Damian Lazarus za "Vijesti" o festivalu koji dovodi u Herceg Novi: Magija je u detaljima

Vijest da “Get lost” nakon Ibice, Berlina, Meksika stiže u Crnu Goru obradovala je mnoge ljubitelje elektronske muzike, a pokretač ove ideje je svjetski poznati DJ i producent Damian Lazarus. Nakon uspješnog nastupa na prošlogodišnjem Rubix festivalu Lazarus je odlučio da sa organizacijom Fešta od Crne Gore napravi novu “klabing destinaciju” te će se 28. juna na Kanli Kuli u Herceg Novom desiti premijerno izdanje festivala “Get Lost Montenegro” festivala. Pored njegovog seta, ljubitelji elektronske muzike imaće jedinstvenu priliku da uživaju i u nastupima Airrica, Jan Blomvista, Menea, Mimi x FY, Novaka, Prika, Seth Troxlera i Yelisavete.

Da bi imali kompletan doživljaj događaj će pratiti najmodernija tehnološka rješenja bine i zvuka, audio-vizuelni efekti i animacije u očaravajućem ambijetu zidina Kanli kule.

O ovom događaju, mladim naraštajima, ali i o stanju u elektronskoj muzici ekskluzivno za “Vijesti” priča Damian Lazarus...

Prošle godine bili ste na Rubix festivalu i odlučili da svoj festival Get Lost organizujete baš u Crnoj Gori. Šta Vas je toliko fasciniralo kod nas?

Već neko vrijeme sam zainteresovan za Crnu Goru nakon što sam putovao po zemlji posljednjih godina, i imao priliku da doživim njenu ljepotu. Rubix mi je ponudio prvu priliku da budem DJ ovdje i zaista me impresionirala strast ljudi. Osjećam da ovdje nastaje zaista posebna scena, te sam imao želju da i sam uradim nešto po tom pitanju i odigram malu ulogu u tome, te upoznam sve u Crnoj Gori sa našom jedinstvenom muzikom i događajima kakav je Get Lost.

Da li program festivala odražava vašu viziju elektronske muzike i umjetnosti uopšte, i koliko se Get lost u Crnoj Gori razlikuje u odnosu na one festivale koje pravite u Londonu, Meksiku, Ibici, Berlinu....?

Lineup na svakom događaju je specifičan i prilagođen za tu lokaciju. Veoma nam je bitna lokacija, ali i unaprijed znamo kakvu publiku očekujemo da budu na zabavi, zatim osmislimo koncepciju i kako bi to muzički trebalo da izgleda prije nego što pozovemo umjetnike da nam se pridruže. Na primjer, dok Jan Blomqvist pušta muziku u trenutku kad sunce zalazi na Kanli kuli biće vrlo poseban trenutak koji ne treba propustiti.

Upravo ćete kroz festival podržati i lokalnu scenu. Jeste li uspjeli da se makar malo uputite u to kakvu muziku prave lokalni producenti i je li neko na Vas ostavio poseban utisak?

Gdje god da putujem, uvijek sam srećan da upoznam lokalne umjetnike i da ih slušam, družim se sa njima i upoznam ih. Za ovaj događaj smo pozvali umjetnike kako iz Crne Gore, tako i iz okolnih zemalja.

Vaš festival spaja muziku, umjetnost i avanturu. S obzirom na to da je Get lost poznat i po audio-vizuelnim efektima i animacijama, ima li dobrog spektakla bez toga i koliko sve to utiče na bolji doživljaj?

Na kraju krajeva “Get Lost” je događaj gdje ćete se izgubiti u muzici, doživjećete vibraciju i energiju kao ni na jednoj drugoj manifestaciji sličnog karaktera. Najbolji partijaneri uživaju uz najbolju muziku koju stvaraju najkreativniji umjetnici. Ponosni smo što dodajemo umetnost i performanse kako bismo upotpunili zvuk, a sve to je predstavljeno na izuzetno ukusan i svež način.

