Bajden u Parizu poručio da se Putin "neće zaustaviti na Ukrajini": Cijela Evropa će biti ugrožena
Francuski predsjednik Emanuel Makron je na konferenciji za medije rekao da je "Francuska odlučna da, zajedno sa SAD, izvrši pritisak na Iran kako bi prekinuo sa svojim eskalirajućim aktivnostima" na Bliskom istoku
Francuski predsjednik Emanuel Makron dočekao je u Parizu u subotu, 8. juna predsednika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Džozefa Bajdena kako bi Francuska i SAD potvrdile snažno partnerstvo po pitanju globalne bezbjednosti.
Svjetski mediji su prenijeli da je Bajden dočekan sa pompom, a dvojica predsjednika položila su vijence na spomenik u čast nepoznatim palim borcima. Sastali su se i sa veteranima Drugog svjetskog rata.
Na zajedničkoj konferenciji za medije sa Makronom, nakon bilateralnog sastanka, američki predsjednik obećao je podršku Vašingtona Kijevu u njegovoj borbi protiv ruske invazije, upozoravajući da se ruski predsjednik Vladimir Putin "neće zaustaviti na Ukrajini".
"Cijela Evropa će biti ugrožena, nećemo dozvoliti da se to desi", rekao je Bajden. On je istakao da SAD "čvrsto stoje uz Ukrajinu".
"Ponavljam - nećemo otići", dodao je.
Francuski predsjednik Emanuel Makron je na konferenciji za medije rekao da je "Francuska odlučna da, zajedno sa SAD, izvrši pritisak na Iran kako bi prekinuo sa svojim eskalirajućim aktivnostima" na Bliskom istoku.
Iran podržava Hamas u Pojasu Gaze, koji su Evropska unija i SAD označile kao terorističku organizaciju.
"Zajedno udvostručujemo napore da izbjegnemo regionalnu eksploziju, posebno u Libanu“, izjavio je Makron.
Francuska i SAD su posljednjih mjeseci radile na pokušaju da smire tenzije tako što je Pariz podnio pisane predloge objema stranama u cilju zaustavljanja pogoršanja razmjene između Izraela i Hezbolaha na izraelsko-libanskoj granici. SAD su takođe radile na tom pitanju, ali diplomate kažu da je bilo problema u koordinaciji napora.
Bajden u kratkoj izjavi nije pomenuo Liban, a takođe nije pomenuo Iran, za koji je Makron rekao da doprinosi eskalaciji situacije u regionu.
Bajden boravi u Francuskoj od 5. juna, gdje je sa Makronom prisustvovao 80. godišnjici iskrcavanja saveznika u Normandiji 6. juna, da bi se dan kasnije sastao sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.
U svom obraćanju na Dan D 7. juna, Bajden se založio za odbranu demokratije u zemlji i inostranstvu.
"Dok se danas okupljamo ovdje, ne radi se samo o odavanju počasti onima koji su tog dana 6. juna 1944. pokazali izuzetnu hrabrost", rekao je Bajden.
"Treba da slušamo odjek njihovih glasova. Da ih čujemo. Zato što nas dozivaju. Pitaju nas šta ćemo učiniti. Ne traže od nas da se popnemo na ove litice. Od nas traže da ostanemo vjerni onome za šta se Amerika zalaže."
Na Bajdenovom sastanku sa Zelenskim – prvom od kada je potpisao zakon kojim se odobrava vojna pomoć Ukrajini od 61 milijarde dolara – američki predsjednik je najavio novu isporuku municije vrijedne 225 miliona dolara, uključujući rakete, minobacače, artiljerijsku municiju i rakete za protivvazdušnu odbranu.
U međuvremenu, Makron je na zajedničkoj konferenciji za novinare sa Zelenskim 7. juna rekao da privodi kraju ono što je opisao kao "najveću moguću koaliciju" za obuku ukrajinskih vojnika.
Makron je naveo da će ukrajinski piloti na ljeto početi da prolaze obuku za korišćenje borbenih aviona Miraž 2000 francuske proizvodnje, koje je Pariz obećao da će isporučiti Kijevu.
Vrhovni komandant Ukrajine rekao je prošle nedjelje da je potpisao papire koji omogućavaju francuskim vojnim instruktorima da uskoro pristupe ukrajinskim centrima za obuku. Rusija je odgovorila navodeći da će oni biti "legitimna meta" za ruske oružane snage.
Kijev je posljednjih nedjelja tražio od Evrope da poveća vojnu podršku nakon što je Rusija počela da osvaja položaje na frontu, posebno u Harkovu, na istoku Ukrajine.
Međutim, portparol Savjeta za nacionalnu bezbjednost Bijele kuće Džon Kirbi rekao je novinarima 7. juna da su Ukrajinci, sa nedavnom infuzijom američke pomoći, bili u stanju da "spriječe napredovanje Rusije", naročito u obasti oko Harkova.
Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je ranije 7. juna u Sankt Peterburgu da je Rusija "spremna za razgovore" uz uzimanje u obzir "realne situacije". Time je aludirao na rusku ilegalnu aneksiju četiri regiona na jugoistoku Ukrajine i ukrajinsko poluostrvo Krim.
Lider Kremlja tvrdi da Evropa ne može da se brani zbog nedostatka sistema ranog upozorenja. Putin je naveo da Rusija ima "mnogo više" taktičkog nuklearnog oružja nego što ga ima na evropskom kontinentu, "čak i ako bi SAD donijele svoje".
( Radio Slobodna Evropa, Ne.V. )