Nakon "štrikova", IBAR zakone na doradu

Utvrđivanje, predlaganje i usvajanje seta pravosudnih i drugih IBAR zakona pokazuje da se reforma jedne od najvažnijih društvenih oblasti svela na puko štrikiranje zadataka, bez jasne vizije šta neke od zakonskih izmjena donose, te bi te zakone “na miru” trebalo dalje doraditi i ujednačiti neka različita rješenja.

To su ocijenili sagovornici “Vijesti”, komentarišući najspornije stvari u 12 zakona koje je Skupština usvojila prethodne sedmice, kako bi Crna Gora stekla uslov da dobije pozitivan Izvještaj o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila u poglavljima 23 i 24 (IBAR).

Skupština je u četvrtak usvojila sedam “IBAR zakona”: o lobiranju, o sudovima, o Sudskom savjetu i sudijama, o Centru za obuku u sudstvu i Državnom tužilaštvu, o Specijalnom državnom tužilaštvu, o Državnom tužilaštvu, te o Zakoniku o krivičnom postupku. Dan kasnije, usvojene su izmjene zakona o sprečavanju korupcije, o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, o medijima, o nacionalnom javnom emiteru - Javnom medijskom servisu Crne Gore, te o audiovizuelnim medijskim uslugama.

Izvor iz Brisela je preksinoć kazao “Vijestima” da sve upućuje na to da će Crna Gora do kraja juna dobiti od EU IBAR, ali to se ne može tvrditi sa stoprocentnom sigurnošću, jer konačnu odluku o tome daju članice.

Kovač: Bez jasne vizije šta neke od zakonskih izmjena donose

Bivši ministar pravde Marko Kovač kazao je “Vijestima” da način utvrđivanja, predlaganja i u krajnjem usvajanja seta pravosudnih zakona pokazuje da se reforma jedne od najvažnijih društvenih oblasti svela na puko štrikiranje zadataka:

“Bez jasne vizije šta nam neke od zakonskih izmjena donose, da li ćemo na osnovu toga stagnirati u suštinskim reformama ili možda u nekim segmentima ići i korak nazad”.

Kovač je ocijenio da je svima jasno da je bilo nemoguće i na matičnom odboru i na plenumu, pretresti dvanaest veoma bitnih zakona sa tako kompleksnom materijom za pet, šest dana na iole ozbiljnijem nivou, čime je i parlament derogiran u svojoj kontrolnoj ulozi.

Kazao je da nije jasno zašto se punih sedam mjeseci čekalo sa predlaganjem Zakona o sudskom savjetu i sudijama koji je 43. Vlada utvrdila u junu 2023. godine, a koji je pretrpio samo nekoliko kozmetičkih izmjena, čime je produženo trajanje v. d. stanja u pravosuđu jer ključne izmjene koje su omogućavale lakši izbor predsjednika Vrhovnog suda nisu bile na snazi.

U odnosu na tekst koji je utvrdila 43. Vlada, Kovač je ukazao na dvije izmjene, koje smatra negativnim:

“Prva je ta što je prilikom normiranja ocjenjivanja sudija Vrhovnog suda kao jedan od kriterijuma izostavljen ‘poštovanje etike’ na osnovu podataka o poštovanju etičkog kodeksa sudija, bez bližeg objašnjenja zašto je taj dio norme izbrisan. Kako smo nažalost svjedoci urušavanja pravosudnog sistema od strane najviših nosilaca pravosuđa, ne djeluje logično da se poštovanje etičkih standarda ne primjenjuju kao kriterijum prema najvišim pravosudnim funkcionerima”.

Kovač je istakao da se druga tiče izmjene težeg disciplinskog prekršaja i to na način da je prvobitno predložena formulacija koja sankcioniše “javno iznošenje mišljenja o predmetu koji nije postao pravosnažan” zamijenjena formulacijom “daje komentare o sudskoj odluci, postupku ili predmetu u sredstvima javnog informisanja na način suprotan zakonu i sudskom poslovniku”.

“Dakle, umjesto opravdanog ograničenja komentarisanja sudskih postupaka koji su u toku, novopredložena i usvojena odredba etabliraće svojevrsnu autocenzuru kod sudija u smislu zabrane iznošenja stručnih mišljenja i ocjena o bitnim pitanjima za pravosuđe kao što je recimo pitanje kaznene politike u konkretnim pravosnažno okončanim predmetima”, istakao je Kovač.

