Ambasadorka Belgije za "Vijesti: Počeli ste da radite i EU to vidi

Crna Gora je od oktobra prošle godine postigla mnogo i države članice Evropske unije (EU) su svjesne tog velikog koraka naprijed, zasnovanog na političkoj volji, ocijenila je ambasadorka Belgije u Crnoj Gori i Srbiji, Kati Bugenhout.

Ona je u intervjuu “Vijestima” rekla da će proces pristupanja EU uvijek biti zasnovan na zaslugama i da će, kad budu ispunjeni svi uslovi za članstvo, Crna Gora postati dio EU.

Ipak, kaže da je dobijanje pozitivnog Izvještaja o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila za poglavlja 23 i 24 (IBAR) kombinacija dva faktora - političke odluke EU i zasluga crnogorskih vlasti.

Međuvladina konferencija Crne Gore i EU, na kojoj se očekuje i formalno dobijanje pozitivnog IBAR-a, biće održana u srijedu, 26. juna, pri kraju šestomjesečnog belgijskog predsjedavanja Savjetom EU.

Belgija završava šestomjesečno predsjedavanje EU krajem juna. Šta smatrate uspjehom predsjedavanja, a šta neuspjehom?

Od samog početka morali smo da ubrzamo predsjedavanje iz prostog razloga što je Evropski parlament završavao svoj zakonodavni ciklus krajem aprila. Dakle, bilo je oko 150 zakonodavnih predloga na stolu koje je trebalo završiti, sa Evropskim parlamentom (EP) i Komisijom u trijalozima. U kontekstu redovnog zakonodavnog postupka EU, trijalozi su neformalni međuinstitucionalni pregovori koji okupljaju predstavnike EP, Savjeta EU, ovog puta predstavljenog od strane belgijskog predsjedavanja, i Evropske komisije (EK). Najvažnije za Zapadni Balkan bilo je to što je Evropski parlament odobrio Fond za reformu i rast 8. aprila.

Koliko čujem od kolega, naše predsjedavanje je bilo uspješno. Što se tiče neuspjeha, zasada ne znam ni za jedan. Ali, na kraju predsjedavanja pravimo svojevrsni rezime, i to će biti 30. juna. Možda ćemo tada uvidjeti stvari koje nisu bile potpuno sprovedene, ali to ne znači da je to neuspjeh, jer će mađarsko predsjedavanje EU nastaviti posao koji nismo uspjeli da završimo. Ali, zasada ne mogu da imenujem nijedan neuspjeh. Svi su saglasni da je, sa samo sedam dana do kraja, Belgija obavila dobar posao. Na engleskom to nazivaju “rolerkoster”, tako da smo imali rolerkoster, posebno s Planom rasta (za zapadni Balkan). Mislim da je to bio veliki uspjeh za cio region.

Pomenuli ste Evropski parlament. Izbori za njegov novi saziv održani su prije nekoliko sedmica. Jeste li zadovoljni njihovim ishodom?

Ishod zapravo potvrđuje da su zemlje EU demokratije, što mislim da je fundamentalno reći, i takođe da su se stranke centra, uprkos pobjedama na ekstremnim stranama, veoma dobro držale. Ursula fon der Lajen, predsjednica EK, rekla je isto.

Ali, ono što smo takođe vidjeli, a ovo je moje lično zapažanje, jeste da postoji mnogo nezadovoljstva. Mnogi ljudi koji žive u EU glasali su za partije koje su protiv migracija, antiestablišmentske, koje su nezadovoljne trenutnim načinom života. Za mene to znači da nam je potrebna jača EU. Jer za šta se zalaže EU? Za demokratske vrijednosti, ali i za prosperitet. Znate da je EU projekat prosperiteta i stabilnosti. Dolazim iz zemlje koja je osnivačica EU, stoga se osjećam prijatno kad to ponovim.

Ruska agresija u Ukrajini, energetska kriza, sve to odmah poslije kovida - jasno je da se neki ljudi osjećaju zapostavljenim. Tako da vidim u rezultatima evropskih izbora da ljudi izražavaju zabrinutost za svoje blagostanje. Očigledno je da nismo uspjeli, kao zemlje EU zajedno, da odgovorimo na njihovu zabrinutost. To, takođe, znači da moramo raditi na osnovama EU, a to je unutrašnje tržište sa zajedničkim prosperitetom. I to je definitivno zadatak kojim će se sljedeća Evropska komisija baviti.

Da li ste zabrinuti zbog toga što su desničarske stranke osvojile značajno više poslaničkih mjesta u EP nego što su imale?

Nikad nisam zabrinuta, jer glas naroda je ono što se računa. Važno je da vlade u zemljama gdje su građani izrazili podršku krajnjoj desnici, preuzmu zadatak da poboljšaju život svih građana. Zadatak vlade je da unaprijedi život svih građana. To znači da su potrebna određena prilagođavanja u nacionalnim politikama kako bi se odgovorilo na te zabrinutosti. Takođe, dužnost je svih građana da doprinesu inkluzivnom društvu - bilo u Belgiji, bilo u Crnoj Gori. Svi ljudi moraju biti uključeni. To ne znači da morate da se slažete oko svega - to ne postoji. Vrijednost demokratije je u tome što postoje različita mišljenja. Ali ono što je najosnovnije jeste da postoji dijalog, da se zabrinutosti građana adresira i da se preduzimaju mjere koje čine da se ljudi osjećaju dobro u svojim zemljama.

