Opasan presedan za novinare

Organizacije za slobodu govora pozdravile su juče vijest o oslabađanju osnivača Vikiliksa Džulijana Asanža iz zatvora u Britaniji, ali su saopštile da slučaj protiv njega u Sjedinjenim Državama i dalje predstavlja loš presedan za novinarstvo.

U okviru dogovora kojim mu je omogućeno da se vrati kući u Australiju, Asanž bi danas u Saipanu na Sjevernim Marijanskim Ostrvima trebalo da se izjasni krivim za optužbu za kršenje američkog Zakona o špijunaži nakon čega će biti osuđen na zatvorsku kaznu od 62 mjeseca zatvora koju je već odslužio. Ova američka teritorija u Pacifiku je, kako su saopštili tužioci, izabrana nakon što se Asanž protivio da putuje u SAD i zbog njene blizine Australiji. Na ovaj način je okončana 14-ogodišnja pravna odiseja u kojoj je Džulijan Asanž mogao decenije provesti u zatvoru u SAD.

Američke vlasti su 2019. godine protiv Asanža pokrenule optužnicu sa 18 tačaka za zavjeru sa bivšom američkom vojnom analitičarkom Čelsi Mening kako bi došao do povjerljivih informacija i nezakonito objavio imena povjerljivih izvora.

Posljednjih pet godina je bio u zatvoru u Britaniji gdje se borio protiv izručenja Sjedinjenim Državama.

Nekoliko grupa za zaštitu ljudskih prava, vodećih medijskih organizacija i lideri zemalja poput Meksika, Brazila i Australije pozvali su da optužbe protiv Asanža budu odbačene.

Njegova supruga Stela, koja je prvobitno radila u njegovom pravnom timu, kazala je da je radosna zbog vijesti o njegovom oslobađanju, ali da će tražiti pomilovanje jer “činjenica da će priznati krivicu prema Zakonu za špijunažu u vezi sa dolaskom u posjed i objavljivanjem informacija o nacionalnoj odbrani očigledno predstavlja razlog za veliku zabrinutost za novinare generalno, a naročito za novinare koji izvještavaju o nacionalnoj bezbjednosti”.

Ona je takođe kazala za agenciju Rojters da su pokrenuli kampanju prikupljanja novca budući da će let od Londona do Saipana na sudsko saslušanje, a zatim do Australije koštati oko pola miliona dolara.

Alan Rasbridžer, bivši urednik britanskog “Gardijana”, lista koji je bio među medijima koji su sarađivali sa Vikiliksom i objavili dio procurjelog materijala, kazao je da je “prilično uznemiravajuće” što se zakoni o špijunaži koriste kako bi targetirali one koji otkrivaju informacije koje određene države smatraju nezgodnim.

“Žao mi je što će priznati krivicu za optužbu za špijunažu jer ja smatram da niko zaista ne misli da je ono što je on radio špijunaža”, kazao je Rasbridžer za Rojters. “Međutim, on je dugo bio u zatvoru. Nadam se da je to kraj njegove kazne za ono što je uradio”.

Rasbridžer je kazao da je Asanž pionir “nove vrste polu-aktivista, polu-izdavača, polu-novinara koji koriste internet sa nevjerovatnim efektom” i uvjeren je da je namjera SAD da pokušaju da spriječe druge da rade priče o nacionalnoj bezbjednosti.

“Stoga, ukoliko je to pokušaj da se suzbije izvještavanje o nacionalnoj bezbjednosti, plašim se da je vjerovatno upalilo”, kazao je on.

Džamil Džafer, izvršni direktor organizacije za slobodu govora “Knight First Amendment Institute”, kazao je da dogovor znači da će Asanž odslužiti “petogodišnju kaznu zatvora zbog aktivnosti koje novinari rade na dnevnoj bazi”. “To će baciti veliku sjenku na najvažniju vrstu novinarstva, ne samo u njegovoj zemlji (SAD) već i širom svijeta”, naveo je Džafer za Rojters.

Odbor za zaštitu novinara saopštio je da krivično gonjenje ima ozbiljne posljedice za novinare i slobodu medija širom svijeta.

“Mada pozdravljamo kraj njegovog pritvora, američko krivično gonjenje Asanža je postavilo štetni pravni presedan otvaranjem puta da novinarima bude suđeno u okviru Zakona o špijunaži ukoliko od zviždača dobiju povjerljivi materijal. To nije smjelo da se desi”, navodi se u saopštenju.

Asanžove pristalice tvrde da je on heroj koji je žrtvovan jer je razotkrio nepočinstva SAD i navodne ratne zločine, uključujući i one u konfliktima u Avganistanu i Iraku.

Vašington na Asanža gleda kao na bezobzirnog zlikovca koji je ugrozio živote agenata objavljivanjem tajnih dokumenata - što je najveće kršenje bezbjednosti te vrste u američkoj vojnoj istoriji.

“Džulijan Asanž je ugrozio živote naših vojnika u vrijeme rata i treba da bude krivično gonjen u najvećoj mjeri koju dozvoljava zakon”, naveo je Majk Pens, koji je bio potpredsjednik SAD u administraciji Donalda Trampa za vrijeme koje je i pokrenuta optužnica protiv Asanža.

“Dogovor koji je sklopila Bajdenova administracija sa Asanžom je izvrtanje pravde i nepoštovanje službe i žrtvi muškaraca i žena naših Oružanih snaga i njihovih porodica”, objavio je on na mreži X.

Australijska vlada, na čelu sa premijerom Entonijem Albanezeom, tražila je od predsjednika SAD Džoa Bajdena da oslobodi Asanža, ali je odbila da komentariše zakonske procedure.

“Njegovim ostankom u zatvoru ne dobija se ništa, a mi želimo da ga dovedemo kući u Australiju”, kazao je Albeneze pred parlamentom.

Asanžov brat Gabrijel Šipton kazao je da je “australijska vlada odigrala značajnu ulogu u posljednjim trenucima”. On je dodao da to nije bilo moguće bez podrške ogromnog broja ljudi koji podržavaju Asanža. “Skoro je došao trenutak da milioni ljudi koji se zalažu za Džulijana popiju piće i proslave”, kazao je Šipton, koji se nalazi u Francuskoj.

Aktivistkinje žale jer Asanž nije ispitan za optužbe za seksualne napade

Aktivistkinje za ženska prava kazale su juče da im je žao što Džulijan Asanž nije ispitan zbog optužbi za silovanje i druge seksualne zločine koje su bile pokrenute, a zatim odbačene protiv njega u Švedskoj.

“Ovo je izdaja žena koje su ga prijavile i koje nijesu dobile šansu da se pravno obrate”, kazala je Klara Berglund, čelnica Švedskog ženskog lobija. “To je poglavlje srama i izdaje koje završava njegovim oslobađanjem”, istakla je ona. “Ovdje se radi o slučaju koji se odigrava na velikim političkim scenama, a muško nasilje nad ženama ima nevjerovatno malu težinu”.

Jedna od žena koje su podnijele tužbu protiv Asanža u Švedskoj zbog seksualnog napada, Ana Ardin, pozdravila je njegovo oslobađanje. “Nisam imala nikakvu moć, ali mi je drago što je oslobođen i nadam se da može da se bori za transparentnost i ljudska prava, bez maltretiranja žena”, objavila je ona na mreži X.

( N.Bogetić )