O naknadama će pitati i Vukicu Jelić
Bivša direktorka Zavoda za zapošljavanje biće saslušana i u drugom sudskom postupku u vezi s isplatom novca za rad u komisijama
Bivša direktorica Zavoda za zapošljavanje Vukica Jelić svjedočiće u Osnovnom sudu u Podgorici, u sporu po tužbi troje članova bivše komisije Zavoda protiv te institucije, od koje traže po 200 hiljada eura za dvogodišnji rad u komisiji. Saslušanje Jelić zakazano je za 12. septembar.
Tu odluku je juče donijela sutkinja Jelena Anđelić. Svjedočenje Jelić o svim okolnostima spora je prethodno zatražio advokat Zavoda Nebojša Batrićević, a ona će se između ostalog, izjašnjavati na okolnosti iz tužbe, formiranje komisije, imenovanje njenih članova, visinu naknada...
Ovu tužbu protiv Zavoda pokrenuli su Stanko Laković, Gracijela Rakonjac i Nevena Šuković, koji kao članovi komisije za grantove iz perioda od februara 2016. do februara 2018. godine, traže da im se za članstvo u toj komisiji za period od dvije godine isplate naknade od po 200 hiljada eura. Ove komisije 2016. godine je tada formirala Jelić, a problem je nastao što samom odlukom nisu bili precizirani iznosi naknada za članove, što je ostavilo prostor za slobodno tumačenje. Sporno je što su vještaci u dosadašnjim postupcima, smatrali da članovi imaju pravo na naknadu po svakom riješenom zahtjevu korisnika za subvenciju, pa je takva naknada iznosila i po 15 hiljada eura mjesečno, dok su plate ovih službenika bile oko 500 eura.
Zbog sporne odluke o određivanju visine naknada, Zavod je tužilo sedam tadašnjih članova komisije koji ukupno traže skoro dva miliona eura.
Batrićević je na ročištu zatražio i da vještaci, koji su do sada radili nalaze i dopune u ovom sporu, Jovan Varajić i Nemanja Dragović naprave zajednički nalaz o kriterijumima visine naknade za člana komisije. On je to preporučio nakon što je kazao da posljednja dopuna mišljenja vještaka Varajića od 24. aprila, kao i raniji nalaz Dragovića, nisu adekvatno obračunati.
Advokat bivših članova komisije Nikola Vukčević nije imao primjedbi na nalaz vještaka Varajića, ali je kazao da su dosadašnja mnogobrojna vještačenja bila nepotrebna. Bivši član komisije koji je podnio tužbu Laković, naglasio je da vjeruje da predlog Batrićevića služi odugovlačenju postupka i zbunjivanju suda.
Jelić je u aprilu u sporu po tužbi članova komisije, kazala da su ti članovi posao radili u okviru redovnih obaveza i u toku redovnog radnog vremena, da su naknadu mogli da dobiju na kraju perioda od šest mjeseci, kao i da ona mjesečno nije mogla iznositi više od 108 eura mjesečno
Sutkinja Anđelić nije prihvatila predlog za zajedničko vještačenje, jer bi to kako je kazala, vodilo odugovlačenju postupka, stvaranju bespotrebnih troškova, ali i da je cijelim vještačenjem do sada utvrđena činjenična građa za donošenje zakonske odluke. Batrićević je nakon ove odluke, još jednom zatražio zajedničko vještačenje jer smatra da su oba radili vještačenje po njihovoj metodologiji i suprotno onome što su tužioci tražili u tužbi.
Nekadašnja direktorica Zavoda Jelić je ranije u drugom sporu po tužbi članova komisije, kazala da su ti članovi posao radili u okviru redovnih obaveza i u toku redovnog radnog vremena, da su naknadu mogli da dobiju na kraju perioda od šest mjeseci, kao i da ona mjesečno nije mogla iznositi više od 108 eura mjesečno. Ona je tada naglasila da zahtjev sedam bivših članova komisije smatra nevjerovatnim i neukusnim, naročito zbog toga što traže milion i po eura za učešće u projektu podsticanja zapošljavanja osoba sa invaliditetom, u kojem su podsticajne mjere ukupno vrijedile milion i po eura.
( Mirko Kotlaš )