Telegraf: Opašće popularnost Mediterana kao odredišta za ljetnji odmor, biće poput Dubaija u avgustu

Svi znakovi upućuju na to da će do kraja ovog vijeka popularnost Mediterana kao odredišta za ljetnji odmor drastično pasti, i to zbog nesnosnih vrućina.

Mediteran će biti poput Dubaija u avgustu, upozorava britanski list Telegraf .

Negativni trendovi već su vidljivi. Grčka je, primjera radi, u posljednje dvije sedmice zabilježila najraniji toplotni talas, u dijelovima Katalonije tokom Uskrsa na snazi je bila redukcija vode zbog rekordne suše, a na Siciliji, gdje je 2021. godine živa u termometru dostigla rekordnih 48,8 stepeni Celzijusa, ovih dana pojedini B&B (bed and breakfast) objekti morali su odbijaju goste zbog nestašice vode, prenosi Jutarnji list.

Neki tvrde da je Evropa uvijek doživljavala sezonske toplotne talase, ali oni nikad nijesu bili ovako intenzivni i česti.

Prema Copernicus Climate Change Serviceu (C3S), deset najtoplijih godina zabilježeno je od 2000. Lani su temperature u cijeloj Evropi bile jedan stepen iznad prosjeka i za dva stepena premašile su predindustrijski nivo.

Piter Stot, bivši voditelj "Met Ofisa" za praćenje klime, predviđa da će temperature u Evropi uskoro preći prag od 50 stepeni Celzijusa.

"To će se prvo desiti na područjima koja su najbliža Mediteranu, jer je ondje uticaj vrućeg vazduha iz Sjeverne Afrike najjači", upozorio je Stot.

Stručnjakinja za meteorologiju na Univerzitetu u Ridingu, Rouzi Mamat, kazala je kako bi ovo ljeto moglo donijeti još rekordnih temperatura. A s njihovim rastom, najugroženija će biti južna Evropa.

Stopa smrtnosti povezana s vrućinom na Starom kontinentu porasla je 30 odsto, a duža, toplija i sušna ljeta uzrokuju suše, koje zauzvrat utiču na poljoprivredu i proizvodnju hrane, oštećuju infrastrukturu i uništavaju staništa. Sredozemno more zagrijava se brže od globalnog prosjeka, a predviđa se da će do 2100. godine porasti i do jednog metra.

Imajući na umu sve navedeno, turističke destinacije na Mediteranu itekako imaju razloga za brigu, jer se njihove ekonomije uveliko oslanjaju na turizam, koji čini više od 19,6 odsto BDP-a u Hrvatskoj, 18 odsto u Grčkoj, 12 odsto u Španiji i 10,5 odsto u Italiji.

Radek Novak iz agencije "Intrepid Travel" kazao je kako više ne organizuju planinarska putovanja u Španiji i Portugalu tokom najtoplijih mjeseci.

"Ali dodali smo više izleta izvan sezone, u aprilu i oktobru, kako bismo ljudima olakšali izbjegavanje ekstremnih temperatura. Takođe smo dodali zimska putovanja u zemlje poput Grčke i Hrvatske", naveo je Novak.

Turizam će se u budućnosti sve više okretati prema hladnijem sjeveru. Dokument iz prošle godine, koji je naručila EU, simulirajući različite nivoe zagrijavanja i uticaj na kretanje turista, predviđa jasan obrazac u promjenama turističke potražnje, pri čemu sjeverne regije imaju koristi od klimatskih promjena, a južne se suočavaju sa značajnim smanjenjem turističke potražnje.

Ovaj proces već je u toku. Izvršni direktor njemačkog Tuija, Sebastijan Ebel, rekao je kako njihova kompanija planira više da uloži u paket aranžmana oko poljskog Baltičkog mora te u Holandiji i Belgiji.

( MINA business )