Čarapić: Želim da mladi ne samo glasaju, već i da vode buduće politike

Uloga mladih u političkim procesima i reformama od suštinske je važnosti za demokratiju, a njihov angažman ne bi smio biti samo formalan, već bi aktivno trebalo da učestvuju u donošenju odluka i oblikovanju politika kako bi se postiglo inkluzivno i reprezentativno društvo.

To je saopšteno tokom diskusije “Izborna reforma iz perspektive mladih i učešće mladih u izbornoj reformi”, koju je organizovala Evropska mreža mladih za demokratiju (EDYN).

Rezidentna direktorica u Nacionalnog demokratskog instituta (NDI) Crna Gora, Slavica Biljarska Mirčeski, kazala je da su izbori, kao temelj demokratije, trenutak kada političke partije dobijaju ili gube legitimitet da u ime građana i građanki odlučuju kakve će se politike i strategije implementirati, prenosi PR Centar.

„Važno je da taj proces omogući da se aktivno i pasivno biračko pravo svakog građanina i građanke jednako vrjednuje, a da se izborna trka vodi pod istim pravilima za svakog aktera", rekla je Biljarska Mirčeski.

Kako je dodala, strani uticaji, nelegalno finansiranje izbora, pritisak i nasilje ne treba i ne smiju da budu dio tog procesa.

"Upravo zato je važno da se legislativa postavi na prave osnove i da se prilikom pravljenja okvira za izbornu utakmicu svaki glas čuje“, navela je Biljarska Mirčeski.

Ona je ocijenila da je uloga mladih u političkim procesima i reformama od suštinske važnosti za demokratiju.

„Mladi ne treba i ne smiju da budu dio izbornog dekora, tako što će se njihov glas tražiti, dok im se pravo na mišljenje i pravo na reprezentativnost onemogućava"; poručila je Biljarska Mirčeski.

Prema njenim riječima, poboljšanje statusa mladih unutar političkih partija, adekvatan broj mladih na izbornim listama i uključivanje mladih u proces donošenja odluka nijesu samo tehnička pitanja, već vitalni koraci ka inkluzivnijem i reprezentativnijem društvu i izbornom integritetu.

„Svjesni smo da su mladi često suočení sa izazovima kada je u pitanju politička participacija", rekla je Bilarska Mirčeski.

Kako je dodala, entuzijazam, inovativnost i posvećenost mladih ključni su za kreiranje politika koje će odgovarati na potrebe svih građana i građanki.

Ona je dodala da je NDI ponosan što podržava inicijative koje promovišu aktivno učešće mladih u političkim procesima, navodeći da u toj organizaciji vjeruju da će današnja diskusija poslati snažnu poruku ostatku crnogorskog društva, da su mladi spremni da preuzmu odgovornost i doprinesu pozitivnim promjenama.

EDYN ambasadorka Sofija Kirsanov kazala je da članice te mreže izbjegavaju polarizaciju u društvu i da rade zajedno kako bi pronašli rješenja za probleme sa kojima se suočavaju njihove zajednice.

„U tom duhu, prepoznali smo da važnost teme izborne reforme posluži kao platforma za međupartijski dijalog među mladima. Ideja vodilja EDYN-a je da mladi mogu biti pokretači promjena i inovacija u političko-društvenom životu, što u našim očima ima svoje mjesto i u složenom procesu izborne reforme“, navela je Kirsanov.

Poslanik u Skupštini Crne Gore i kopredsjednik Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu Vasilije Čarapić kazao je da mladi treba da budu u prvom redu onih koji učestvuju i kreiraju buduću izbornu reformu.

„Želim da mladi ne samo glasaju, već i da vode buduće politike“, istakao je Čarapić.

Prema njegovim riječima, izlazak iz starog političkog konteksta stvorio je nove mogućnosti za mlade političke subjekte.

„Promjena vlasti otvorila je prostor za idealizaciju i nove političke realnosti. Smatram da je dobro što su se promijenili akteri na političkoj sceni Crne Gore i što je tu mnogo mladih ljudi“, naveo Čarapić, ocjenjujući da mlađi političari nemaju teret prošlosti i da lakše pronalaze konsenzus.

Čarapić je ukazao i na važnost otvorenog dijaloga među mladim liderima.

