Zelenski: Uspeli smo da vratimo svijetu ideju da zajednički napori mogu zaustaviti rat i uspostaviti pravedan mir
"Lideri i rukovodstvo svake nacije su nam podjednako važni. I sve što bude dogovoreno na samitu danas će biti dio mirovnog procesa koji nam je svima potreban. Vjerujem da ćemo biti svjedoci kako se ovdje na samitu pravi istorija", rekao je Zelenski
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozdravio je skup svjetskih lidera u Švajcarskoj na koji je pozvan da pronađe način da se okonča ruska više od dvije godine duga invazija na njegovu zemlju, iako je odsustvo ruskih i kineskih zvaničnika umanjilo izglede za veliki napredak.
Zelenski je rekao novinarima da su se predstavnici 101 zemlje i međunarodnih organizacija okupili u Burgenštoku, planinskom odmaralištu u blizini švajcarskog grada Lucerna, na dvodnevnim mirovnim pregovorima.
"Uspeli smo da vratimo svijetu ideju da zajednički napori mogu zaustaviti rat i uspostaviti pravedan mir", rekao je Zelenski 15. juna otvarajući pregovore, praćen švajcarskom predsednicom Violom Amherd.
"Lideri i rukovodstvo svake nacije su nam podjednako važni. I sve što bude dogovoreno na samitu danas će biti dio mirovnog procesa koji nam je svima potreban. Vjerujem da ćemo biti svjedoci kako se ovdje na samitu pravi istorija", rekao je Zelenski.
Lideri žele da pokušaju pronaći način da okončaju rat u Ukrajini koji traje već više od dvije godine, ali je odsustvo ruskih i kineskih zvaničnika umanjilo izglede za veliki napredak.
Dan prije otvaranja dvodnevnog samita 15. juna, ruski predsjednik Vladimir Putin pozvao je Kijev da odustane od svojih NATO ambicija i preda četiri provincije za koje Moskva tvrdi da polaže pravo.
Predlog, koji je Kijev nazvao "manipulativnim" i "apsurdnim" i jednakim predaji, signalizirao je Putinovu odlučnost da nastavi sukob, bacivši dalju sjenku na sastanak.
Više od 90 zemalja i međunarodnih organizacija učestvuje na sastancima koji se održavaju u planinskom odmaralištu u centralnoj Švajcarskoj.
Među onima koje prisustvuju su i potpredsjednica SAD Kamala Haris i lideri Francuske, Njemačke, Kanade, Italije, Britanije i Japana. Očekuje se da će se pridružiti i Indija, Turska i Mađarska, koje održavaju prijateljske odnose sa Rusijom.
Švajcarska je pristala da bude domaćin samita po nalogu ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i nastoji da otvori put budućem mirovnom procesu koji uključuje Rusiju. Ali Moskva nije pozvana da prisustvuje skupu koji su ukrajinski zvaničnici proglasili "samitom mira".
Čak i prije Putinove izjave 14. juna u Ministarstvu spoljnih poslova u Moskvi, ruski zvaničnici su odbacili taj događaj kao uzaludan.
To je navelo Kinu, koja je snažan trgovinski partner Moskve i podržava mnoge pozicije Moskve na globalnoj sceni, da takođe odbije da učestvuje.
"Čemu (Zelenski) može da se nada od toga?", zapitao se Danijel Voker, bivši švajcarski ambasador, u izjavi za Rojters. "Još jedan mali korak naprijed u međunarodnoj solidarnosti sa Ukrajinom kao žrtvom ruske agresije."
Sveopšti rat Rusije protiv Ukrajine, pokrenut u februaru 2022, ne pokazuje znake jenjavanja. Uprkos gubicima u ruskoj vojsci za koje koje američki zvaničnici kažu da je najmanje 350.000 ubijenih i ranjenih vojnika, Rusija nastavlja da napreduje.
Prošlog mjeseca, Rusija je pokrenula ofanzivu manjeg obima u sjevernom regionu Harkova, nastojeći da rastegne već nadjačane ukrajinske snage preko linije fronta dugog oko 1.200 kilometara. Napori su usporeni, pošto je Ukrajina poslala nove jedinice u to područje i ojačala položaje.
Ali nedostatak naoružanja iz Sjedinjenih Država – čije su isporuke zaustavljene mjesecima zbog sukoba u Kongresu – dao je Rusiji prednost na bojnom polju, zajedno sa nesposobnošću Ukrajine da unese veliki broj svežih trupa u borbu.
Vjeruje se da su žrtve Ukrajine uporedive sa ruskim.
Takođe se očekivalo da će se švajcarski razgovori usredsrediti na šire brige izazvane ratom, kao što su bezbjednost hrane i nuklearne energije i sloboda plovidbe, navodi Rojters.
Uoči samita, lideri Grupe 7 velikih industrijskih zemalja najavili su paket zajma od 50 milijardi dolara za Kijev koji će koristiti kamate i prihod od više od 260 milijardi dolara zamrznute ruske imovine.
A američki predsjednik Džozef Bajden i Zelenski potpisali su ove nedjelje bezbjednosni sporazum koji obavezuje SAD na deset godina da nastave obuku ukrajinskih oružanih snaga.
Bajden, koji neće prisustvovati samitu uprkos molbama Zelenskog, takođe je odobrio slanje Ukrajini još jednog raketnog sistema Patriot.
Bijela kuća je takođe ublažila ograničenja koja su sprečavala Ukrajinu da koristi američko oružje za napade unutar Rusije, dozvoljavajući udare na Rusiju sa ograničenom svrhom odbrane Harkova.
Analitičari kažu da je to faktor koji doprinosi nedavnim naporima Ukrajine da zaustavi tamošnju rusku ofanzivu.
( Radio Slobodna Evropa, Ne.V. )