Knežević: DNP neće u Vladu ako ne bude izglasana rezolucija o Jasenovcu

Lider DNP-a smatra da pritvoreni biznismen Duško Knežević, nedavno izručen Crnoj Gori, "ima dosta dokaza".

Apelovao je da mu se omogući da bude u sobi sa ostalim pritvorenicima. "Nije to ništa skandalozno niti kriminalno što traži da se iz samice, u kojoj je skoro dva mjeseca, prebaci u sobu gdje može razgovarati sa ljudima".

Vjeruje da postoji tzv. "plava torba".

"Sad, koliko je spreman da je objavi i ugrozi svoj i život svoje porodice... Znam da se na tom snimku, bar kako mi je pričao, pojavljuju neki njemu dragi ljudi kojima bi uništio živote, ne mogu od njega tražim da objavi 'plavu torbu'. Mislim da je snimak Stijepovića bio sasvim dovoljan i da je u značajno doprinio onome što je rezultiralo našom pobjedom 30. avgusta 2020. na izborima, ili porazom, ne znam više jesmo li pobijedili ili izgubili", zaključio je Knežević. 

Hoće li Vlada dočekati rekonstrukciju zavisi od premijera Spajića, kazao je lider DNP-a.

"Ako kod njega postoji spremnost i volja da se Vlada stabilizuje i uđe u razdoblje u kome ćemo se baviti realizacijom programa 'Evropa sad 2', on će ispuniti ove naše zahtjeve", poručio je.

Istakao je da želi da on i DNP žele biti dio Vlade. "Ali, ako treba da budemo ministri i da klimoglavimo, da progutamo sve ovo što je protivno interesu srpskog naroda u Crnoj Gori, nećemo biti dio priče", dodao je.

Komnenić je upitao Kneževića da li je i dalje pri tome  da neće u vladu u koju bi eventualno ušla Bošnjačka stranka.

"Gospodin Spajić prvo treba da realizuje naše zahtjeve, nakon toga, ako želi da pričamo o rekonstrukciji, neophodno je da se gospodin Ibrahimović i ja javno suočimo vezano za one stavove koje je saopštio tada", naveo je Knežević.

"Izlaskom DNP-a iz Vlade, BS može ući, onda dolaze na 48 mandata, sad je 46 podrške, pominje se i HGI, to je 49, vjerujem da bi u doglednom periodu i DPS ušao tu. Mi ne želimo da budemo dio svingeraja. Ne želimo biti u koaliciji sa DPS-om", dodao je.

Upitan da li je onda Mandić "u svingeraju", kaže kako misli da će Mandić "povući svaki put državotvorni potez, isto kao što ćemo povući mi, posebno ako ne bude izglasana rezolucija o Jasenovcu". 

"Naravno, svako bira svoj politički put, samo je jedan pokazatelj", poručio je.

Podsjetio je da su albanske strane napravile koaliciju sa DPS-om u Ulcinju, a da i BS ima koaliciju sa DPS-om.

"Da li je to politički moralno? Ne kažem da je DPS nemoralna partija, naravno, s njima ne bih pravio koaliciju...", dodao je.

Knežević kaže da u ovom trenutku ne vidi mogućnost saradnje sa partijom Duška Markovića, te da pretpostavlja da će oni u koaliciju sa SDP-om i SD-om, da mogu ići na sedam do deset odsto podrške birača i da će biti jedan od konstituenata ili mogućih partnera "nekih drugih subjekata koji nisu toliko 'gadljivi na političku prošlost' Markovića."

Vrhovno državno tužilaštvo saopštilo je danas da neće moći učestvovati u kontrolnom saslušanju na skupštinskom Odboru za bezbjenost i odbranu, u vezi slučaja "Džavni udar".

Knežević kaže da je vrhovni tužilac Milorad Marković pokazao nespremnost da se pojavi na odboru, "što je njegova zakonska obaveza".

"SDT, tj. Jelena Protić, koristi iste metode kao Milivoje Katnić i Saša Čađenović. Zato smo tražili da dođe i Vladimir Novović i Milorad Marković", kazao je Knežević.