Kroz festival je planirano da se promoviše kulturno nasljeđe i prirodne ljepote Crne Gore. Crna Gora svakako je primamljiva turistička destinacija, no kao neko ko organizuje festivale u raznim krajevima svijeta šta mislite, jesmo li na pravi način iskoristili potencijal naše zemlje i na čemu treba da poradimo?

Međunarodna klabing i festivalska zajednica je izuzetno jaka, a podrška umjetnosti, posebno elektronskoj muzici, može biti komercijalno isplativa na duge staze. Uzmimo kao primere Berlin, Detroit, Amsterdam... Vidim Crnu Goru kao mjesto prirodne ljepote koje bi moglo postati savršena turistička destinacija za ljubitelje klabing scene iz cijelog svijeta, na isti način kao što je Tulum postao otkako smo tamo pokrenuli naš “Day Zero festival”.

Vaš nadimak je “čarobnjak” baš zbog toga što ste sposobnosti da nešto stvori ni iz čega. Već dugo ste na muzičkoj sceni i mnogo ste uradili za pomociju elektronske muzike u svijetu što kroz Vaš rad, tako i kroz potkast, izdavačku kuću, festivale. Nekad se čini da borba i dalje traje, ali možete li reći da Vam je danas kada ste ime sve lakše?

Bez obzira na moj uspjeh ili slavu, uvijek tražim nove izazove i nikada ne biram lakši put. Iznenađenja i zabava koji se mogu postići forsiranjem novih ideja i stvaranjem posebnih trenutaka su sve. Magija je u detaljima.

Generalno je muziku ubila hiperprodukcija. Hitovi traju mjesec, dva. Kakva je situacija sa elektronskom muzikom i da li je to što nam je sve dostupno na internetu dobro za muziku i njen kvalitet?

Svake nedelje se objavljuje previše muzike, problem sa striming sajtovima je što nema kontrole kvaliteta, što znači da svako može da postavi bilo šta u bilo kom trenutku. To zagušuje mreže osrednjom muzikom i otežava otkrivanje zanimljivih novih umjetnika. Međutim, moj posao je da pronađem najbolje od najboljeg i koristim svoju izdavačku kuću Crosstown Rebels da to prikažem i pružim platformu za nove talente da zasijaju.

Danas mnogi svjetski DJ-evei koriste određene segmente starih hitova i vraćaju im novi sjaj. Kako Vi gledate na ovaj trend i razlikuje li se kada stvarate originalne kompozicije u odnosu na remixe postojećih numera? Koji su izazovi i prednosti svakog pristupa?

Ponekad je osvežavajuće čuti prepoznatljivu pjesmu koju možda ne biste očekivali da čujete u klubu ili na festivalu, nešto što vam donosi pozitivne emocije i uspomene. Nekad je jasno da je to vrlo loša ideja. Moj posao kao producenta i DJ-a sa mnogo godina iskustva je da mogu da prepoznam razliku.

Kao što ste već napomenuli, zahvaljujući izdavačkoj kući koju ste pokrenuli morate pratiti ono što se dešava na elektronskoj seni. Koliko je evoluirala u odnosu na period kad ste Vi počinjali?

Dvadeset godina od osnivanja iste, mi smo jedna od najvažnijih izdavačkih kuća za elektronsku muziku na svijetu. Verujem da se to dogodilo zato što nastavljamo da tražimo iskrene, zabavne i talentovane umjetnike s kojima radimo i koje podržavamo. Osim toga, veoma volimo ono što radimo, tražimo, proizvodimo i izdajemo neke od najvažnijih muzičkih traka koje možemo pronaći i stvoriti.

Interesantno je da ste se posljednjih godina povukli i živite na farmi u italijanskoj provinciji. Koliko se farmer Damian Lazarus razlikuje od onoga koji stoji ispred mixpulta na bini?

Srećom, dobro se snalazim i u jednoj i u drugoj situaciji.

( Marija Vasić )