On je naglasio da to znači da se umjesto afirmacije kritičkog pristupa od sudija, koji je falio u proteklom periodu, stvaraju nova ograničenja u javnom diskursu, i to vrlo upitna u kontekstu Mišljenja konsultativnog vijeća evropskih sudija i Evropske konvencije o ljudskim pravima (EKLJP).

On je istakao da u odnosu na Zakon o oduzimanju imovinske koristi ostaje žal što nije bilo volje za temeljnim promjenama već je i ovdje došlo do tehničkih izmjena koje organima neće dati više mehanizama u pravcu redistribucije nelegalno stečene imovine.

“Tako će se i dalje čekati pravosnažna presuda u postupcima koji traju godinama da bi se uopšte došlo do mogućnosti za pokretanje postupka trajnog oduzimanja nelegalne imovine”.

Kovač je podsjetio da je predloženo rješenje 43. Vlade predviđalo da se postupak trajnog oduzimanja imovine može pokrenuti već nakon donošenja naredbe o sprovođenju istrage što bi dalo novi kvalitet i predstavljalo snažno oruđe u borbi protiv najvažnije vrijednosti koju generiše organizovani kriminal, nelegalne imovine.

Što se tiče izmjena Zakona o državnom tužilaštvu u dijelu sastava samog tužilačkog savjeta, Kovač smatra da se time ušlo u opasan i klizav teren imajući u vidu i dalje aktuelne društvene okolnosti, tj. još uvijek snažan otpor unutar sistema nastavku borbe protiv organizovanog kriminala: “I ne vidim zašto je izmjena strukture tužilačkog savjeta morala ići u tom smjeru, osim ako neko na taj način suptilno ne pokušava da uruši pokrenute procese kao što je pokušao da uruši bezbjedonosni sektor”, kazao je Kovač.

Đurović: Medijski zakoni imaju ključne nedostatke

Direktor Media centra Goran Đurović, kazao je da je usvajanjem medijskih zakona za potrebe dobijanja pozitivnog IBAR-a propuštena prilika da se suštinski unaprijedi zakonski okvir za kvalitetnije informisanje javnosti.

Istakao je da donijeti medijski zakoni imaju nekoliko ključnih nedostataka za koje se Media centar i grupa NVO trudila da poporavi kroz rad u radnoj grupi, ali i prije samog usvajanja zakona u Skupštini.

“Građani treba da znaju da Zakon o medijima nije riješio pitanje rada medija koji ne žele da se upišu u evidenciju. To praktično znači da se mogu osnovati portali (kao u slučaju “Udar”) koji se neće upisati u evidenciju, čiji se osnivači ne znaju a koji će moći da plasiraju najgore laži i šire propagandu za potrebe različitih političkih, kriminalnih i drugih struktura”, kazao je on.

Istakao je da Agencija za audiovizuelne medijske usluge nema više nadležnost regulacije u oblasti primjene profesionalnih standarda kao što je imala do donošenja novog zakona.

“To praktično znači da mediji mogu plasirati netačne, jednostrane, neuravnotežene, neobjektivne informacije i nesmetano djelovati kao propagandna mašina, a ukoliko je nekome povrijeđen ugled ili nanijete šteta može se žaliti sudu i u dugogodišnjem sudskom postupku pokušati da dođe do pravde. Odbijeni su naši predlozi da Agencija za AVM usluge zadrži regulatornu funkciju u zaštiti profesionalnih standarda jer samoregulacija u Crnoj Gori praktično postoji samo kod manjeg broja medija”.

Istakao je da je jedan od velikih nedostataka davanje dozvole RTCG da emituje marketing u periodu od 20 do 22 sata.

“Radna grupa bila je na stanovištu da treba zadržati rješenje iz prethodnog zakona smatrajući da su prihodi od marketinga za TVCG u ovom terminu zanemarljivi u odnosu na ukupne prihode iz budžeta koje ostvaruje - u ovom trenutku oko 20 miliona eura, dok sa druge strane komercijalni mediji, čiji su ukupni godišnji budžeti manji od RTCG, mogu imati značajan izvor prihoda”.

Istakao je da je Zakonom o AVM uslugama povećan minimum sopstvene produkcije komercijalnih TV emitera na 25 odsto, pa je položaj komercijalnih emitera dvostruko pogoršan time što je TVCG dobila mogućnost da koristi marketing prostor u terminu od 20 do 22.