„Mlađi ljudi nemaju barijeru u komunikaciji sa političkim oponentima, što olakšava postizanje konsenzusa. Mislim da je naš Odbor specifičan po tome što mladi lideri iz različitih političkih subjekata mogu postići dogovor praktično oko svega“, naveo je Čarapić.

Docentkinja na Univerzitetu Donja Gorica i pridružena članica Odbora za sveobuhvatnu reformu iz reda akademske zajednice Nikoleta Đukanović kazala je da je, kada se govori o odborima, radnim grupama i partijskim tijelima, teško postići napredak jer crnogorske partije nijesu demokratske.

„Ovo je veoma važno pitanje sa stanovišta izbora, izbornog integriteta, izlaznosti i reforme izbornog zakonodavstva, koje je sada alarmantno“, ocijenila je Đukanović.

Ona je naglasila važnost fer i demokratskih izbora kao temelja svih reformi.

„Govorimo o napretku u procesu evropskih integracija, donošenju zakona i ispunjavanju zahtjeva za reforme, ali zaboravljamo da su fer i demokratski izbori preduslov tih reformi", rekla je Đukanović, dodajući da je povjerenje u izborni proces osnov, a ne kruna ostalih reformi.

Đukanović je ocijenila da je ključno imati depolitizovane izborne administracije i institucije.

Ona, kako je rekla, smatra i da izborna reforma nije sveobuhvatna ukoliko ne obuhvati druge važne zakone, navodeći da se čini da za to ne postoji volja.

Đukanović je ukazala na potrebu za aktivnijim učešćem mladih u kreiranju politika, a ne samo zauzimanjem pozicija.

„Apsolutno se slažem da mladi treba i moraju biti aktivni zbog društva, ali mislim da smo trebali mnogo više snage usmjeriti na to da mladi kreiraju politike, posebno omladinske politike. Studenti, na primjer, i dalje nijesu aktivni“, kazala je Đukanović.

Predsjednik Državne izborne komisije Nikola Mugoša podsjetio je na stav po pitanju profesionalizacije i depolitizacije te institucije, navodeći da su izborni procesi koji su 2023. godine nastupili potvrdili ispravnost takvog zalaganja.

„Model nezavisnog i profesionalnog DIK-a treba da nam garantuje da ćemo imati ljude koji imaju biografije. Međutim, ono što je najbitnije jeste integritet“, rekao je Mugoša.

On je ocijenio da je zbog toga jako teško doći do održivih rješenja.

Mugoša je, komentarišući davanje biračkog prava mlađima od 18 godina, podsjetio da se to pravo najčešće veže za pitanje punoljetstva.

„To pravo je različito uređeno u različitim državama EU. Određeni manji broj članica EU biračko pravo daje već od 16 godina. Smatram da pitanje izbora pokreće mobilizacijsku komponentu. Ono uvijek treba da dovede do integracije“, rekao je Mugoša.

On je kazao da je važno pitanje identiteta i kako mladi osjećaju političke procese i mogućnost da se identifikuju sa onim šta je izborna reforma.

Kako je dodao, mladima treba približiti pitanje izborne reforme u smislu da ona nije „apstraktni bauk“ koji se tiče samo zatvorenog kruga ljudi koji su članovi i članice Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu.

„Mladi treba da razumiju da će od ove izborne reforme zavisiti princip njihovih prava i ono kako će oni u budućnosti moći da utiču na sve javne politike i šta se radi u društvu“, rekao je Mugoša.

Tokom diskusije, predstavnici ogranaka mladih političkih partija širom političkog spektra podijelili su svoja razmišljanja o tome na koji način njihov glas može da se čuje unutar partija, kao i u procesu izborne reforme.

Oni su iskazali spremnost da svojim prijedlozima unaprijede legislativu koja reguliše izbore, ali se i osvrnuli na nedostatak prepoznavanja značaja doprinosa mladih unutar političkih partija, ističući da se često smatraju samo besplatnom radnom snagom za vrijeme izbornog procesa.

Tokom diskusije je istaknuto da, iako unutar svojih partija mladi nemaju moć da mnogo promijene, ukoliko se mladi iz svih političkih partija udruže i pronađu saveznike da se njihov glas bolje čuje, moći će da iniciraju promjene.

Događaj je podržao NDI, a diskusija je dio niza tematskih događaja koje NDI organizuje kako bi informisao širu javnost o procesu izborne reforme.

( MINA )