Knežević je podsjetio da su jasno poručili Glavnom gradu da neće dozvoliti gradnju kolektora u Botunu, koji pripada zetskoj opštini.

"Ne postoji slučaj da jedan grad ima kolektor u drugom, neće ga imati ni u Zeti, neka ga naprave bilo gdje u Podgorici".

Smatra da će kriza lokalne vlasti rezultirati prijevremenim izborima, te misli da će "neka nova postavka u Glavnom gradu razvijati mnogo bolje odnose sa Opštinom Zeta".

Knežević kaže da su krizu u Podgorici proizveli Pokret Evropa sad i Pokret za Podgoricu.

"Ako ne bude moglo da se dođe do dogovora između te dvije suprotstavljene grupacije, mišljenja sam da treba da glasamo za skraćenje mandata Skupštini Glavnog grada i da idemo na izbore. U svakom slučaju, ako se u avgustu ne održi sjednica, po automatizmu će Skupština biti raspuštena", ukazao je Knežević.

Kad je u pitanju izlazak na izbore - na lokalnom i državnom nivou - rekao je da uvijek preferira široku koaliciju i da bi volio da budu zajedno sa "tradicionalnim partnerima", prevashodno Novom srpskom demokratijom, ali i sa Slobodnom Crnom Gorom, Pravom Crnom Gorom, pokretom Vladimira Leposavića. 

Kaže da se sa Leposavićem nedavno sreo i da su imali "korektan razgovor".

"Nadam se da ćemo za desetak dana imati zajedničko političko okupljanje, gdje ćemo poslati jasne političke poruke", rekao je lider DNP-a.

Knežević je rekao, govoreći o formiranju vlasti, da neće "separatno pregovarati" sa listom Nikole Jovanovića.

"Mi nismo njima nudili saradnju u susret izborima, saradnja je nuđena nama", istakao je Knežević.

Rekao je da ide u posjete pritvorenom Milu Božoviću, posljednji put pred izbore u Budvi, da nisu razgovarali o politici, kao i da ima kontakt sa njegovom porodicom.

"Ako bih se vidio s njim, rekao bih mu da izvrši svoj uticaj i ostvari svoj autoritet da dođemo do dogovora. Građani Budve nam nisu dali glas da bismo ponovo išli na izbore", dodaje.

Komnenić je ukazao da Knežević traži od čovjeka koji je optužen za šverc kokaina da iskoristi svoj uticaj da se uspostavi lokalna vlast.

"Taj čovjek je, svojim uticajem i autoritetom, pomogao da lista koju je predvodio Jovanović dobije devet mandata, prihvatate li tu političku realnost? Šta je sporno da razgovaramo s tim čovjekom", upitao je Knežević. 

Komnenić je podsjetio i da je Jovanović podnio SDT-u krivičnu prijavu protiv nosioca liste "Za budućnost Budve" Mladena Mikijelja.

Knežević je poručio da svako ko je učestvovao u kriminalnim radnjama, "za nerealizaciju ili uticanje na izbornu volju, ili odbornika ili građana", treba da odgovara.

"Jovanović je pošao u SDT, smatram da je postojao prostor i vrijeme da pokušamo riješiti nesporazume u Budvi. Ja ne mogu da rješavam te nesporazume da im kažem - sjedite sad i dogovorite se. Oni su svi mnogo bolje sarađivali između sebe nego što su sarađivali ili slušali Mandića i mene. Žao mi je što je došlo do tog sukoba, smatram da bi bilo katastrofalno ako moramo ponovo na izbore. Apelujem na Jovanoviću i ovu našu grupaciju, a spreman sam da dam doprinos da razgovaramo, da dođe dogovora, jer zajedno imamo 18 mandata, apsolutnu većinu", rekao je Knežević.

Knežević je rekao da je Srdan Kosović, novinar i direktor online razvoja "Vijesti", prije nekoliko dana u listu objavio "monstruozan tekst".

"Izjednačio je heroje Skaj prepiske Kaluđerovića i Zvicera sa nama na Svesrpskom saboru i to je napravio na dva suprotna pola, to je veoma opasno", na šta je Komnenić rekao da nije siguran da je to bio kontekst.