On je kazao da je loše rješenje koje je ostalo u Zakonu o RTCG a koje je suprotno zalaganju radne grupe je da Savjet RTCG umjesto devet ima 11 članova.

“Veći broj članova Savjeta imao je smisao da se oteža pravljenje političkih i drugih uticaja jer je lakše napraviti pritisak i doći do većine za neku odluku ukoliko je manji broj članova Savjeta”.

Istakao je da broj članova Savjeta treba posmatrati u svjetlu uloge ovog tijela koje osim upravljačke ima i funkciju zastupanja što šireg opsega interesa različitih segmenata zajednice koji svojim sugestijama treba da doprinesu kvalitetnijem programskom sadržaju. Istakao je da je u sastav Savjeta predloženo uključivanje predstavnika Advokatske komore koji treba ovom tijelu da donese neophodno znanje u oblasti prava kako bi se smanjile nezakonitosti u radu.

“Ukoliko je jedini razlog za smanjenje broja članova Savjeta RTCG izdatak za dva honorara, onda je bilo moguće predvidjeti da naknada za članove Savjeta bude polovina prosječne mjesečne bruto zarade umjesto sada propisane pune prosječne bruto zarade”.

On je kazao da se sljedeći nedostatak odnosi na ublažavanje kriterijuma za izbor članova Savjeta i generalnog direktora RTCG.

“Radna grupa bila je na stanovištu da treba pooštriti uslove za članove Savjeta RTCG i umjesto pet godina radnog iskustva sa VII1 stepenom kvalifikacije uvesti minimum od deset godina radnog iskustva sa VII1 stepenom kvalifikacije. Radna grupa je bila na stanovištu da treba zadržati uslove iz prethodnog zakona koji su propisivali da kandidat za funkciju generalnog direktora mora imati najmanje VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja i najmanje deset godina radnog iskustva u oblasti od značaja za obavljanje djelatnosti Javnog medijskog servisa”.

On je kazao da je Vlada odlučila da ublaži krierijume za članove Savjeta i za generalnog direktora RTCG, ali da nije izvršila bilo kakvu izmjenu u Zakonu o audiovizelnim uslugama u dijelu koji se odnosi na kriterijume za izbor članova Savjeta Agencije za AVM usluge i direktora ove institucije.

“RTCG nije manje važna institucija od Agencije za audiovizelne usluge pa je jedino objašnjenje da su Vlada i njem predsjednik Milojko Spajić prilagođavali zakonske kriterijume unaprijed određenoj osobi koja treba da pokrije funkciju generalnog direktora”.

Istakao je da nije cilj izbora generalnog direktora RTCG da se prijavi što veći broj kandidata nego da se izabere osoba sa što većim profesionalnim iskustvom jer je to način da se dođe do većeg kvaliteta u radu javnog servisa.

“Ako bi bio cilj da se prijavi što veći broj kandidata za poziciju generalnog direktora, onda je najbolje da se uklone svi kriterijumi i da se dozvoli svim poslovno sposobnim građanima da konkurišu za ovo radno mjesto”.

On je kazao da se jedna od ključnih primjedbi NVO odnosi na momenat primjene medijskih zakona, tj. na odlaganje izbora novih upravljačkih organa u Agenciji za audiovizuelne medijske usluge i RTCG.

“Usvojeni medijski zakoni su omogućili da kompromitovani Savjet RTCG ostane na funkciji do kraja mandata, kao i nezakonito imenovani generalni direktor. Predlog Media centra i grupe NVO bio je da se zarad veće samostalnosti i profesionalizacije Agencije za AVM usluge i RTCG krene odmah u izbor novih upravljačkih organa nakon donošenja novog zakona a ne nakon 2-3 godine”.

On je kazao da su Vlada i većina u Skupštini odlučili da je dobro da sa radom nastavi Savjet čija se većina članova na čelu sa predsjednikom Veselinom Drljevićem, brani ćutanjem pred Specijalnim tužilaštvom i sa generalnim direktorom za kojeg je sud presudio da je u dva navrata nezakonito imenovan.

Milovac: Nedovoljno rigorozne izmjene Zakona o sprečavanju korupcije

Direktor istraživačkog centra MANS-a Dejan Milovac je kazao “Vijestima” da izražava zabrinutost zbog usvojenog Zakona o sprečavanju korupcije, te da predložene izmjene i dopune zakona nisu dovoljno rigorozne da bi se efikasno borili protiv korupcije u Crnoj Gori.

