Premijerni Media fest u Trebinju: Novinari i mediji moraju ići u korak sa savremenim dostignućima
U sklopu festivala održane se tri panel diskusije, a na prvoj, „Mediji i digitalno doba“, kojom je moderirao Nikola Marković, direktor RTV Nikšić, učestvovali su predstavnici medijskih kuća iz regiona
Novinari i mediji moraju ići u korak sa savremenim dostignućima, koristiti ih na pravi način, ali ne smiju dozvoliti da se novinarski principi izgube, da etičke norme nestanu, i da vještačka inteligencija zamijeni ljudsku, već da joj samo posluži kao dobra alatka za lakše, brže i efikasnije kreiranje sadržaja.
To bi, u najkraćem, bio rezime prvog regionalnog Media festa koji je od 14. do 16. juna održan u Trebinju, pod nazivom “Mediji i digitalo doba“. Festival je okupio novinare i urednike iz 50 medijskih kuća iz regiona.
U sklopu festivala održane se tri panel diskusije, a na prvoj, „Mediji i digitalno doba“, kojom je moderirao Nikola Marković, direktor RTV Nikšić, učestvovali su predstavnici medijskih kuća iz regiona.
Prema riječima Borisa Raonića, generalnog direktora RTCG-a, mi se nalazimo u petoj revoluciji, koju mediji, nažalost ne prate i brojni mediji nijesu spremni za digitalni online prostor na koji su mnoge zemlje Zapada već uveliko prešle. Kako se tokom prvog panela dosta vremena govorilo o vještačkoj inteligenciji, Raonić je istakao da čak ni mediji koji razumiju bitnost korišćenja savremene tehnologije, vještačku inteligenciju shvataju na pogrešan način kao nešto što će ih ugroziti, a ne kao nešto što će im olakšati posao.
„Sa druge strane, vidimo da građani ne čekaju da se mi, kao tradicionalni mediji, prilagodimo novom vremenu, već prelaze na druge platforme...Zemlje koje su ozbiljne i koje su krenule na vrijeme u ovaj proces, su pobijedile i Netflix i Tik Tok i sve društvene mreže i privukle su na svojim platformama mlade ljude da ih koriste za obrazovanje, zabavu, i za informisanje, i za sve ono čemu služe mediji, prvenstveno mi iz javnih servisa“, kazao je Raonić.
Zbog toga je potrebno, kako je kazao, da se u novom vremenu digitalnog razvoja okrenemo pravom pravcu, koristimo tehnologije na pravi način, pri tome čuvajući profesionalne standarde i etičke norme.
„To je veliki izazov, ali i obaveza, jer ukoliko naša djeca budu vrijeme provodila na Tik Toku, Facebooku ili ostalim sadržajima koji ne daju informacije o domaćoj kulturi, o domaćoj sadržajima iz naših tradicija, ukoliko ne budu dobijali obrazovne sadržaje, ukoliko ne dobijaju kvalitetne sadržaje, onda ćemo mi kao društvo polako nestajati“, poručio je Raonić uvjeren da će za desetak godina, prateći trendove u svijetu, mnogi mediji ili nestati ili će morati da se promijene.
Generalni direktor RTCG-a smatra da crnogorsko medijsko zakonodavstvo ne ide u korak sa vremenom i da ništa nijesmo uradili, recimo, po pitanju vještačke inteligencije.
Milijana Kos, urednica ATV-a iz Banja Luke, istakla je da novinari moraju koristiti novu tehnologiju, podrazumijevajući i vještačku inteligenciju, ali da ne smiju dozvoliti da ona stvara sadržaj, već da to moraju da rade novinari.
Ivana Androić iz Libertas TV iz Dubrovnika, kazala je da se u Hrvatskoj regulatorna agencija izborila za komercijalne medije tako da već 14 godina imaju fondove iz kojih se finansiraju i da je 72 odsto sadržaja koje komercijalni mediji u toj zemlji realizuju kvalitetno. Ako nema znanja i novinarskih postulata informacija će, kako je kazala, biti loša i kratko će trajati.
U regionu je, smatra Tahir Žustra, novinar Nova BiH, publika koja prati tradicionalne medije dominantno stara, tradicionalna, pa je izazov medija tim veći jer treba zadovoljiti ukus i potrebe i te, ali i mlađe publike, koju je potrebno zainteresovati za medijski sadržaj. Imajući u obzir činjenicu da je medijsko nebo prezasićeno portalima, TV i radio stanicama, potrebno je što više pažnje posvetiti medijskoj pismenosti, jer, kako je istakao, samo medijski pismen čovjeć umjeće da razlikuje amatera od profesionalca.
„Vještačka inteligencija treba da služi svrsi i sve nove tehnologije treba iskoristiti na pravi način, ali mi novinari ne smijemo da zaboravimo da radimo za informisanje publike, a ne za informaciju“, poručio je Žustra.