"Ljudi koji su spaljivali i mljeli ljude u meso su izjednačeni sa nama na Svesrpskom saboru", dodao je Knežević.

Knežević je, na pitanje ima li razumijevanja za to što je predsjednik države Jakov Milatović vratio dva "IBAR zakona" na ponovno odlučivanje, rekao da Milatović ima to pravo i da je donekle u pravu u vezi nekih zakonskih rješenja.

"Priznajem da neke stvari u ovim 'IBAR zakonima' nisu srećno uređene", rekao je predsjednik DNP-a. 

Knežević je rekao da smatra da sve pozicije i funkcije koje pripadaju DNP-u ne treba da koristi i da ih neće koristiti, ako ne budu dio Vlade.

"Neka Vlada sve smjenjuje", rekao je i poručio da je ključno i osnovno da DNP neće ući u Vladu ako ne bude izglasana rezolucija o genocidu u Jasenovcu. 

Komnenić je podsjetio na riječi Kneževića iz prošle emisije, kad je rekao da postoje "strateška razmimoilaženja" sa Mandićem i upitao šta to znači.

"Mi smo dva različita politička subjekta. Imamo različita gledanja nekad oko modela političke borbe, ovo je i sad različito gledanje kako da gledamo do cilja, ali meni i Mandiću je isti cilj. On je predsjednik NSD-a, koji ima devet poslanika i on ima legitimno pravo da se određuje prema društveno-političkim aktuelnostima na način na koji smatra da štiti interese svojih birača. DNP i ja kao predsjednik imamo pravo da tražimo neke druge modele političke borbe, za realizaciju naše ideologije", rekao je Knežević.

Komnenić je pitao koja je to glavna strateška razlika.

"Upravo kažem, oko ovih modela političkog djelovanja. Smatram da Mandić ima svoj politički pravac, djelovanja da se ne vrati DPS. Za razliku od njega, smatram da u spoljnoj politici i djelovanju Vlade Milojka Spajića nema nikakve razlike u odnosu na spoljnu politiku Mila Đukanovića i svih ovih ostalih. Vodi se naglašena antisrpska politika, imamo značajan broj DPS kadrova u Vladi i na pozicijama odlučivanja... Ako je onda sve isto, nek' i DPS uđe u Vladu", poručio je Knežević.

Komnenić je podsjetio da se, mimo rezolucije o Jasenovcu, traži srpski jezik kao službeni, trobojka za narodnu zastavu, sporazum o dvojnom državljanstvu, na šta se Knežević nadovezao i rekao da žele vidjeti i program "Evropa sad 2", u "vremenski notiranim odrednicama". Komnenić je upitao zašto biračima ne kažu da svega toga nema bez dvotrećinske većine u parlamentu i tropetinske podrške na referendumu.

Knežević je rekao da postoje modaliteti dopune Ustava na izmjene Ustava i da se mogu realizovati ako postoji spremnost u Skupštini.

"Dvojno državljanstvo se reguliše kroz donošenje Uredbe Vlade za međudržavni sporazum, a onda se Zakon o državljanstvu usklađuje sa tim sporazumom. Za to ne treba nikakav referendum, Ustav ni bilo šta".

Kaže da je razgovarao sa Spajićem na tu temu.

"Premijer je, nakon ovoga što smo saopštili kao Predsjedništvo DNP-a, a dva dana prije toga je to saopštio kolega Mandić, saopštio da su to za njega prihvatljivi zahtjevi i da su u skladu sa izbornim programom i programom 'Evropa sad 2'. I ne vidim zašto srpski jezik, koji je većinski u Crnoj Gori ne bude normiran da bude službeni, zajedno sa crnogorskim".

Na pitanje da li im je Spajić obećao da će im izaći u susret i da li su razgovarali nakon ispostavljanja zahtjeva, Knežević je rekao da nisu razgovarali nakon toga. 

