Stečajna uprava IBM banke vratila 20 miliona duga, kratki još 23 miliona eura
Priznata potraživanja 43 miliona, od prodaje imovine zarađeno 6,2 miliona. Stečajni upravnik Milan Rakočević kazao da je Viši sud zabranio privremeno raspolaganje dijelom imovine koja je vrijedna 3,6 miliona eura
Ukupna priznata potraživanja od 43 miliona eura, isplaćenih 20 miliona povjeriocima i prihod od prodaje imovine od 6,2 miliona - ključni su rezultati rada stečajne upravne IBM banke kojom rukovodi Milan Rakočević.
Stečaj u banku koja je u vlasništvu biznismena Duška Kneževića Centralna banka (CBCG) uvela je 4. januara 2019. godine.
Rakočević je kazao da je teško prognozirati kada stečaj može biti okončan, imajući u vidu odredbe člana 50 Zakona o stečaju i likvidaciji banaka da je uslov za to okončanje svih poslova u stečaju.
“Uz to, rješenjem Višeg suda u Podgorici od 9. 9. 2019. godine ustanovljena je zabrana otuđenja i opterećenja određene imovine, dijelom se odnosi i na imovinu koja je obezbjeđenje za potraživanja banke u iznosu od 3.624.465,16 eura, a za koju, po procjeni, nije realno očekivati unovčavanje u nekom doglednom roku”, istakao je Rakočević.
On je kazao da je u martu 2019. godine na oglasnim tablama CBCG i IBM banke okačeno obavještenje stečajne uprave o priznatim potraživanjima u iznosu od 43.124.688,06 eura.
“Rješenjem stečajnog upravnika o diobi stečajne mase prije unovčavanja cjelokupne imovine, na osnovu odredaba člana 47. stav 1 Zakona o stečaju i likvidaciji banaka, izvršena je isplata dijela obaveza prema provjeriocima razvrstanim u I, II i III redosljed prioriteta. Ukupne isplate, sa stanjem na kraju maja ove godine iznose 20.034.458,73 eura, dok je priliv od unovčavanja imovine ostvaren u iznosu od 6.271.947,89 eura”, naveo je Rakočević.
Na rješenje stečajnog upravnika povjerioci su podnijeli žalbe u devet slučajeva o kojima je odlučivao stečajni odbor koji je u sedam slučajeva potvrdio rješenja Rakočevića, jedno je preinačio i jedno vratio stečajnom upravniku na ponovni postupak.
Rakočević je kazao da je iskoristio pravo iz člana 43 Zakona o stečaju i likvidaciji banaka da prenese dio ili ukupnu imovinu i/ili obaveze banke na neku drugu banku.
“Ponudu za prodaju - ustupanjem dijela imovine banke oko četiri miliona eura poslala je 8. marta 2019. godine svim bankama u Crnoj Gori. Nije bilo interesovanja po predmetnoj ponudi”, istakao je Rakočević.
Od uvođenja stečaja objavljena su 22 javna poziva za stečene i pokretne imovine banke od čega je prihodovano 1.249.021,07 eura.
“Od te sume po osnovu stečene imovine (nekretnine) prihodovano je 1.223.640,52 eura, dio pokretne imovine (automobil) 8.750,00 eura i od opreme 16.630,55 eura”, naveo je Rakočević.
Prema njegovim riječima, knjigovodstvena vrijednost imovine IBM banke u stečaju koja je predmet prodaje javnim oglašavanjem, sa stanjem na kraju maja ove godine iznosi 1.332.506,36 eura, a čine je nekretnine na teritoriji opština Podgorica i Pljevlja.
CBCG je 7. decembra 2018. uvela privremenu upravu u ovoj Kneževićevoj banci koja je tri dana kasnije sprovela moratorijum na sva plaćanja, izuzev plata, penzija i socijalnih davanja.
“Privremeni upravnik IBM je utvrdio da je finansijsko stanje ove banke negativno, da je koeficijent solventnosti banke pao ispod jedne četvrtine propisanog nivoa i da su obaveze ove banke veće od njene imovine, pa je predložio oduzimanje dozvole za rad”, bilo je obrazloženje CBCG za oduzimanje dozvole za rad ovoj banci u januaru 2019. godine kada je onda pošla u stečaj.
Uz IBM banku, iste godine u aprilu je uveden stečaj i u drugoj Kneževićevoj Atlas banci.
Advokat Milovan Milošević je u ime većinskih akcionara Atlas i IBM banke je u septembru 2020. godine tražio od tadašnjeg guvernera CBCG Radoja Žugića da počnu razgovore “o sanaciji štete vlasnicima i klijentima i o preuzimanju tih banaka od njenih većinskih vlasnika”. Od toga nije bilo ništa.
Atlas Invest, Atlas grupa, Atlas Capital Holding Limited i Centroprom koje kontroliše Duško Knežević većinski su vlasnici dvaju banaka.
Zbog uvođenja stečaja u ove dvije banke Kneževićeva Atlas grupa je tužila državu Crnu Gori i traži odštetu od 500 miliona eura. Pravni tim Atls grupe je spreman da se nagodi sa Vladom kako bi se izbjegla arbitraža, ali se kabinet premijera Milojka Spajića o tome nije izjasnio.
Nagodba je nuđena i vladama premijera Dritana Abazovića, Zdravka Krivokapića i Duška Markovića.
( Marija Mirjačić )