Gorčević: Poglavlje 22 jedno od najvažnijih u pregovaračkom procesu

Poglavlje 22 - Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata jedno je od najvažnijih u procesu pregovora sa Evropskom unijom (EU), a posebno onda kada Crna Gora postane članica Unije, ocijenila je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.

Ona je to kazala na Međunarodnoj konferenciji „Regionalna politika EU: Razmjena znanja, naučene lekcije i preporuke Višegradske grupe Crnoj Gori i Srbiji“ koju je organizovala Crnogorska panevropska unija.

Gorčević je rekla da je regionalna politika kamen temeljac EU i da su u Vladi svjesni značaja poglavlja 22, ali i ujednačenog ekonomsokg regionalnog razvoja.

Kako je istakla, regionalna politika je jedno od pitanja kojim će se posebno baviti nakon faze vezane za dobijanja Izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR).

Ona je rekla da je regionalna politika EU danas poznata kao koheziona, kao i da integriše ekonomsku, socijalnu, teritorijalnu koheziju, ali i druge oblasti.

Gorčević je ukazala na značaj smanjenje razlike među regionima, kao i na značaj usklađivanja institucionalnog okvira sa regionalnom politikom EU.

„Nakon članstva će nam se tek otvoriti fondovi koji su važni za različite oblasti“, rekla je Gorčević, ukazujući na značaj oblasti poput održivog razvoja, zelene tranzicije, digitalne transformacije, kao i zaštite životne sredine.

Prema riječima Gorčević, poglavlje 22 je jedno od poglavlja koja su veoma važna, a za koje u Crnoj Gori, kako je navela, možda nema dovoljno kapaciteta u dijelu planiranja.

„Sada kada pravimo mapu puta za zatvaranje poglavlja, jako je važno mapirati koji su to sve izazovi sa kojima ćemo se susreti, za ovo, ali i za druga poglavlja“, rekla je Gorčević.

Kako je dodala, mnoga poglavlja se mogu umrežiti kroz poglavlje 22. „Za koje smatram da će biti jedno od najvažnijih onog dana kada budemo članica EU“, rekla je Gorčević.

Predsjednica Crnogorske panevropske unije Gordana Đurović kazala je da je konferencija finalni događaj jednogodišnjeg rada na zajedničkom projektu koji je podržao Međunarodni Višegrad Fond, a koji je posvećen regionalnoj politici EU.

Kako je objasnila, istraživački tim koji čine predstavnici različitih instituta i nevladinih organizacija (NVO) iz Češke, Mađarske, Poljske i Slovačke, kao i članovi istraživačkog tima iz Crne Gore i iz Srbije, pripremili su knjigu sa preporukama, a među rezultatima projekta su i konferencije, radionice i istraživanja.

Prema njenim riječima, cilj je bio da se istraži šta mogu zemlje visegradske grupe, Poljska, Madjarska, Česka i Slovačka, preporučiti Crnoj Gori i Srbiji, kada su pripreme u regionalnoj politici EU u pitanju i kako ocjenjuju spremnost Crne Gore i Srbije pojedinačno, da ostvare koristi i ispune obaveze u poglavlju 22 – Regionalna politika i koordinacija strukturnih fondova.

“Dragocjena su nam iskustva zemalja Višegradske grupe, kako ona u pretpristupnoj fazi, tako i dvije decenije bogatog iskustva u sprovođenju regionalne, odnosno kohezione politike EU, kojoj se mi prilagođavamo, a čijem sprovođenju učestvuju i ove zemlje, kao punopravne članice Unije”, rekla je Đurović.

Ona je objasnila da te države, zajedno za Hrvatskom, povlače najviše sredstava iz EU strukturnih i investicionih fondova, u odnosu na svoje bruto nacionalne dohotke (BND).

Kako je istakla, neke od njih i preko četiri odsto BND-a. “Mi danas povlačimo oko ili ispod 1 odsto BND-a godišnje i borimo se za reformsku agendu za naredne četiri godine vrijednu preko 400 miliona EUR”, rekla je Đurović.

Kako je dodala, da je Crna Gora EU članica, mogla bi povlačiti sredstva reformske agende, ne jednom u četiri godine, već godišnje.

Đurović je kazala da su sva istraživanja sabrana u knjizi koja će biti poslata na brojne adrese u EU i regiji.

