Povratak "otpisanih": Novi-stari šef u policiji i dvije zastupnice u Strazburu

Crna Gora od juče ima novog-starog šefa policije i dvije zastupnice pred sudom u Strazburu.

To tvrde pravni zastupnici Zorana Brđanina i Valentine Pavličić, nakon što je Upravni sud ocijenio juče da je Vlada nezakonito razriješila njihove klijente s funkcija direktora Uprave policije (UP) i zaštitnice pred Evropskim sudom za ljudska prava.

Upravni sud treći put je usvojio tužbu Brđanina nakon isto toliko razrješenja, poručivši da nije bio ispunjen uslov iz Zakona o unutrašnjim poslovima (člana 16 stav 3) za pokretanje postupka njegove smjene, ni za nju. To su obrazložili riječima da se Brđaninovi izjveštaji o radu policije, koje je Skupština negativno ocijenila, a na osnovu čega ga je izvršna vlast razriješila, smatraju prihvaćenim jer nisu razmatrani u roku predviđenom Zakonom o upravnom postupku.

“Kako nadležni skupštinski Odbor (za bezbjednost i odbranu) nije postupio u roku kojim je propisano da je javnopravni organ dužan da saglasnost, potvrdu, odobrenje ili mišljenje da u roku od 20 dana od kad je zatraženo, ako zakonom ili drugim propisom nije drukčije propisano, to nepostupanje u zakonom predviđenom roku od 20 dana stvara pretpostavku da je javnopravni organ dao saglasnost, odobrenje ili potvrdu...”, navodi se u saopštenju suda, koji je i u prethodnoj presudi u vezi sa Brđaninom naveo to obrazložanje.

Ta institucija odlučila je u sporu pune jurisdikcije, što znači da Brđaninov slučaj neće biti vraćen vladi Milojka Spajića (Pokret Evropa sad) na ponovno odlučivanje.

Brđaninov punomoćnik, advokat Siniša Gazovida, kazao je da je situacija u vezi sa njegovim klijentom identična kao u decembru prošle godine, budući da je sud odlučio u sporu pune jurisdikcije. Izvršna vlast tada je, nakon što je Upravni sud drugi put prihvatio Brđaninovu tužbu, razriješila dužnosti dotadašnjeg šefa policije Nikolu Terzića i istovremeno vratila na funkciju “starog” direktora.

“Vlada je tada ispoštovala odluku suda, i nemam razloga da vjerujem da će sad biti drugačije. Posebno iz razloga što je poštovanje sudskih odluka osnovni postulat vladavine prava”, poručuje Gazivoda.

Vlada nije odgovorila na pitanja “Vijesti” kako tumači odluku Upravnog suda, šta će preduzeti povodom nje, hoće li se žaliti Vrhovnom sudu, da li će Brđanin biti vraćen na poziciju, šta će biti s aktuelnim šefom policije Aleksandrom Radovićem... Sekretarka Vladine Komisije za kadrovska i administrativna pitanja Grozdana Hadži-Ristić, poručila je da će se Vlada o slučajevima Brđanina i Pavličić izjasniti nakon dobijanja presuda Upravnog suda.

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović (Demokrate), na čiji je predlog Brđanin razriješen, saopštio je juče da je Vlada u situaciji da samo konstatuje ono što je sud odlučio, podsjećajući šta je preduzela u decembru.

“Međutim, ja kao član Vlade ne mogu prejudicirati konačni stav Vlade kao kolektivnog organa. Takođe, želim istaći da Upravni sud u svom obrazloženju ne spori moje zakonsko pravo da predložim razrješenje direktora UP...”, rekao je.

Brđanin je razriješen početkom marta na elektronskoj sjednici izvršne vlasti, duže od dva mjeseca nakon što je Šaranović to tražio. Razlog zašto se toliko čekalo bio je sukob Pokreta Evropa sad (PES) i Demokrata o kadrovanju u sektoru bezbjednosti.

Brđanin je prethodno u fotelju prvog policajca vraćen sudskom odlukom od 7. decembra. On je za direktora policije izabran u avgustu 2021, u mandatu vlade Zdravka Krivokapića. Prvi put ga je vlada Dritana Abazovića razriješila krajem marta prošle godine, a Upravni sud ukinuo je tu odluku početkom jula kao nezakonitu. Vlada je ponovila svoju odluku početkom avgusta, a sud je poništio 7. decembra.

Bivši ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić je u obrazloženju predloga za razrješenje kao razloge za to naveo operaciju Specijalnog državnog tužilaštva tokom koje je uhapšen bivši pomoćnik direktora UP Dejan Knežević i više policijskih službenika zbog sumnje da su izvršili krivična djela iz oblasti organizovanog kriminala i korupcije.

Brđaninu mandat ističe u avgustu 2026.

Kad je riječ o Valentini Pavličić, Upravni sud je saopštio da je rješenje kojim joj je konstatovan prestanak mandata nezakonito, i da nije mogao sa sigurnošću utvrditi razloge i pravni osnov za to (prestanak mandata). Ona je razriješena početkom februara nakon što je Vlada u decembru izmijenila Uredbu o zastupniku, ograničavajući njegov mandat na najviše dva puta po četiri godine. Prelaznim i završnim odredbama Uredbe predviđeno je bilo da Pavličićevoj mandat prestaje danom izbora novog zastupnika. Za njenu nasljednicu na funkciji izabrana je Katarina Peković.