"Dobili smo iz javnosti izjave, njegovu i kolega iz PES-a koji su saopštili da je to za njih prihvatljivo i da rade na tome. Ako ne dođe do realizacije toga, kroz normiranje u dokumentu koji bi, po meni, trebalo da potpišemo Mandić, Spajić i ja, gdje ćemo se obavezati na ispunjenje svega ovoga što je u interesu naše koalicije, onda će stav DNP-a biti u potpunosti jasan."

Kaže da je spreman na kompromis, da to ne mora biti kroz aneks koalicionog sporazuma, već da bude obavezujući dokument pred javnošću.

"Da jasno iskažemo volju, spremnost i da ih testiramo u doglednom vremenskom periodu".

Komnenić je pitao koliko je ozbiljno da se Vlada podržava "na neviđeno", a da se o ključnom predizbornom obećanju ne zna ništa.

"Neće biti da čuli nismo ništa o programu 'Evropa sad 2', koji je usmeno saopšten u izbornoj kampanji Spajića... Mi smo se u koalicionom sporazumu obavezali da ćemo realizovati taj program, na osnovu koga je Spajić dobio najveći broj glasova. Zbog toga smo mu dali podršku, imali smo povećanje minimalnih penzija na 450 eura...", naveo je Knežević.

Kaže da su građani podržali Spajića. "Ko sam ja da ne poštujem volju građana? Dao sam mu podršku, sad sam je uslovio, suspendovao i želim vidjeti vremenske odrednice za realizaciju programa 'Evropa sad 2'", poručio je Knežević.

Knežević je rekao da mu je čast što je bio na Svesrpskom saboru u Beogradu.

Na pitanje vidi li Crnu Goru kao srpsku državu, kaže da ne vidi, već kao samostalnu, međunarodno priznatu državu, koja "ne smije da vodi antisrpsku politiku".

Upitan kako doživljava izjavu Mandića, koji je kazao kako očekuje da će na idućem saboru biti tri države, Knežević kaže da Mandić nije rekao "srpske države", na šta je Komnenić ukazao da se događaj zvao - Svesrpski sabor.

"Tamo smo govorili Andrija Mandić i ja, poslali smo veoma korektne poruke koje idu u pravu ne samo jedinstva srpskog naroda, nego i potrebe da razgovaramo sa svim narodima na Balkanu", dodao je Knežević.

Komnenić je upitao koja je "druga srpska država" pored Srbije i znači li to da priznaje Republiku Srpsku.

"RS ima dio državnog suvereniteta u BiH. RS je jedan entitet, a drugi su Bošnjaci i Hrvati", naveo je Knežević.

Komnenić je podsjetio da je DNP ranije naveo rezoluciju o Jasenovcu kao preduslov za podršku Vladi. 

Knežević je rekao kako oćekuje da će to pitanje do kraja juna doći na dnevni red i da je o tome razgovarao sa Andrijom Mandićem.

"Volio bih da to bude 28. juna, za Vidovdan, i da simbolički pošaljemo poruku da se u Jasenovcu desio nezapamćeni genocid, koji mnogi pokušavaju relativizovati i izjednačiti sa nekim zločinima", dodao je.

Knežević je rekao da ne vidi zašto bi ta rezolucija pravila štetu Crnoj Gori, ako bude usvojena u parlamentu.

Komnenić je podsjetio na stav predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da bi izglasavao te rezolucije u srpskom parlamentu može biti štetno po tu državu.

Knežević je rekao da je to ideja koju je podržao premijer Spajić, kad je rekao da će Crna Gora glasati za rezoluciju o Srebrenici.

"Smatram da se niko ne može igrati sa jasenovačkim žrtvama na način da pokušava amortizovati ono što se desilo kroz izglasavanje rezolucije o Srebrenici. Ta izjava Vučića je iz 2021, inicijativa je bila da se u decembru donese rezolucija o genocidu u Jasenovcu i treba uzeti u obzir taj vremenski kontekst. U međuvremenu mu je zabranjen ulazak u Hrvatsku da se pokloni sjenima jasenovačkih žrtava. Drugo, Srbija može da radi šta hoće, nezavisna je država. Ne upravljam se da li su je oni izglasali ili ne. Očekujem da, nakon što je mi izglasamo, to urade i oni", kazao je Knežević.