Ona je dodala da se nada da će rezultati istraživanja biti korisni svim zainteresovanim, posebno donosiocima odluka u zemljama kandidatima za članstvo, koje pregovaraju i uslove za pristupanje regionalnoj politici EU, kao što je to slučaj sa Crnom Gorom od 2017. godine.

“Rezultati projekta, u kome je učestvovalo 25 istraživača iz šest zemalja, namijenjeni su sudionicima u procesu evropskih integracija u oblasti regionalne politike, aktuelnim korisnisnicima pretpristupne podrske, obrazovnim insituticijama, civilnom sektoru, ali i široj javnosti i medijima”, rekla je Đurović.

Ona je kazala da je poglavlje 22 otvoreno već par godina, kao i da se nada da će se Vlada njime baviti intenzivno.

Menadžerka projekta iz Višegrad fonda Katerina Šramkova kazala je da taj fond podržava projekte koji omogućavaju transfer znanja među državama.

Ona je ukazala na različite stipendije za studente akademike, predavače i istraživače.

Na panelu o diplomatskoj perspektivi regionalne politike EU, ambasador Slovačke u Crnoj Gori Boris Gandel kazao je da se Višegradski fond fokusira na Zapadni Balkan zato što želi da doprinese boljoj situaciji i razvoju tog regiona.

Kako je kazao Gandel, Slovačka Crnoj Gori „čuva stolicu u EU“.

Ambasadorka Češke u Crnoj Gori Janina Hrebičkova rekla je da je od samog osnivanja Višegradskog fonda on zamišljen kao podrška integracijama, naglašavajući značaj saradnje sa Zapadnim Balkanom, ali i dobro uvezane Evrope.

Ona se osvrnula na geopolitičke realnosti kojima, kako je navela, u Češkoj nijesu zadovoljni, a zbog kojih vide potrebnu da dignu glas na političkom nivou zbog agresije Rusije na Ukrajinu, ali i zbog mogućnosti proširenja Putinove politike na EU.

Hrebičkova je naglasila značaj politika koje se fokusiraju na građane, saradnju u oblastima obrazovanja, umjetnosti, istraživanja, sporta, civilne zaštite, javne administracije i javnog zdravlja.

Ona je ukazala na značaj dodnošenja politika sa praktičnim benefitima za građane država Višegradske grupe, ali i Zapadnog Balkana.

Hrebičkova je istakla značaj razumijevanja procesa i načina na koji se fondovi mogu efikasno iskoristiti.

„Mi smo imali jazove u razumijevanju zašto je potrebno iskoristiti efikasno fondove. Iako u početku može izgledati problematično, ali u našim naučenim lekcijama stoji da je dobro skoncentrisati se na to područje da vidite kako se to radi“, rekla je Hrebičkova.

Ona je istakla pet ključnih oblasti u poglavlju 22 koje, kako je kazala, smatra važnim, među kojima je investiranje u ljude kroz pristup zapošljavanju i obrazovanju, kao i podrška razvoju malih i srednjih biznisa.

Među ključnim oblastima je, kako je dodala, i jačanje istraživanja i inovacija kroz investicije i istraživački povezane poslove, unapređivanje životne sredine.

Hrebičkova je istakla i značaj modernizacije svega što je povezano sa saobraćajem, proizvodnjom energije, borbom protiv klimatskih promjena, ali i prijetnji koje dolaze iz raznih oblasti.

Ambasador Mađarske Jožef Neđeši kazao je da će koheziona politika biti jedan od najvažnijih pristipa tokom Mađarskog predsjedavanja EU.

On je ukazao na dio kohezione politike koji se odnosi na isplatu novca iz budžeta EU prema državama članicama, odnosno manje razvijenim članicama, kao i efikasno korišćenje tih sredstava.

To su, kako je dodao, neupitni benefiti članstva. „To je bio slučaj za Mađarsku jer su podržani brojni projekti modernizacije“.

Neđeši je podsjetio da je Mađarska snažno podržavala Crnu Goru u procesu pridruživanja NATO-u i dodao da će Vlada te države učiniti isto i kada je u pitanju pridruživanje Crne Gore EU.

„Mi moramo biti partneri, mislim da će sve države EU pružiti Crnoj Gori podršku u procesu pridruživanja“, kazao je Neđeši.

( MINA )