Poslanike šalju na tribine za najvažnije poslove

Predstavnici građana više neće u parlamentu odlučivati o prodaji ili davanju u zakup najznačajnijih državnih resursa i kompanija, ako većinski glasaju za predložene izmjene Zakona o državnoj imovini.

Dizanjem ruku za odredbe koje predviđaju da se isključivo Vlada pita za raspolaganje državnom imovinom do 300 miliona eura, poslanici se odriču odgovornosti i kontrole u slučaju da izvršna vlast želi da proda ili da u zakup, na primjer, kompaniju poput Aerodroma Crne Gore, Instituta Igalo, Luke Bar...

Aktuelni zakon obavezuje Vladu da traži dozvolu od državnog parlamenta za valorizaciju imovine vrijedne do 150 miliona.

Minstarstvo za državnu imovinu kojim rukovi Janko Odović, sada tu granicu pomjera na 300 miliona, što, tvrde sagovornici “Vijesti”, ne bi smjelo da se desi bez dodatnih mehanizama kontrole, jer je ionako riječ o “plodnom tlu” za korupciju.

Dodatnu sumnju, kažu oni, izaziva činjenica da je predlog zakona utvrđen tokom neradnog dana, u nedjelju 9. juna, na elektronskoj sjednici Vlade. Taj dokument objavljen je na sajtu izvršne vlasti bez obrazloženja.

Da se brže donose odluke

“Vijesti” su pitale Ministarstvo za državnu imovinu koji su razlozi zbog kojih se mijenja ovaj član Zakona i oduzimaju se ingerencije u ovom dijelu Skupštini.

“Izmjene Zakona o državnoj imovini, konkretno promjena vrijednosti od 150.000.000 eura na 300.000.000 eura za raspolaganje stvarima i drugim dobrima u državnoj imovini, imaju za cilj racionalizaciju i efikasnost u procesu odlučivanja. Podizanjem praga za odobrenje raspolaganja imovinom, ubrzavaju proces donošenja odluka i time se smanjuje administrativno opterećenje. Vrijednosti imovine i ekonomskih transakcija su rasle s vremenom zbog inflacije i drugih ekonomskih faktora. Povećanje praga je odraz trenutne ekonomske situacije i tržišnih uslova. Vladi je omogućena veća fleksibilnost u upravljanju državnom imovinom kako bi se brže reagovalo na ekonomske prilike i izazove, posebno u dinamičnim tržišnim uslovima”, kazali su iz ovog ministarstva.

Iz ovog resora su istakli da se ovim ne dira transparetnost u postupcima za raspolaganjem stvarima i drugim dobrima u državnoj imovini, već se “odgovara jednoj novoj eri munjevitih ekonomskih dešavanja, u kojima Crna Gora mora biti spremna da na najbolji način i najvišem iznosu valorizuje državnu imovinu”.

Iz većine političkih partija koje su juče “Vijesti” kontaktirale nijesu željeli da odgovore na pitanje u vezi ovih izmjena zakona, osim SD-a iz koga ukazuju da se o ovom predlogu mora konsultovati stručna javnost. Sa ovom ocjenom se slažu i u NVO “MANS” iz koga poručuju da je upravljanje državnim resursima do sada bilo plodno tle za korupciju i zloupotrebe službenog položaja bez ikakvih posljednica, zbog čega se ovom pitanju mora prići sa mnogo više pažnje, prvo osnažiti mehanizme kontrole, pa tek onda razmisljati o povećanju diskrecionih ovlašćenja Vlade.

Prvo mehanizmi kontrole, pa diskreciona ovlašćenja

Poslanik SD-a Boris Mugoša ”Vijestima” je kazao da se na sajtu Vlade ne može vidjeti obrazloženje njenog veoma diskutabilnog predloga da se poveća iznos vrijednosti imovine, stvari i drugih dobara u vlasništvu države za koji je neophodna odluka Skupštine u slučaju prodaje ili kupovine – sa 150 na 300 miliona eura.

“U pitanju je izuzetno kompleksna oblast, koja u sebi nosi rizik potencijalnih raznih zloupotreba, jer se radi o raspolaganju državne imovine velike vrijednosti da bi se tako olako dala nadležnost Vladi da može prostom većinom odlučiti o otuđenju imovine do vrijednosti od 300 miliona eura bez odluke Skupštine Crne Gore. Potencijalne korekcije ovih segmenata zakona zahtijevaju adekvatan proces konsultovanja stručne javnosti, odnosno javne rasprave”, ocijenio je Mugoša.

Direktor istraživačkog centra MANS-a Dejan Milovac smatra da nastavak prakse da se zakoni donose bez adekvatne javne rasprave nije nikako dobar i ne doprinosi transparenosti rada Vlade.

