Masovni odlazak iz pravosuđa koštao 2,7 miliona
Protekle tri godine četvrtina od ukupnog broja tužilaca ostavkom napustila organizaciju, dok je 52 sudija na sopstveni zahtjev otišlo iz pravosuđa. Sagovornici “Vijesti” tvrde da to pokazuje stanje pravosuđa, navodeći da su se mnogi na taj korak odlučili i zbog straha od moguće odgovornosti, a neki i zbog funkcionerskih naknada
Za protekle tri godine čak 25 tužilaca, odnosno četvrtina od ukupnog broja, ostavkom je napustilo tužilačku organizaciju, dok je 52 sudija u istom periodu odlučilo da na sopstveni zahtjev ode iz pravosuđa.
Alarmantne podatke o broju tužilaca i sudija koji su tokom 2021, 2022. i 2023. napustili pravosudne funkcije “Vijesti” su dobile od Tužilačkog i Sudskog savjeta.
Osim što je pravosuđe ostalo bez ogromnog broja nosilaca pravosudnih funkcija i kasa budžetskih jedinica Tužilačkog savjeta (TS) i Sudskog savjeta (SS) su na ime troškova isplate funkcionerskih naknada upražnjene za gotovo 2,7 miliona eura, koliko je za protekle tri godine isplaćeno po tom osnovu.
Tužilački savjet je u odgovoru “Vijestima” naveo da je na osnovu evidencije Sekretarijata Tužilačkog savjeta utvrđeno da je za tri godine od 25 državnih tužilaca, koji su podnijeli ostavku, njih 20 iskoristilo zakonsku mogućnost za isplatu naknade po prestanku funkcije.
“U periodu od 1. januara 2021. godine do 31. decembra 2023. godine donijeto je 24 rješenja o otpremninama za državne tužioce. U tom periodu, po osnovu otpremnina državnim tužiocima, isplaćeno je ukupno 28.439,37 eura u bruto iznosu, dok je za funkcionerske naknade isplaćeno ukupno 991.666,25 eura”, navodi Sekretarijat Tužilčkog savjeta.
To tijelo nema statističke podatke o tome koliko su predmeta dužili tužioci, koji su u protekle tri godine napustili funkciju državnog tužioca - ostavkom, te kako je unutar tužilačke organizacije rađena raspodjela predmeta nakon odlaska čak četvrtine tužilaca.
Sekretarijat Sudskog savjeta je naveo da je tokom 2021, 2022. i 2023. godine donijeta odluka kojom je prestala funkcija za čak 106 crnogorskih sudija.
Od tog broja je gotovo polovina, odnosno 52 sudija otišlo iz sudskog sistema davanjem ostavke, dok je 51 prestanak funkcije konstatovan zbog ostvarivanja prava na penziju, u jednom slučaju zbog gubitka sposobnosti i dva zbog smrti.
Na osnovu zahtjeva o slobodnom pristupu informacijama, “Vijesti” su od Sudskog savjeta dobile podatke da je sudijama, koji su podnijeli ostavke, od 1. maja 2021. godine do 20. maja 2024. godine isplaćeno 1,686,022,12 eura na ime funkcionerskih naknada.
Advokat i redovni profesor na Pravnom fakultetu Mediteran Miloš Vukčević kazao je da podaci o broju ostavki sudija i tužilaca pokazuju u kakvom se stanju nalazi pravosuđe.
On smatra da postoji više razloga zašto tužilačku i sudijsku funkciju napušta veliki broj nosilaca pravosudnih funkcija - jedan dio njih je iskoristio zakonsko pravo da prima pravo na naknadu nakon prestanka funkcije u trajanju od čak dvije godine, jer su imali pravo da produže primanje naknade za još jednu godinu, ukoliko u tih godinu dana stiču pravo na ostvarivanje penzije.
“Razloge treba tražiti i u tome što je jedan broj njih bio suočen sa mogućnošću razrješenja, pa je iskoristio pravo da podnese ostavku, kako bi izbjegao postupak utvrđivanja odgovornosti”, ocjenjuje on.
Vukčević, ipak, navodi da najveći razlog za napuštanje sudijske i tužilačke funkcije treba tražiti u lošem stanju u kojem se nalazi pravosuđe.
“Opterećenost velikim brojem predmeta, ne postojanje adekvatnih uslova za rad, konstantna izloženost kritici, veliki stepen odgovornosti i pritiska, učinili su ove profesije, koje su se nekad smatrale izuzetnim i prestižnim pravnim profesijama, nepoželjnim i manje interesantnim. Upravo u prilog ovoj tezi govori i činjenica da se na konkurs za rad u sudovim i državnim tužilaštvima javi mnogo manji broj pripravnika nego što se traži oglasom, dok pravne fakultete upisuje značajno manji broj studenta nego što je to bilo ranije. Kao demokratsko društvo koje teži članstvu u EU, sve to treba duboko da nas zabrine. Država mora da preduzme mjere kako bi se ovo stanje popravilo i kako bismo za nosioce pravosudnih funkcija birali ljude od znanja i integriteta, ali i visoko moralne ličnosti, jer je bez toga pravno znanje uzaludno”, tvrdi Vukčević.
Osim što se sudski sistem suočio sa velikim odlaskom sudija u protekle tri godine Sudski savjet će do kraja 2024. donijeti odluku i za još osam sudija, koji stiču uslov za ostvarivanje prava na starosnu penziju.
