ASP: Tužioci i sudije se najviše raduju IBAR zakonima

Rad crnogorskih tužilaca biće ocjenjivan jednom u četiri godine, u 40 odsto predmeta im se toleriše izostanak rezultata, mandat Tužilačkog savjeta se sa četiri povećava na pet godina, a Skupštini se oduzima predlaganje dva člana tog tijela, pa se jedan vraća tužiocima, a jednog će birati Advokatska komora.

Akcija za socijalnu pravdeu (ASP) navodi da su to rješenja iz izmjena Zakona o Državnom tužilaštvu, ocijenivši da ona "izazivaju skepsu da će tužilaštvo, koje se u zemlji većinski percipira kao upitno objektivno, sklono uticajima i blisko ranijoj vladajućoj garnituri Demokratske partije socijalista, ne samo opet kontrolisati rad Tužilačkog savjeta, već da ne treba očekivati značajnije pomake u tužilačkim istragama".

"Prema sadašnjem zakonskom rješenju, Tužilački savjet ima predsjednika, koji je Vrhovni državni tužilac, i deset članova. Od toga su četiri člana iz reda tužilaca, četiri su ugledna pravnika, jedan je predstavnik Ministarstva pravde, a jedan je iz reda nevladinih organizacija, a upravo ovakav sastav Tužilačkog savjeta pokrenuo je određene promjene u tužilaštvu, koje su rezultirale izvjesnim rezultatima, pa su neke od tzv 'većih riba' ipak završile iza rešetaka", navodi se u saopštenju.

Ukazuju da se novim rješenjem Skupštini oduzima pravo da bira četiri ugledna pravnika, već će ona birati samo dva, a od ta dva člana Tužilačkog savjeta jednog će ubuduće birati tužioci, pa će oni imati pet članova, a jednog će predlagati Advokatska komora, dok Ministarstvo pravde i nevladine organizacije zadržavaju pravo na po svog predstavnika. "Nema obrazloženja zašto se predlaže da Advokatska komora Crne Gore ima svog predstavnika u Tužilačkom savjetu", ističe ASP.

U isto vrijeme, dodaju izmjene zakona o Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) definišu pojam „visokog javnog funkcionera“, prema kojima će on provoditi istrage u odnosu na korupciju, "ali se čini da definicija nije do kraja razrađena i nije jasno zašto se određena lica ne podvode pod taj pojam."

"Među visokim javnim funkcionerima su tri ključne državne funkcije i njihovi generalni sekretari, poslanici, član vlade, državni sekretar i generalni direktor u ministarstvu, direktori Agencije za nacionalnu bezbjednost, Agencije za sprječavanje korupcije, Agencije za zaštitu konkurencije, sudije, tužioci, ombudsman, zaštitnik imovinsko pravnih interesa... To su i straješina organa uprave i njegov pomoćnik za izvršenje krivičnih sankcija, zaštitu tajnih podataka, poreze, carine, igre na sreću, kapitalne projekte, nekretnine, državnu imovinu, zaštitu životne sredine i inspekcijske poslove", dodaje ASP.

Međutim, kako navode, ostaje nejasno da li poslovi za kapitalne projekte uključuju samo Upravu za kapitalne projekte, ili i starješinu Uprave za saobraćaj, koja na godišnjem nivou provodi postupke iznosa više desetina miliona eura, te da li poslovi zaštite životne sredine obuhvataju i Upravu za šume i Upravu za vode. Nejasno je, kažu, i zašto starješina Uprave za kadrove, koja provodi zapošljavanja u javnoj administraciji, nije u ovoj grupi.

"Takođe se definicijom prepoznaje kao visoki javni funkcioner gradonačelnik Glavnog grada i Prijestonice, predsjednik opštine, predsjednik skupštine opštine, ali ne i glavni administrator opštine, koji je uz predsjednika opštine jedna od ključnih figura na lokalnom nivou", piše ASP.

Definicija prepoznaje kao visokog javnog funkcionera guvernera i člana Savjeta Centralne banke, ali van definicije ostaje upravljački tim Investiciono razvojnog fonda, koji godišnje odlučuje o dodjeli kredita vrijednih više od 100 miliona eura i čiji savjet bira upravo vlada.

Kao javni funkcioner prepoznati su i izabrano ili imenovano lice u organima upravljanja privrednih društava u većinskom vlasništvu. Prema Zakonu o privrednim društvima, podsjeća ASP, to su samo ortačko, komanditno, akcionarsko i doo (društvo sa ograničenom odgovornošću).

Napominju i da Specijalno državno tužilaštvo više neće biti nadležno za izbornu korupciju. "Takođe ni za krivična djela zloupotrebe položaja u privrednom poslovanju i zloupotrebe ovlašćenja u privredi, ako je pribavljena korist preko 40 hiljada, iako su upravo ova dva krivična djela izuzetno značajna i bilo bi opravdano da se zadrže u nadležnosti Specijalnog tužilaštva, uz podizanje novčanog praga za gonjenje", napominje ASP.

"Akcija za socijalnu pravdu je već ukazala da su u izmjenama Zakona o Sudskom savjetu i sudijama predviđena određena rješenja, koja se ne mogu tumačiti kao korak naprijed, već naprotiv, pa se može ocijeniti da se IBAR zakonima, iako građani željno isčekuju njihovo usvajanje i to se ne smije prokockati, ipak najviše raduju tužioci i sudije, a građani već sada mogu da zaborave da će im biti isporučena ona stvarna pravda, koju većina godinama čeka", zaključuje se u saopštenju.

Akcija za socijalnu pravdu

( B.H. )