“Prije svega, smatramo da je od ključne važnosti bilo zadržati sadašnje rješenje koje zahtijeva podnošenje posebnog izvještaja za povećanje imovine veće od 5.000 eura. Povećanje praga na 10.000 eura je previsoko i otežava praćenje imovine javnih funkcionera”, kazao je Milovac.

On je rekao da ukidanje obaveze podnošenja izvještaja o imovini na kraju mandata predstavlja veliki korak unazad u transparentnosti.

“Transparentnost u prijavljivanju imovine je ključna za prevenciju korupcije i omogućava javnosti da prati imovinsko stanje funkcionera. Registar imovine mora biti javno dostupan i ažuriran kako bi se osigurala potpuna transparentnost i kontrola”, istakao je Milovac.

Istakao je da je MANS predlagao da se izbriše odredba kojom se predviđa brisanje izvještaja o prihodima i imovini javnih funkcionera nakon isteka roka od 10 godina.

“Očuvanje ovih izvještaja nakon tog roka je ključno za trajnu transparentnost i omogućava građanima da provjere i analiziraju finansijske interese i moguće sukobe interesa javnih funkcionera i nakon što napuste službu. U slučaju sumnje na korupciju ili nepravilnosti, pristup prethodno podnijetim izvještajima može biti ključan za sprovođenje istraga”.

On je naglasio da zaštita zviždača treba da bude regulisana posebnim zakonom, a ne unutar ovog zakona.

“Međunarodni standardi i praksa ukazuju na potrebu za sveobuhvatnim pristupom zaštiti lica koja prijavljuju kršenja zakona i javnog interesa, a ne samo korupciju”, istakao je Milovac.

On je kazao da je predlog MANS-a bilo i dvostruko povećanje novčanih kazni za bivše javne funkcionere koji ne prijave stanje svojih prihoda i imovine nakon prestanka funkcije.

“Posebno je važno strogo kazniti one koji koriste informacije stečene tokom obavljanja javne funkcije za ličnu korist ili nanose štetu drugima. Ova mjera je bila neophodna kako bi se spriječile zloupotrebe i osiguralo da javni funkcioneri budu odgovorni za svoje postupke čak i nakon završetka svog mandata”.

Istakao je da Agencija za sprečavanje korupcije mora imati ovlašćenje da brzo i efikasno pokrene postupke protiv javnih funkcionera koji su u sukobu interesa ili zloupotrebljavaju svoju poziciju.

“Potrebno je osigurati da Agencija ima dovoljno resursa i autonomije da djeluje nezavisno od političkih uticaja. Samo tako će Agencija moći adekvatno da odgovori na sve izazove u borbi protiv korupcije i zaštiti javni interes”.

Milovac je rekao da je definicija imovine u zakonu preuska i morala je biti proširena.

“Trenutna definicija ne uključuje, na primjer, sklapanje ugovora o kupoprodaji, nekretnine koje nisu zavedene u katastru zbog nelegalne izgradnje, niti imovinu u inostranstvu kao što su depoziti u stranim bankama, akcije, udjeli u kompanijama, kao i bilo koji drugi oblik vlasništva nad registrovanim i neregistrovanim pravnim licima”.

Istakao je da je definicija trebalo da uključi i pokretnu imovinu koja se drži u inostranstvu, te imovinu u stvarnom vlasništvu. Neophodno je, kako je kazao, eksplicitno navesti sve ove oblike imovine kako bi se spriječile zloupotrebe i omogućilo sveobuhvatno praćenje imovinskog stanja javnih funkcionera.

“Novousvojeni zakon je morao jasnije definisati šta se podrazumijeva pod pojmom “poklon” kako bi se izbjegle zloupotrebe i nejasnoće. Pokloni ne smiju uključivati samo materijalne stvari već i sve oblike usluga i beneficija koje mogu uticati na nepristrasnost javnog funkcionera”.

Na taj način, kako je rekao, svaka vrsta koristi koja može uticati na donošenje odluka mora biti transparentno prijavljena i regulisana zakonom.

On je kazao, da prema informacijama kojima MANS raspolaže, u Vladi Crne Gore postoji spremnost da se vrlo brzo uđe u izmjene usvojenog, a sam premijer Spajić se javno obavezao da će se odmah nakon dobijanja pozitivnog IBAR-a pristupiti inkorporiranju u zakon onoga što su bile dobre preporuke nevladinog sektora.

