kratki film o litvanskim tinejdžerima. "Ovo je sjajno mjesto", kaže ona za Guardian, pokazujući okolo po uređenom trgu na kojem sjedimo, na ivici novog grada u Vilnjusu."Sjajno je što imate toliko prilika ovdje", dodaje.

A prilike su za mlade toliko dobre i toliko je visok nivo optimizma da se Litvanija našla na vrhu ovogodišnje liste najsrećnijih zemalja svijeta za mlađe od 30 godina. Milenijalci i članovi generacije Z u Litvaniji ocijenili su svoju sreću sa 7.76 od 10, što je mnogo više od njihovih vršnjaka u Velikoj Britaniji i Sjedinjenim Državama, koje su se našle na 32. i 62. mjestu. Dok je ovaj izvještaj bio znak za uzbunu na Zapadu, litvanski dvadesetogodišnjaci putem mimova i TikToka potvrđuju da im je prilično dobro.

"Meni se baš sviđa ovdje", kaže Gantas Bendikas, prijatelj Jurkuvenaite, skoro kao da se izvinjava. Ovaj 23-ogodišnjak će uskoro diplomirati, bez ikakvih dugovanja i prema njegovom priznanju, bez ikakvih anksioznosti u vezi sa tržištem rada.

"Da, ima problema, ali problemi su svuda. Mislim da je mnogo mladih ljudi ovdje patriotski nastrojeno. Osjećamo, makar u Vilnjusu, kao da živimo dobre živote u odnosu na ostale evropske zemlje", priča on.

Svakako, nije u pitanju najuzbudljivije mjesto na svijetu: Jurkuvenaite se žali da umije da bude pomalo dosadno, a Bendikas da želi da vidi druge zemlje prije nego što se skrasi ovdje. Turistička zajednica Vilnjusa u šali je zemlju brendirala kao "G tačku Evrope", jer "niko ne zna gdje je. Ali u poređenju sa izbornim blaćenjem, rasprostranjenim studentkim dugom i stambenom krizom u Velikoj Britaniji, mnogi bi prihvatili ovo dosadno, piše Guardian.

Litvanija Jurkuvenaite i Bendikasa je mnogo drugačija od one u kojoj su odrastali njihovi roditelji. BDP bivše sovjetske republike per capita se učetvorostručio za njihovog života. Rastući tehnošloški sektor u svoje izvozne proizvode ubraja Vinted i Nord Securty, a prošle godine se prosječna bruto zarada u zemlji povećala za 12,6 odsto. Fakultet je besplatan za većinu studenata i 57 odsto populacije ima tercijarno obrazovanje, u odnosu na EU prosjek koji je 43 odsto.

Novi zacementirani status Litvanije kao svjetske prijestonice mladih možda je blago iznenađenje za ljude koji žive tamo, ali nije za istraživače koji stoje iza izvještaja, a koji su posmatrali kako se baltičke zemlje uspinju ljestvicom od kad su počeli da prikupljaju podatke.

"Manje-više cijelo vrijeme dok smo radili analizu se sužavala razlika između istočne i zapadne Evrope u smislu prosječnog zadovoljstva životom. Kako se taj jaz smanjio, sad imamo slučaj da su mladi značajno srećniji u centralnoj i istočnoj Evropi nego starije generacije", objašnjava profesor Džon Helivel, jedan od osnivača godišnje studije koja mjeri blagostanje u 140 nacija, a kojom koordiniše Centar za istraživanje blagostanja na Univerzitetu Oksford, Gallup i UN-ova Mreža za rješenja za održivi razvoj.

Sa druge strane grada u Lukiškesu, nekadašnjem zatvoru sagrađenom 1905. koji je transformisan u kompleks sačinjen od umjetničkih studija i koncertnih prostora, nije teško vidjeti odakle ovi rezultati.

"Kad pričam sa prijateljima iz drugih mjesta - Pariza, Tokija, Londona - shvatim koliko sam srećna što imam svoj prstor", kaže 28-ogodišnja umjetnica Jolita Vaitkute, dok joj se svjetlost sa visokih prozora u njenom studiju na trećem spratu razliva po licu. U osunčanom dvorištu ispred, dvadesetogodišnjaci i tridesetogodišnjaci u širokim majicama ispijaju pivo između zidova prekrivenih bodljikavom žicom.