“Nažalost, takav odnos prema stručnoj i laičkoj javnosti se u potpunosti kosi sa međunarodnim standardima i dobrom praksom demokratskih zemalja, uključujući i samu EU kojoj kao društvo težimo. Kod takvog stepena zatvorenosti prema onome što je stav i mišljenje javnosti, teško se može blagonaklono gledati na podizanje granice kako to propisuje predlog Zakona o državnoj imovini, bez ugrađenih zaštitnih mehanizama i značajno unaprijeđene opšte transparentnosti rada Vlade, naročito kada je u pitanju donošenje odluka u predmetima od javnog interesa”, istakao je Milovac.

Prema njegovim riječima, upravljanje državnim resursima je do sada bilo plodno tle za korupciju i zloupotrebe službenog položaja bez ikakvih posljedica, zbog čega smatra da se ovom pitanju mora prići sa mnogo više pažnje i obzira na ono što je domaći kontekst i kapacitet nadležnih institucija da vrše nadzor nad primjenom zakona.

“Sigurno prva stavka na putu te reforme ne može biti podizanje granice za samostalno odlučivanje na nivou izvršne vlasti. Podsjetiću vas da je uticaj Državne revizorske insititucije na ono što su nalazi o radu državnih organa ograničeni, a da kompletan sistem kontrole unutar vlade počiva na za sada, jednocifrenom broju budžetskih inspektora. To je zaista nedovoljno za strožu kontrolu upravljanja državnom imovinom, pa smatram da je bilo potrebno prvo osnažiti mehanizme kontrole, pa tek onda razmisljati o povećanju diskrecionih ovlašćenja na adresi izvršne vlasti”, naglasio je Milovac.

I 2009. bio pokušaj isključenja Skupštine

Sagovornici “Vijesti” koji su upućeni u ovo pitanje ističu da bi u slučaju “zelenog svjetla” u parlamentu za ovaj predlog Vlada mogla samostalno da odlučuje o sudbini najvrednijeg državnog resursa Aerodroma Crne Gore (ACG), zatim Instituta “Simo Milošević” u Igalu čije se atraktivno zemljište na samoj pjeni od mora, Luke Bar...

“Treba se sjetiti 2009. godine kada je usvajan Zakon o državnoj imovini i kada je bio pokušaj da se Skupština isključi iz odlučivanja o valorizacije vrijedne državne imovine. Tada je prihvaćen amandman opozicije da se za svu imovinu vredniju od 150 miliona eura pita Skupština”, navodi jedan od izvora “Vijesti”.

Drugi izvor ukazuje da ovaj potez Vade premijera Millojka Spajića znači da bi ovo mogao biti uvod u definitivnu odluku o sudbini ACG, ali i da se dođe do vrijedne imovine Instituta Igalo koji je pred stečajem, odnosno, zemljišta na toj lokaciji koja je u državnom vlasništvu...

Ovim se ne dira transparetnost u postupcima za raspolaganjem stvarima i drugim dobrima u državnoj imovini, već se” odgovara jednoj novoj eri munjevitih ekonomskih dešavanja, u kojima Crna Gora mora biti spremna da na najbolji način i najvišem iznosu valorizuje državnu imovinu”, kažu iz Ministarstva za državnu imovinu

ACG održivi i bez koncesionara

Prema procjeni Ekonomskog fakulteta u Podgorici koja je rađena 2019. godine za potrebe koncesionog akta kojim je Vlada tadašnjeg premijera Duška Markovića željela da ACG da u dugoročan zakup stranom partneru vrijednost vazdušnih luka u Tivtu i Podgorici je procijenjena na 139 miliona eura. Tadašnja manja članica vladajuće koalicije SD nije bila zadovoljna procjenom Ekonomskog fakulteta i tražila je Elaborat o tržišnoj vrijednosti ACG jer ako je u dokumentu o tržišnoj vrijednosti imovina koja se daje u zakup procijenjena na iznos veći od 150 miliona, o njemu mora da se izjasni Skupština. SD je zastupao stav da je ACG najuspješnije državno preduzeće koje stalno posluje sa značajnom dobiti i koje je sposobno da samo uđe u kreditne aranžmane iz kojih će finansirati prijeko potrebnu modernizaciju i proširenje kapaciteta oba aerodroma. I doskorašnji direktor ACG Vladan Drašković je uradio analizu koja je pokazala da su ACG održivi bez odlaska u privatne ruke.

Kada je u pitanju Institut Igalo urađena je procjena turističkog kompleksa po kome on,kako je nedavno saopštio Odović, vrijedi između 65 i 70 miliona eura.

U ovu procjenu nije ušlo državno zemljište na kome se nalazi Institut a čija je vrijednost milionska i do koga bi se zainteresovani pojedinci i kompanije mogli domoći u slučaju uvođenja stečaja u ovaj kompleks. Vlada radi na spašavanju Instituta i izbjegavanju stečaja.

( Marija Mirjačić, Mirko Kotlaš )