Koliko na situaciju u EU može uticati činjenica da su najveći gubitnici izbora francuski predsjednik Emanuel Makron i njemački kancelar Olaf Šolc?

Nemam konkretno mišljenje o tome. Smatram da ako ne živite u nekoj državi, nemate pravo da govorite o njenoj politici. Jedino što mogu da kažem je da je očigledno da su i u Njemačkoj i u Francuskoj neki ljudi, 20-30 odsto njih, glasali da izraze svoje nezadovoljstvo. To nezadovoljstvo treba analizirati, a vlada mora da se pozabavi tim pitanjima i odgovori na zabrinutosti.

Nedavno ste u intervjuu za “European Western Balkans” kazali da je politička volja nove crnogorske vlade da postane članica EU nevjerovatna. Da li je to strogo politička procjena ili vidite stvarne reforme? Ako vidite, koje su to reforme?

Vidim mnogo reformi. Od oktobra 2022, kad sam postala nerezidentna ambasadorka ovdje, svjedočila sam krhkom periodu u Crnoj Gori, s vladom u tehničkom mandatu. Bilo je malo rada u procesu pristupanja vaše zemlje EU. Pristupanje EU je tehnički proces, postoji preko 30 poglavlja s tehničkim kriterijumima koje treba ispuniti. Dakle, to je vrlo mukotrpan posao.

Pokret Evropa sad je, nakon izbora, pokazao posvećenost da vrati Crnu Goru na evropski put proširenja. Dakle, da, počeli su da rade. Kad je moja ministarka spoljnih poslova Adža Labib bila ovdje u novembru 2023. da predstavi program našeg predsjedavanja EU, razgovarali smo s ministrom (Filipom) Ivanovićem, potpredsjednikom Vlade (Aleksom) Bečićem, ministarkom (Maidom) Gorčević, predsjednikom države (Jakovom) Milatovićem. I svi su prenijeli istu poruku ministarki Labib: “Želimo da idemo naprijed”. I to uvjerenje je bilo vrlo osvježavajuće nakon dugog perioda složenije političke situacije.

Vlada je učinila ono što je rekla da će učiniti. Promijenili su zakone o pravosuđu, izabrali sudije Ustavnog suda. To je bio prvi korak, u januaru. Zatim je počeo rad na borbi protiv korupcije, organizovanog kriminala, na dubljoj saradnji sa Jurodžastom (Eurojust) i Europolom, na jačanju sistema krivičnog pravosuđa. Uvedene su nove (zakonske) odredbe za rješavanje ratnih zločina, i počeo je rad na, veoma važnoj, nezavisnosti medija. Zaključen je sporazum sa Fronteksom o migraciji, što je veliko pitanje u EU. Dakle, vidjeli smo mnogo rezultata, i države članice EU su svjesne ovog džinovskog koraka naprijed, zasnovanog na političkoj volji.

Sada, pod belgijskim predsjedavanjem, 26. juna, održaće se Međuvladina konferencija kako bi se finalizovali kriterijumi za poglavlja 23 i 24, nadamo se. Tokom belgijskog predsjedavanja 2010. godine, Belgija je već bila neka vrsta talismana za Crnu Goru jer je vaša zemlja tada dobila status kandidata za EU. Tako da se nadam da će talisman Belgije ostati na vašoj strani još mnogo, mnogo godina, dok ne postanete članica EU.

Princip proširenja je politički dogovoren i više nije predmet rasprave. Ali, to je proces zasnovan na zaslugama. Uvijek će biti zasnovan na zaslugama za svaku pojedinačnu zemlju kandidata.

Pomenuli ste da je Crna Gora promijenila nekoliko zakona. Neki pojedinci i stranke kritikovale su te izmjene zakona, rekavši da su usvojene na brzinu. Može li to biti problem?

U svakoj demokratskoj zemlji, normalno je da postoje političke rasprave u parlamentu o zakonima i propisima. To je isto i u mojoj zemlji. Zato postoje različite političke stranke. Kad su mišljenja različita, postojaće i rasprave. To je suština demokratije.

U mojoj zemlji takođe postoje zakoni koji se kritikuju. I neki zakoni ne prođu parlament. Na primjer, imali smo predlog zakona o poreskoj reformi koji je predložio ministar finansija, ali neke političke stranke se nisu mogle saglasiti s predlogom i on nije usvojen. Dakle, ovo se dešava u svakoj zemlji.

Ali ovdje je bio slučaj da su skoro sve partije glasale za te zakone, ali neke kažu da je problem što je tih 12 akata promijenjeno u nekoliko dana...

Ne mogu to komentarisati jer ne znam dovoljno o tome. Ja sam pravnik i uvijek gledam tekst sa pravnog stanovišta.

