Rusija mijenja nuklearnu doktrinu?

Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je juče da Rusija razmišlja o mogućim promjenama doktrine o upotrebi nuklearnog naoružanja, prenio je Rojters.

Prema postojećoj doktrini, Rusija može da koristi takvo oružje u odgovoru na nuklearni napad ili u slučaju konvencionalnog napada koji predstavlja egzistencijalnu prijetnju za državu.

Od početka rata u Ukrajini, neki jastrebovi među ruskim vojnim analitičarima zalažu se da Rusija snizi prag za upotrebu nuklearnog naoružanja.

Putin je, međutim, rekao da nema potrebe da Rusija izvodi preventivni nuklearni napad.

On se obratio novinarima u Vijetnamu na kraju dvodnevne posjete Aziji, koja je protumačena kao pokazivanje prkosa Zapadu. Putin je u srijedu bio na samitu u Sjevernoj Koreji sa njenim liderom Kim Džong Unom. Njih dvojica su potpisali sporazum po kojem su obje strane obećale da će odmah pružiti vojnu pomoć jedna drugoj u slučaju vojne agresije na bilo koju od njih.

Kako su prenijeli ruski državni mediji, Putin je rekao da Moskva očekuje da će njena saradnja sa Sjevernom Korejom služiti kao odvraćanje za Zapad, ali da nema potrebe da sjevernokorejski vojnici učestvuju u ratu u Ukrajini.

Ruski lider je optužio NATO da stvara bezbjednosnu prijetnju za Rusiju u Aziji, prenio je TASS.

Putin je takođe rekao da ne isključuje mogućnost da Rusija snabdije Sjevernu Koreju oružjem visoke preciznosti.

On je tokom državne posjete Vijetnamu izjavio da želi da izgradi “pouzdanu bezbjednosnu arhitekturu” u azijsko-pacifičkom regionu. U Putinovu čast, na vojnoj ceremoniji je ispaljen 21 plotun, dvojica komunističkih lidera su ga toplo dočekala, a jedan nije štedio riječi hvale.

Predsjednik Vijetnama To Lam je izjavio da je Putin doprinio “miru, stabilnosti i razvoju” u svijetu.

Putinova posjeta je izazvala kritike SAD i njihovih saveznika, koji smatraju da mu ne treba davati platformu za odbranu ruskog rata u Ukrajini.

Rusija i Vijetnam su potpisali sporazume o pitanjima uključujući energetiku, naglašavajući okretanje Moskve ka Aziji nakon što joj je Zapad uveo sankcije zbog invazije na Ukrajinu.

“Čvrsto smo posvećeni produbljivanju sveobuhvatnog strateškog partnerstva sa Vijetnamom, što ostaje među prioritetima ruske spoljne politike”, rekao je Putin.

Prema agenciji TASS, on je rekao da obje zemlje dijele interes za “razvoj pouzdane bezbjednosne arhitekture” u regionu, zasnovane na neupotrebi sile i mirnom rješavanju sporova, bez prostora za “zatvorene vojno-političke blokove”.

Jedanaest sporazuma potpisanih u Hanoju nisu na istom nivou kao i istorijski sporazum o međusobnoj odbrani sa Sjevernom Korejom. Međutim, kako ističe Rojters, srdačan doček koji mu je pripređen je uspjeh u javnim odnosima za ruskog lidera, protiv kojeg je izdat međunarodni nalog za hapšenje zbog navodnih ratnih zločina u Ukrajini.

Ni Rusija ni Vijetnam nisu članovi Međunarodnog krivičnog suda.

Putinovom trijumfu dopinosi i činjenica da Vijetnam, za razliku od Sjeverne Koreje, ima prijateljske odnose sa SAD i njenim saveznicima, rekao je profesor na Nacionalnom ratnom koledžu SAD, Zekeri Abuza.

“Iako je bilo mnogo manje spektakla nego u Sjevernoj Koreji, ova posjeta je ipak bila važna za Putina jer je Vijetnam zapravo važan akter u globalnoj ekonomiji, a ne neka komično zla država otpadnica”, rekao je Abuza.

( A.Š )