Upitao je šta je loše u tome da se Hrvatska "suoči sa genocidnom prošlošću njenih predaka iz NDH".

Knežević je, upitan o nedavno objavljenim prepiskama, u kojima Pokret Evropa sad prepoznaje bivšeg premijera Dritana Abazovića kao "kordžavog Maradonu" u transkriptima u kojima se pominju i lažni američki diplomata Stevan Simijanović i biznismen Miodrag Davidović, te kako je doživio tu prepisku i šta misli o navodima i optužcama da su Abazović i Davidović bili umiješani u šverc cigareta, odgovorio:

"Doživio sam je, u drugom segmentu o kojem želim govoriti, kao satisfakciju i potvrdu svega što sam govorio nakon formiranja i pred formiranje Vlade Zdravka Krivokapića. Za vazda hvala Olji Lakić i portalu Libertas na objavljivanju transkripata, iz prostog razloga što je Stevan ili Stiv Simijanović bio ključna osoba koja je učestvovala u formiranju Vlade, očigledno u punom dogovoru sa 'Vampirom', Vasovićem i Aleksandrom Mrkićem, da se izvrši pritisak na mitropolita Amfilohija, kako bi na već čuvenom sastanku u Manastiru Ostrog izvršio pritisak na DF da ne uđe u Vladu i da predlože Krivokapića za mandatara. To se i desilo".

Na pitanje koja je tu uloga Krivokapića i Abazovića, ko je doveo Simijanovića, dodaje:

"U ovim transkriptima vidite da se jasno govori gdje i kako treba izvršiti pritisak da bi se sprovela akcija šverca cigareta i preuzimanje šverca od drugih grupa koje su radile taj posao. Simijanovića je u Crnu Goru, pretpostavljam, doveo Davidović. Uostalom, Simijanović je prije neki dan saopštio da ga poznaje i da su se dogovarali oko otvaranja neke fabrike. Ali, važno je ko je Simijanovića doveo kod mitropolita i omogućio mu da dođe u Ostrog nekoliko sati prije sastanka, gdje su bili lideri tadašnje vćine, gdje je izvršio pritisak na mitropolita, a onda je mitropolit u razgovoru s nama jasno saopštio da mu se on predstavio kao sekretar u američkom predstavništvu pri Misiji OEBS-a u Ženevi, i da je saopštio da Andrija Mandić, Nebojša Medojević i ja ne možemo u Vladu i da, ako budemo insistirali na ulasku, radimo za DPS".

Knežević je upitao ko je Simijanovića pustio da napusti Crnu Goru.

"Pitam Vladimira Novovića da li je SDT podigao crvenu Interpolovu potjernicu protiv njega, zbog ovoga zašto je uhapšen Vasović i 11 ljudi prije njega, i kako je moguće da je Aleksandar Mrkić napustio državu, znači neko mu je dojavio".

Jasna je bila namjera, kaže, da je "švercerski lobi želio da, preko jednog dijela sveštenika SPC, manipulišući časnim i čestitim mitropolitom Amfilohijem...", ne dovršivši rečenicu.

Voditelj i urednik emisije Petar Komnenić je pitao Kneževića da li želi reći da neki sveštenici učestvuju u švercu cigareta.

"Jedan broj sveštenika je doveo Simijanovića pod Ostrog kod mitropolita Amfilohija. Nije lako doći do mitropolita crnogorsko-primorskog, naročito u tom periodu, pretpostavljam da su uticajni sveštenici, kad budem stopostotno prikupio dokaze, izaći ću sa njihovim imenima".

Komnenić je pitao da li misli da je URA "naivna u toj priči".