Kada je u pitanju Zakon o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, Milovac je rekao da nije nepoznanica da se MANS snažno zalaže za uvođenje takozvanog “italijanskog modela”, ali, nažalost, tako nešto zahtijeva nivo političke volje i hrabrosti koji još uvijek ne vide na crnogorskog političkoj sceni.

“Model podrazumijeva, između ostalog, oduzimanje imovine u građanskom postupku, vođenje procesa protiv imovine, bez vremenskog ograničenja i dugotrajnog i često neuspješnog postupka dokazivanja krivičnog djela iz koga je ta imovina potekla”.

Milovac je rekao da iz Ministarstva pravde postoje uvjeravanja da će poslije dobijanja pozitivnog IBAR-a, otpočeti rad na uvođenju ovog modela, što prihvataju sa rezervom imajući u vidu dosadašnje iskustvo kada je u pitanju politička volja da se usvoje rješenja koja bi značila značajno slabljenje uticaja organizovanog kriminala u Crnoj Gori.

Gorjanc Prelević: “Na miru” dalje doraditi

Izvršna direktorica Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc Prelević kazala je da je za IBAR trebalo usvojiti preporuke Venecijanske komisije i Evropske komisije:

“I to je, izgleda, sve učinjeno - preporuke Evropske komisije nisu bile dostupne javnosti, za razliku od preporuka Venecijanske komisije koje jesu i čija se primjena može provjeriti”.

Ona je kazala da su strani eksperti preporuke davali za svaki zakon pojedinačno i nisu se bavili ujednačavanjem rješenja u dva pravosudna zakona - o Sudskom savjetu i sudijama i o Državnom tužilaštvu, pa bi na tome dalje trebalo raditi.

“Usvajanjem zakona pokazana je spremnost da se ispoštuju preporuke međunarodnih organizacija. Sada bi te zakone na miru trebalo dalje doraditi i ujednačiti neka različita rješenja za Sudski i Tužilački savjet, za sudije i državne tužioce, a posebno rješiti pitanje prestanka njihovih funkcija zbog ispunjavanja uslova za penziju”, kazala je ona.

Udruženje pravnika Crne Gore pozdravilo je usvajanje zakona, posebno u pregovaračkim poglavljima 23 i 24, ali ukazuju na činjenicu da je bio smanjen nivo transparentnosti u procesu izrade i predlaganja zakona usljed izostanka javne rasprave:

“Što je dijelom rezultiralo usvajanjem pojedinih, moguće i sa stanovišta ustavnosti, spornih rješenja”, saopštili su iz Udruženja pravnika.

U Udruženju smatraju cjelishodnim da se “nastavi društveni i nadasve stručni dijalog oko pojedinih usvojenih rješenja, čija kasnija primjena može dovesti do problema u funkcionisanju pravnog sistema, pojave neujednačenosti u postupanju u istoj pravnoj situaciji, kolizije normi i međusobnog nesaglasja dva ili više zakona ili nesaglasja pojedinih odredbi sa Ustavom”.

Spajić: Još mnogo posla

Povodom usvajanja seta zakona neophodnih za dobijanje pozitivnog IBAR-a Spajić je primio u zgradi Generalnog sekretarijata Vlade poslanike i članove Vlade.

Premijer je istakao da su se svi nesebično dali za zajednički cilj dobijanja IBAR-a, te da je pred svima još mnogo posla.

Potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić je rekao da je ponosan na nivo odgovornosti svih političkih aktera.

“Očekujemo dobijanje IBAR-a do kraja mjeseca, a nakon toga nastavljamo istim tempom, jer zatvaranje više poglavlja do kraja godine cilj je kom smo snažno usmjereni”, rekao je Bečić.

Ministar vanjskih poslova Filip Ivanović je saopštio da su usvajanjem seta IBAR zakona Vlada i Skupština Crne Gore pokazale posvećenost, odlučnost i odgovornost prema građanima.

“Ostvarenje ključnog spoljnopolitičkog prioriteta, članstva u Evropskoj uniji, objedinilo je sve političke snage i državne institucije. Ispunjavamo obećanje da ćemo svoj dio posla završiti i nastavljamo krupnim koracima ka cilju da Crna Gora bude prva sljedeća članica EU”.

( Željka Vučinić )