Kako je kazao danas je izazovno biti novinar upravo zbog situacije da svako može da bude kreator bilo kakve vrste sadržaja. Dobro je, kako je istakao, dok novinari nenamjerno griješe. Problem predstavljaju namjerne greške zbog čega je potrebno građane medijski opismeniti i tek nakon uspješne sprovede medijske pismenosti, prema njegovim riječima, možemo se uhvatiti u koštac sa vještačkom inteligencijom i savremenim tehnološkim dostignućima.
Nada Veletić, glavna i odgovorna urednica informativnog programa RTRS-a, smatra da ukoliko se novinar u potpunosti bude oslanjao na vještačku inteligenciju doći ćemo u situaciju da neće umjeti da napiše tekst i desiće se, polako ali sigurno, da riječ „otupi“. Upotreba savremene tehnologije je potrebna, smatra ona, ali trenutno u regionu, izuzimajući Hrvatsku i Sloveniju, vlada medijska džungla u kojoj se sve teže snalaze kako novinari, tako i konzumenti informacija.
Tema druge panel diskusije bila je "Mediji nekad i sad", a panelista je bio voditelj i glumac Ivan Ivanović. Prema njegovim riječima novinari su izgubili kvalitet statusa u društvu. Smatra da se olako prešlo preko laganog propadanje kvalitetnog novinarstva pa smo danas došli u situaciju da svako ko ima mobilni telefon i kvalitetan broj pratilaca sebe smatra novinarom. Kako je kazao platforma nije toliko važna koliko sadržaj, jer onaj ko kontroliše sadržaj može uticati na javno mnjenje. Medijski radnici, prije svega novinari, prema riječima Ivanovića ne mogu i ne smiju da ignorišu nove trendove i upravo je na njima da medije podignu na viši nivo.
„Veliki značaj se dalo stvarima protiv kojih se danas bunimo, ojačali smo ih. Moramo mi da stvaramo sadržaj“, kazao je poznati voditelj i kao primjer naveo tviter i situaciju da su novinari od objava na tim društvenim mrežama počeli da stvaraju tekstove, pa nekome ko ima, recimo 30 hiljada pratilaca, omogućili da njegovu obavijest, putem medija, pročita npr. 300.000 građana.
Obaveza novinara je, smatra voditelj emisije koja od septembra ulazi u 16 sezonu, da ide do krajnjih granica, a na njemu je da li će prihvatiti da li mu je ta granica prihvatljiva ili ne.
„I dok i dalje vodimo 'krvavi' rat za opstanak, još uvijek se borimo koju 'uniformu' da obučemo“, kazao je Ivanović.
Glumac Andrija Milošević i producenti Maja i Marko Maršićević bili su učesnici treće panel diskusije u sklopu koje su predstavili platformu "andrijamilosevic.net".
Prema riječima Maje Maršićević je istakla da platforma, koja je u sklopu trebinjskog Media festa prvi put predstavljena, u stvari „butik platforma“ gdje imaju „ručno pravljenu čokoladu“ u sklopu koje su eksluzivne formacije. Milošević je istakao da će mu platforma poslužiti da na „ubojitiji i jač“i način dopre do publike i na taj način ih podsjeti na prave vrijednosti koje su u eri senzacionalizma, zaboravljene. Kako je istakao, opkolili su nas površni ljudi, iako je mnogo onih koji žele pravi život.
„Potrudili smo se da na ljudski, simpatičan i infatilan način dopremo do čovjeka, djeteta. Danas je postalo malo biti čovjek, ne priča se o čovjeku, iako je najteža i najveća stvar biti i ostati čovjek“, kazao je Milošević.
U sklopu platforme biće prostora i da drugi plasiraju svoj sadržaj i projekte, a prvi koji će to iskoristiti biće Milan Kalinić.
Na platformi se trenutno nalaze dva sadržaja – „Dobro veče sa Andrijom“ i narodne bajke.
Pokrovitelji Media festa bili su Grad Trebinje i Kulturni centar Trebinje, gdje je i održan festival koji je otvorio gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić koji je kazao da je okupljanje medijskih radnika dobra prilika da im pokažu šta Trebinje nudi, kako bi se bogata ponuda grada predstavila i drugim sredinama. A pored svih kulturno-istorijskih znamenitosti, prirodnih ljepota, gastronomske ponude i dobrih vina, najveća vrijednost Trebinja, kako je istakao Ćurić su ljudi, pa ne iznenađuje da onaj ko jednom dođe u Trebinje dođe ponovo.
Direktor trebinjskog Kulturnog centra Miljan Vuković istakao je da je Media fest važan događaj za ovu ustanovu koja je skoro potpuno naslonjena na medije i od njih zavisi na koji način će plasirati svoj rad.
Prema riječima Nikole Markovića cilj Media fest je da ukaže na sve probleme sa kojima se u digitalnom dobu susreće medijska zajednica.
"Tehnologije se tako brzo mijenjaju da je to teško ispratiti, zato je važno da razgovaramo, kako bi u svim državama regiona unaprijedili rad i pokušali dati odgovore na pitanje o ulozi medija u digitalnom dobu", kazao je Marković.
Prve noći Media festa glumac Andrija Milošević izveo je monodramu "Idem putem pa zagrlim drvo".
( Svetlana Mandić )