Crna Gora je na dobrom putu ka EU, i postoji politička volja da se nastavi s procesom pristupanja. Da li to znači da, ako postoje loši zakoni, treba dozvoliti da prođu? To je politička odluka crnogorske Vlade. Nije na ambasadoru da to komentariše. To je na građanima Crne Gore, koji imaju predstavnike u parlamentu, da izraze mišljenje o tome.

Da li ste zadovoljni rezultatima Crne Gore u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije?

Da bi došlo do pridruživanja EU, nacionalno zakonodavstvo mora biti usklađeno sa zakonima EU. U EU moramo da se pridržavamo principa vladavine prava. Nema mjesta za organizovani kriminal, nema mjesta za korupciju.

Koji je, prema Vašem mišljenju, najveći problem Crne Gore u pregovorima sa EU, i zašto je zemlja već 12 godina u tom procesu?

Svi ljudi moraju biti uvjereni da će zemlja postati bolja kada se pridruži EU. Provela sam sedam mjeseci u ovom regionu 1996. godine, davno je to bilo, bilo je vrlo drugačije, država je još bila dio Savezne Republike Jugoslavije. Nisam bila u Crnoj Gori kad je vaša zemlja dobila status kandidata.

Mogu samo reći da kad je formirana Vlada, svi ministri su se saglasili da zajedno sprovedu program. Partije, koje su u vladi, obično imaju većinu u parlamentu, osim ako nije reč o manjinskoj vladi. Parlament podržava politike vlade. Od oktobra 2023, to je slučaj u Crnoj Gori.

Uvijek kažem da ne treba gledati unazad, već naprijed. Sljedeći korak u procesu pristupanja EU je priprema poglavlja za zatvaranje. Crnogorske vlasti su već naznačile da su neka poglavlja spremna za zatvaranje. To će ponovo pregledati Evropska komisija i objektivno testirati da li su ta poglavlja zaista spremna za zatvaranje. Ako je to slučaj, poglavlja će biti zatvorena. Budućnost možete promijeniti. Na budućnost možete uticati. Ali ne možete uticati na prošlost. Zato je gubljenje vremena gledati unazad...

Do kad mislite da bi Crna Gora mogla postati članica EU?

Ne mogu da kažem. Kad je predsjednik (Milatović) preuzeo svoj mandat, rekao je u inauguracijskom govoru da će Crna Gora postati članica EU 2028. godine, kao 28. članica.

Proširenje je proces zasnovan na zaslugama. Kad budu ispunjeni svi uslovi za članstvo, Crna Gora će postati članica. Ali ne mogu da odredim tačan datum. Svaki put kad postoji napredak, mi, svih 27 članica EU, spremni smo da priznamo napredak, zasnovan na objektivnim parametrima i zaslugama.

Crna Gora će za nekoliko dana zvanično dobiti IBAR. Prema Vašem mišljenju, da li će to više biti politička odluka EU ili postoji stvarna zasluga Crne Gore?

To je kombinacija. Zasluge moraju biti tu. Da. Kad su zasluge tu, Komisija vrši procjenu, i procjena je pozitivna, ali postoje neka otvorena pitanja u tim privremenim mjerilima, koja još treba zatvoriti. Onda je pitanje: da li je dovoljno donijeti političku odluku o ispunjavanju mjerila i saglasiti se s procjenom koju Komisija predlaže? To je politički element.

Da li očekujete da će vladajuća većina u Crnoj Gori ostati stabilna nakon što zemlja dobije IBAR, imajući u vidu najavljenu rekonstrukciju Vlade?

Ako se ne varam, rekonstrukcija vlade je dogovorena prilikom formiranja same vlade. I ako se ne varam, nije postojao tačan rok.

Rečeno je da će se to dogoditi do kraja godine.

Kad je to dogovoreno, mislim da ljudi treba da drže svoju riječ, jer tako postupaju odgovorni politički akteri. To nije povezano s IBAR-om. To je povezano s dogovorom koji je postignut između stranaka prilikom formiranja vlade. Tako bih ja, kao istinski demokrata, koji dolazi iz stare zemlje s jakom demokratijom, protumačila dogovor koji je postignut.

Važno je imati jake administracije

Kad očekujete da Crna Gora primi prvu tranšu novca iz Plana rasta za zapadni Balkan?

Plan rast je veoma važan alat jer omogućava dvije stvari: integrisanje na regionalnom nivou i približavanje unutrašnjem tržištu EU, kao i jačanje administracija. Važno je imati jake administracije.

Nisam ekspert za Plan rasta. Ukupna sredstva iznose šest milijardi eura, od kojih dvije milijarde eura ne moraju biti vraćene, dok su četiri milijarde u obliku grantova s povoljnom kamatnom stopom. Projekti koji će biti finansirani proizilaze iz reformske agende koju svaka zemlja kandidatkinja mora da dostavi. Još čekamo tu reformsku agendu. Vjerujem da crnogorska Vlada stavlja akcenat na infrastrukturne projekte. To je važno kako bi se zemlja otvorila i privukla direktne strane investicije.

( Nikola Dragaš, Biljana Matijašević )