Naredne godine, prema podacima Sudskog savjeta, troje sudija stiče taj uslov, a šest sudija u 2026. godini.
Sudije i tužioci, kojima se konstatuje prestanak funkcije, imaju pravo shodno članu 36 Zakona o zaradama u javnom sektoru na naknadu u trajanju do 12 mjeseci u visini zarade koju je primao u posljednjem mjesecu prije prestanka funkcije.
60 sudija trenutno nedostaje sudskoj grani vlasti. U crnogorskim sudovima treba da bude 329 sudija i predsjednika, a prema podacima Sudskog savjeta Crna Gora ima 269 sudija.
Pravo na naknadu može se produžiti za još godinu ako u tom periodu njegov korisnik stiče pravo na penziju, pa je po tom osnovu nemali broj sudija i tužilaca podnijelo ostavku dvije godine prije nego im se bližila penzija.
Sudski savjet je “Vijestima” kao primjer naveo prestanak sudijske funkcije jednog sudije, kome je na lični zahtjev konstatovan prestanak sudijske funkcije 10. aprila 2024. godine, a taj sudija će po njegovom zahtjevu primati naknadu do godinu dana odnosno dok ne ispuni uslov za sticanje starosne penzije od 65 godina života.
“A sudije kojima je konstatovan prestanak funkcije, koji su ispunili puni uslov (65 godina života/40 godina staža osiguranja) imaju pravo na otpremninu”, navodi Sudski savjet.
Vukčević je iznio i mišljenje da se pravo na naknadu zloupotrebljava i isuviše često koristi, iako nema dileme, to pravo zakonski pripada svakom funkcioneru.
“U tom smislu smatram da treba izmijeniti Zakon o zaradama u javnom sektoru, ali i Zakon o državnim službenicima i namještenicima, te prvenstveno skratiti rok od jedne godine u kojoj funkcioner ima pravo da prima naknadu. Takođe, potrebno je definisati da pravo na naknadu poslije prestanka funkcije, funkcioner stiče tek ukoliko određeni duži vremenski period provede obavljajući državnu funkciju. Podsjećam da ovo pravo ostvario i značajan broj funkcionera koji su manje od polovine svog mandata proveli na funkciji. Takođe, ukoliko se sagleda uporedno pravno iskustvo zemalja u okruženju može se zaključiti da Crna Gora prednjači kada je u pitanju period u kojem funkcioner može ostvarivati pravo na naknadu - u Srbiji funkcioner ima pravo na naknadu do 3 mjeseca, dok poslanici imaju pravo do šest mjeseci”, naveo je Vukčević.
Loše stanje, ali i strah od odgovornosti
Izvršna direktorica CEGAS-a Marija Popović Kalezić ocijenila je za “Vijesti” da vjerovatno postoji vise razloga za masovan odlazak sudija i tužilaca - od promjene vlasti, preko odnosa nove prema cjelokupnom pravosuđu ali i odnosa i uspostavljanja uslova za rad.
Ona smatra da je moguće ogroman broj ostavki oslovljen i zbog moguće bojazni od odgovornosti.
“U svakom slučaju i Sudski i Tuzilački savjet morali bi sprovesti adekvatnu analizu ovog stanja, uz obrazloženje šta je sa novoprijavljenima. Zašto imamo mali odziv u toku javnih poziva za ove funkcije”, smatra Popović Kalezić.
Ona navodi da nakon promjene vlasti, očigledno je da je jedan dio vrha pravosudne vlasti duboko kriminalizovan, ali ni nova vlast nije poradila na obezbjeđivanju adekvatnih uslova za rad.
“Da ne govorimo o nužnim zakonskim izmjenama. Ako želimo unaprijediti sistem funkcionisanja i jednih i drugih, to moramo uraditi normativno, kroz unaprijeđena zakonskih rješenja, preko EU preporuka i najbolje prakse, vodeći računa o načinu vođenja disciplinskih postupaka, ocjenjivanja, odgovornosti pred Komisijom za Etički kodeks kao i ostale načine interne i eksterne kontrole, gdje će se sa sigurnošću jasno oslikavati kvalitet rada tužilaca i sudija, preko sankcija do nagrada i satisfakcija za dalji rad”, poručuje izvršna direktorica CEGAS-a.
On je pobrojala da je nakon promjene vlasti tužilaštvo pokrenulo postupke protiv nekih, do nedavno, čelnih ljudi u pravosuđu.
“Ni prošla ni nova vlast ne ulažu dovoljno u pravosuđe. Tužilaštvo radi u nepodnošljivim uslovima, a sudnice su najčešće neuslovne kancelarije. Ovakav ambijent nije podsticajan ni za sudije i tužioce, koji su u sistemu, ali ni za one koji razmišljaju da uđu”, navodi ona.
Izvršna direktorica CEGAS-a navodi i da je jedan od razloga velikog odlaska “zasigurno i strah od mogućeg utvrđivanja nekog vida odgovornosti”...
“Set zakona, koji tretiraju pravosuđe, predugo čeka na usvajanje a čini se da ni dalje u njima ne nalaze potrebna normativna rješenja za izbor napredovanje i utvrđivanje odgovornosti nosilaca pravosudnih funkcija”.
( Biljana Nikolić )