Ofner Bokan: Podrška rezoluciji o genocidu u Jasenovcu, opravdana je sa stanovišta prihvatanja istorije

"Takođe, ova podrška ne izražava osudu niti jednog naroda ili države, već potrebu da se prihvate istorijske činjenice i oda počast nevinim žrtvama, kako se nikada više nešto slično ne bi ponovilo"

6477 pregleda10 komentar(a)
Ofner Bokan, Foto: Boris Pejović

Želimo da damo podršku rezoluciji o genocidu u Jasenovcu, podrška je opravdana sa stanovišta prihvatanja istorije, koje je neophodno za edukaciju budućih generacija i izgradnju mira i razumijevanja, saopštila je danas predsjednica Jevrejske zajednice Crne Gore, Nina Ofner Bokan.

Poslanici crnogorskog parlamenta trebalo bi danas na sjednici da raspravljaju o Predlogu rezolucije o genocidu u Jasenovcu. Da ta rezolucija bude uvrštena na dnevni red današnje sjednice tražio je predsjednik Skupštine Andrija Mandić.

Ofner Bokan je u saopštenju navela da je Jasenovac vrlo teška tema za srpski, jevrejski i romski narod, kao i za sve ostale žrtve koje su tamo stradale.

"U posljednjih 20 godina svjedočimo različitim narativima vezanim uz Jasenovac i onome što se tamo dogodilo. Spominju se različiti brojevi žrtava i iznose razne istine, a istina je samo jedna i zato želimo da damo podršku ovoj rezoluciji, da se držimo uske, ali jako bitne istine za buduće generacije", istakla je Ofner Bokan.

Ona je dodala da je logor Jasenovac najveće i centralno mjesto stradanja Jevreja u tzv. Nezavisnoj državi Hrvatskoj (NDH), i kao takav, upisan je kao jedini nenjemački logor smrti u muzeju Holokausta Jad Vašem u Jerusalimu, u prostoriji gdje se pali vječni plamen za stradale.

"Često nazivan balkanskim Aušvicom, bio je najozloglašeniji koncentracioni logor u bivšoj Jugoslaviji tokom Drugog svjetskog rata. Od 1941. do 1945. godine, u Jasenovcu su sistemski ubijani ljudi zbog svoje etničke, vjerske ili političke pripadnosti. To je bio period kada su ideologija rasne čistoće i ekstremni nacionalizam rezultirali brutalnim metodama etničkog čišćenja i masovnim ubistvima", rekla je Ofner Bokan.

Poručila je i da su logorski zatvorenici, uključujući žene i djecu, prošli kroz neopisive strahote, prisilni rad, gladovanje, te da su često ubijani u masovnim egzekucijama.

"Podrška ovoj rezoluciji uoči osamdesete godišnjice proboja preživjelih logoraša je opravdana sa stanovišta prihvatanja istorije, koje je neophodno za edukaciju budućih generacija i izgradnju mira i razumijevanja. Takođe, ova podrška ne izražava osudu niti jednog naroda ili države, već potrebu da se prihvate istorijske činjenice i oda počast nevinim žrtvama, kako se nikada više nešto slično ne bi ponovilo", zaključila je Ofner Bokan.