"Biram da budem ovdje jer mi se sviđa ovdje. Ne moram da radim posao koji ne želim da radim i ne moram da radim u kancelariji", ističe ona. Iznajmljivanje studija u ovom objektu, u kojem je snimana i četvrta sezona Netfliksove hit serije "Stranger Things", košta od 100 do 500 eura mjesečno, kaže Martinas Butkevičius, čija muzička agencija je na javnom tenderu dobila priliku da ga pretvori u kulturni prostor. Renta u Litvaniji je generalno niža u odnosu na ostale Evropske zemlje, mada je porasla za 144 odsto između 2010. i 2022, što je najveći rast u Evropskoj uniji nakon Estonije.

Bez obzira na to, rediteljka Marija Kavtaradze i dalje smatra da je moguće izgraditi karijeru kakvu želiš u glavnom gradu.

"Rekla bih da svako ko radi dobro može da živi dobro ovdje. Naravno, ako ste kreativac i radite u kulturu umjesto u startapu, zarađivaćete manje, to je činjenica. Ali i dalje ćete imati osjećaj da možete da živite ovdje", kaže 33-ogodišnjakinja koja će uskoro objaviti svoj drugi film "Slow".

Kavtaradze je prava osoba za priču o mladima u post-sovjetskoj Litvaniji. Njen kratki film iz 2014. "Twenty Something" savršeno oslikava koliko je izazovno imati toliko otvorenih vrata i ne znati koja tačno odabrati. To je privilegija, kaže ona, o kojoj su njeni roditelji mogli samo da sanjaju.

"Ono što nas čini psebnim je to što smo vidjeli da se zemlja mijenja vrlo brzo. Moja generacija je odrasla dosta slično u ekonomskom smislu, ja nemam prijatelje koji su odrasli u bogatstvu. Mislim da je i to uticalo na naš stav da osjećamo da možemo da postignemo šta god želimo", objašnjava ona.

Uskoro će krenuti drugi krug predsjedničkih izbora u Litvaniji, poslije par sedmica i izbori za Evropski parlament. Agne Urbontaitite kaže da će glasati nakon predavanja na Filološkom fakultetu.

"Mi smo svi veoma uključeni u politiku", govori o svojim vršnjacima. Ne želi da kaže za koga glasa, ali kaže da je rat u Ukrajini mnogima na umu.

"Nismo srećni kao što svi misle", priča kroz šalu, nakon čega navodi niz razloga zbog čega voli Litvaniju, uključujući velike zelene prostore i nove, interesantne ljude koji žive u glavnom gradu.

Antanas Kairis, profesor psihologije na Filozofkom fakultetu, ističe političku situaciju kao jedan od glavnih razloga za blagostanje mladih.

"Mladi u Litvaniji imaju mnogo mogućnosti sada. Nakon nezavisnosti desile su se drastične promjene, i u ekonomskom i u smislu svakodnevnog života. Mislim da je jedan od razloga zašto je zemlja toliko visoko na listi zadovoljstva to što mladi nisu osjetili život u Sovjetskom savezu. Znaju za njega samo iz priča roditelja", priča on.

Zemlja ipak ima problem sa visokom stopom samoubistava, koja je bila najveća u EU 2020, sa 21,3 smrti na 100 hiljada stanovnika.

"Za starije, mentalno zdravlje je i dalje tabu tema. Moja majka recimo i dalje ne vjeruje da je mentalno zdravlje problem u Litvaniji", kaže 19-ogodišnja Cini. Kairis smatra da je u pitanju sovjetska zaostavština.

"Manje je stigme među mladima u vezi sa mentalnim zdravljem, ali je stigma ostala među starijima. Mislim da se to dijelom odnosi na Sovjetski savez, gdje su se servisi za mentalno zdravlje koristili u političke svrhe, kako bi se zatvorili politički protivnici recimo", objašnjava on.

"Noćni život ovdje je jedan od najboljih u Evropi", tvrdi 21-ogodišnji student programiranja Danil Švager. Dodaje ipak da bi volio da ima kuću negdje u nekom osunčanom mjestu gdje bi pobjegao od britalnih litvanskih zima. Kao i mnogi drugi, i on i njegov prijatelj Rokas Astrauskas mislili su da je u pitanju šala kada su čuli da je Litvanija mjesto gdje su mladi najsrećniji. Ipak, oni kažu da su srećni sa vojim životima.

"Možda nisam najsrećniji, ali mislim da sam relativno srećan. Osjećam se kao da gradimo nešto dobro, ne stagniramo. Lako je vidjeti kako nam je dobro", zaključuje 29-ogodišnji radnik u IT- sektoru Lukas Saženis.

( S.S. )