"Mislim da je URA imala interes da iskoristi Simijanovića da bi Abazović postao potpredsjednik Vlade i preuzeo sektor bezbjednosti. Da li je Abazović učestvovao u švercu ne znam, ne mogu tvrditi da jeste, ali svakako to tužilaštvo treba da utvrdi. Ovo je prvi put neko eksplicitno pominjanje i uvezivanje sa švercerskim klanovima, koji jasno iskazuju namjeru da preuzmu švercerske poslove, nažalost uz pomoć jednog broja sveštenika, nažalost uz pomoć tada Krivokapića, što pominje i Davidović, i smatram da tužilaštvo treba sve to da dovede do kraja. Abazović je imao interes da bude potpredsjednik Vlade i on je realizovao taj interes preko Simijanovića. Oni su mu plaćali hotel, taksirao ga je službenik policije Damjan Kasalica. Zamislite, u trenutku kad nijie formirana Vlada, službeni policije, policijskim vozilom, vozi Simijanovića od Davidovića, do Dritana, do crkve, i dogovara formiranje Vlade bez DF-a, koji u tom trenutku čine 67 odsto parlamentarne većine. I onda mene optuže što sam se suprotstavio švercerskom lobiju i rekao tad mitropolitu da nije pošteno da neko ko je iznio najveći teret ne može u Vladu, posebno Srbi iz DF-a i da smatram da je to izdaja naših birača. Onda je krenula hajka od jednog broja sveštenika, članova njihovih porodica, ali i Vijesti", tvrdi Knežević.

"Svi sveštenici na koje sumnjam su u Crnoj Gori, a dva ili tri su bila na direktnoj liniji sa Davidovićem u vezi sa sastavljanjem vlade, pretpostavljam i za ove poslove... Nisam bezveze pitao Krivokapića da li poznaje Aleksandra Mrkića i ko ga mu je doveo u Srpsku kuću pred sastavljanje Vlade. Pozivam ga sad da kaže poznaje li Mrkića", rekao je Knežević.

Knežević kaže kako je shvatio da je pritvoreni bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić prekinuo da štrajkuje glađu i žeđu.

"Njemu i njegovoj porodici želim svako dobro i da što prije izađe iz zatvora u skladu za ZKP-om i izjašnjenjima tužilaštva, Višeg i Apelacionog suda", dodao je. "Želim mu da dokaže da se protiv njega vodi montirani postupak, da izađe na slobodu ako je u pravu, ali želim mu i da odgovara ako se potvrdi sve što smo vidjeli u naredbi o istrazi".

Knežević je rekao da rezolucija o genocidu u Jasenovcu treba da bude prva na dnevnom redu sjednice Skupštine, a da nakon toga, u julu ili krajem juna, na red treba doći i inicijativa premijera Milojka Spajića za razrješenje ministra pravde Andreja Milovića.

"Došlo prije Jasenovca ili poslije, DNP želi saslušati argumente i obrazloženje i samog premijera Spajića u vezi sa razrješenjem, ali i Milovića, koji je na konferenciji za štampu prilično uznemirio javnost i saopštio podatke koji bi mogli zainteresovati i SDT".

Kazao je kako misli da Milović treba da dođe u parlament.

"Interes javnosti je toliko velik da teško neko može da objasni zašto on tog dana ne bi bio u Skupštini", rekao je Knežević.

Kaže da će na kolegijumu insistirati da se Miloviću omogući da učestvuje u raspravi koja se tiče njegove smjene.

Smatra da bi bila "kontrausluga" da se ta rasprava odloži za jul.

"U slučaju da ne dođe do izglasavanja inicijative Spajića, jasno je da Vlada u suštinskom, političkom i institucionalnom smislu više ne može da opstane i nadam se je Spajić dobro izvagao potez koji je potegao", poručio je Knežević.

Naglasio je da očekuje i da Spajić dođe u parlament.

"Ako neko misli da će DNP glasati po automatizmu, onda je u grdnoj zabludi. Suspendovali smo podršku Vladi Milojka Spajića, preduslov je izglasavanje rezolucije o genocidu u Jasenovcu, ali svakako želimo čuti obrazloženje i razloge premijera zašto inicira smjenu Milovića i da li oni korespondiraju našim zahtjevima i obrazloženjima koje smo saopštavali ranije".

U večerašnjem izdanju emisije "Načisto" na TV Vijesti  intervju sa Milanom Kneževićem, predsjednikom Demokratske narodne partije (DNP).