Iz suda su ukazali da su u članu 7 i 8 Uredbe, ali i u izmjenama tog dokumenta, taksativno navedeni razlozi za prestanak funkcije zastupnika - istekom mandata, ostavkom, ispunjenjem uslova za starosnu penziju, prestankom državljanstva i ako je zastupnik osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora. U istim članovima su, kažu, kao razlozi za razrješenje navedeni nestručno ili nesavjesno vršenje funkcije, trajno gubljenje sposobnosti za to i kad nastupi neki od drugih razloga koji zastupnika čini nedostojnim za funkciju.

“Kako je dispozitivom osporenog rješenja konstatovano da tužilji prestaje mandat zbog stupanja na snagu nove uredbe o zastupniku, što ne može biti razlog za prestanak mandata, Upravni sud je utvrdio da je došlo do povrede pravila postupka i iz člana 22 stav 3 Zakona o upravnom postupku, jer dispozitiv rješenja mora biti potpun i određen i ne smije izazivati nedoumicu kako je stvar riješena”, kazali su iz Upravnog suda.

Pravni zastupnik Pavličić, advokat Mitar Šušić rekao je “Vijestima” da nakon odluke suda, Crna Gora ima dvije zastupnice pred Strazburom.

“Upravni sud je poništio razrješenje bivše zastupnice, ali je Vlada već postupila po izmjenama uredbe i izabrala novu u punom mandatu, tako da sad, prema mom mišljenju, imamo dvije. Na Vladi je da smisli kako da riješi ovu situaciju, odnosno kako da zakonito razriješi jednu od njih... Imamo drugačiju situaciju nego u slučaju direktora policije. Odlukom Upravnog suda, aktuelnom vršiocu dužnosti direktora mandat prestaje povratkom Brđanina, a ovdje imamo zastupnicu imenovanu na puni mandat...”, ocijenio je.

“Vijesti” su u vezi sa ovom temom poslala pitanja i ministru pravde Andreju Miloviću, koji je predložio izmjene uredbe po kojima je Pavličić razriješena, ali je on list uputio na Vladu i njen Generalni sekretarijat, rekavši da je to u njihovoj nadležnosti. Na opasku da je on predložio izmjene uredbe, rekao je da je to tačno, ali da je rješenje napisao Generalni sekretarijat.

“Uredbu je promijenila Vlada, a Ministarstvo pravde predložilo kandidate za zastupnika”, naveo je.

Ustavni sud je krajem aprila odlučio da pokrene postupak ocjene ustavnosti izmijenjene uredbe, istovremeno obacujući zahtjev za izdavanje privremene mjere za obustavu izvršenja svih pojedinačnih akata ili radnji koje su donijete na osnovu nje.

Pavličić: Povratak na početak, Milović htio suspenziju poretka

Valanetina Pavličić kazala je juče “Vijestima” da je odluka Upravnog suda “jedina moguća sa stanovišta zakonitosti i pravne održivosti”.

“Ova odluka predstavlja dobar primjer kontrole izvršne vlasti i neodgovornih pojedinaca. Ovdje prije svega mislim na ministra pravde kao inicijatora i pravnog autora nezakonitog akta, koji je na ovaj način pokušao da pravni poredak i važeće propise suspenduje i zamijeni ga svojim proizvoljnim, neodgovornim i na ličnim interesima zasnovanim postupcima”, navodi ona.

Pavličić ocjenjuje da je kod svakog društva koje teži da bude demokratsko od posebnog značaja da svi donosioci odluka shvate i prihvate da je vladavina prava ultimativna, i da u praksi predstavlja mnogo više od “obično potpisanog papira”.

“Kako sam od samog početka bila potpuno svjesna šta takva odluka može da proizvede, obratila sam se Vladi i urgirala da se zastane s donošenjem odluka do okončanja sudskih postupaka, kako bi se izbjegle određene negativne posljedice ne samo po mene lično, već po samu državu. Ovdje prije svega mislim na negativni odjek koji odluka o mom razrješenju na takav nezakonit način ima po reputaciju Crne Gore pred institucijama u odnosu na koje zastupnik djeluje, a to su Evropski sud za ljudska prava i Savjet Evrope”, dodala je ona.

Sagovornica kaže da je s obzirom na to da je Upravni sud poništio akt o njenom razrješenju i jasno ukazao na pravnu neodrživost poništenog rješenja, time stanje vraćeno na početak.

“Da budem jasna - upravo zbog stvorenog ‘pravnog galimatijasa’ i postupanja pojedinaca iz Ministarstva pravde nedostojnih funkcija koje su im pripale, sad u pravnom sistemu Crne Gore egzistiraju dva zastupnika. Mišljenja sam da se time poslala pogrešna poruka budućim partnerima u evropskoj zajednici i sasvim sam sigurna da ovo nije put ka trasiranju vladavine prava kao kamena temeljca demokratskog društva”, konstatovala je ona.

Šaranović: Skupština se ne vodi Zakonom o upravnom postupku

Komentarišući to što je Upravni sud ocijenio da je Odbor za bezbjednost i odbranu povrijedio Zakon o upravnom postupku jer Brđaninove izvještaje nije razmotrio u roku od 20 dana od dostavljanja Skupštini, ministar Šaranović kaže da parlament svoju organizaciju u dijelu izvršavanja kontrolne i nadzorne funkcije uređuje Ustavom i Poslovnikom zakonodavnog doma.

“Koji gotovo da ne ostavljaju mogućnost niti plenumu, niti odborima da mogu razmatrati materijale, pa ni izvještaje u roku kraćem od 22 dana. Iako nikad ne komentarišem odluke sudova, ne mogu a da ne ukažem da je s aspekta ustavne podjele vlasti odluka Upravnog suda da kontrolnu ulogu parlamenta svodi na upravni postupak, najblaže rečeno, čudna”, poručuje on.

( Nikola Dragaš, Biljana Matijašević )