Ništa dok se ne osude glavni igrači: Završna mjerila Brisela - malo riječi s velikom težinom

Završna mjerila koja je Crna Gora dobila od Brisela kao finalni zadatak za ulazak u Evropsku uniju (EU), nose veliku težinu i ljudi u državnim institucijama moraju isporučiti vidljive rezultate, a najteže će biti pokazati da se pravda sprovodi - ocijenila je izvršna direktorica Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc Prelević.

Ona je “Vijestima” rekla da je dobijanje pozitivnog Izvještaja o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila za poglavlja 23 i 24 (IBAR) vrlo važan korak. Pokazalo se da je, kaže, Crna Gora dobrodošla u članstvo EU, ali pod ozbiljnim uslovom - da u praksi pokaže da je sposobna da podrži vladavinu prava i sve ono što ona znači, u svim oblastima - od zaštite ljudskih prava do borbe protiv organizovanog kriminala.

“Završna mjerila su stala u relativno malo riječi, ali nose veliku težinu. Državne institucije su sad ključne. Ljudi koji ih čine moraju da se pokažu, moraju da isporuče vidljive rezultate od kojih EU očekuje da imaju ‘ireverzibilan uticaj’ - koji dokazuje državama članicama EU da Crna Gora neće više moći da se ‘pokvari’… To je ozbiljan zadatak, koji mogu da izvedu samo oni koji dobro znaju da obave posao, a ne samo nešto da ispričaju”, poručila je Gorjanc Prelević.

Crna Gora je u srijedu na Međuvladinoj konferenciji u Briselu dobila pozitivan IBAR i završna mjerila za poglavlja 23 (pravosuđe i osnovna prava) i 24 (pravda, sloboda, bezbjednost). Dato je ukupno šest završnih mjerila koja se odnose na reformu pravosuđa, borbu protiv korupcije, poštovanje ljudskih prava, migracije, azil i vize, te organizovani kriminal.

Za poglavlje 23 data su tri završna mjerila sa 17 podmjerila - pet podmjerila za reformu pravosuđa i procesuiranje ratnih zločina, šest za prevenciju i represiju korupcije, finansiranje političkih partija, te šest podmjerila za ljudska prava. Za poglavlje 24 data su tri završna mjerila, sa sedam podmjerila - migracije, azil i vize tri, a organizovani kriminal četiri.

Gorjanc Prelević ocjenjuje da će najteže biti obezbijediti da se vidi da se pravda sprovodi.

“A napisano je da to znači i optužnice u slučajevima ‘visokog nivoa’, i efikasna suđenja, i kvalitetne presude i efikasno izvršavanje tih presuda, dakle - sve čime do sada Crna Gora nije mogla da se pohvali. To se može postići jedino posvećenim, visokostručnim radom u opštem interesu, dakle - obavezno sa stručnjacima, ne nužno rođacima i partijskim drugovima”, poručila je.

Međutim, kako kaže, veliko je pitanje da li Crna Gora to može da postigne s ljudima koji su sada na odgovornim funkcijama, do kojih se došlo upravo takvim, partijskim i rođačkim zapošljavanjem, a ne objektivnim konkursima.

“HRA smatra da je planirani, fazni veting u pravosuđu prijeko potreban, i to ne samo u pravosuđu, već i u policiji, Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB), svuda gdje je sila koja ugrožava ljudska prava”, rekla je Gorjanc Prelević.

Evropska komisija je završna mjerila ispostavila u Zajedničkoj pregovaračkoj poziciji. U njoj se (za poglavlje 23) navodi da će Crna Gora ispuniti završno mjerilo koje se odnosi na reformu pravosuđa kad, između ostalog, obezbijedi efikasno sprovođenje Strategije reforme pravosuđa i akcionih planova, trajnu nezavisnost, odgovornost, profesionalizam, pristup pravdi i integritet pravosudnog sistema, uključujući njegovu slobodu i otpornost na pokušaje neprimjerenog unutrašnjeg i spoljnog uticaja.

Za ispunjavanje ovog mjerila Crna Gora mora i da obezbijedi kapacitet, nezavisnost, odgovornost i efikasnost samoupravnih tijela pravosuđa, uključujući sastav i proces donošenja odluka Sudskog savjeta i osigura da je pravosudni sistem u cjelini efikasan, sa sudijama i tužiocima koji donose kvalitetne odluke i optužnice u razumnom roku.

Uspostavljanje vjerodostojnog i kontinuiranog niza uspješnih istraga, gonjenja i suđenja za ratne zločine, uključujući visokoprofilne slučajeve u potpunoj saradnji s Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove i obezbjeđivanje pristupa pravdi i reparacije žrtvama, takođe je jedan od uslova za ispunjavanje ovog mjerila.

Programska direktorica Centra za demokratsku tranziciju (CDT) Milica Kovačević kazala je da Crna Gora nije za nekoliko mjeseci postala država vladavine prava i potpune slobode medija, niti su koruptivni obrasci ponašanja iskorijenjeni, pa tek predstoji ozbiljan rad i napor kako bi ovaj “značajan uspjeh” zaista doveo do željenog cilja - članstva u EU.

Ukazuje da IBAR izvještaj otvara mogućnosti za dalje reforme i napredak i u drugim poglavljima pregovora.

“Međutim, iako svaka vlast ima legitimno pravo da ističe svoje uspjehe, na sceni je ponašanje koje je tipično za naše političke elite i koje može voditi veoma opasnim epilozima - IBAR je u propagandi pretvoren u totem, a kritički glasovi su manje javno, a češće u političkim kuloarima označeni kao neprijatelji evropske integracije”, saopštila je Kovačević.

Napominje da je Crna Gora u prethodnih 12 godina od otvaranja pregovora propustila brojne šanse, “birajući strategiju fingiranja reformi, prepisivanja, kozmetičkih prepravki i zataškavanja problema”.

Izvršna direktorica Centra za građanske slobode (CEGAS) Marija Popović Kalezić ukazala je na nespornu potrebu da se neki zakoni mijenjaju i sprovedu suštinske reforme. Ona je u “Bojama jutra” na TV “Vijesti” rekla da nakon IBAR-a slijedi veliki dio posla, da reforma pravosuđa nije završena, a da je ona ključ cjelokupne priče.

“Jako je dobro što smo pregovore otkočili, pohvalno je sve što se postiglo, uz to da se mora voditi računa kako i kojim kvalitetom zakona smo išli u ovu proceduru”, rekla je Popović Kalezić, podsjećajući da je set IBAR zakona prilično brzo ušao u proceduru usvajanja uz brojne nesuglasice.

Kako je kazala, u okviru završnih mjerila jasno je koncipirano šta treba da je u fokusu.

“Moramo da budemo svjesni šta nas tek sada očekuje i koliki je put pred nama da dođemo do promjene. Biće veliki izazov i za administraciju, jer smo u velikom problemu kada govorimo o određenim strukama koje su nam potrebne, posebno o sudijama i tužiocima. Međutim, pravim politikama i s pravim profesionalcima, možemo doći do pomaka i uspjeti”, rekla je Popović Kalezić.

Kako je dodala, postavlja se pitanje i kakva će biti politička situacija, koliko će biti stabilna i da li će podrška u parlamentu biti snažna kad su suštinske refrome u pitanju, kao u slučaju donošenja “IBAR zakona”.

“Građani da pomognu da se iz procesa uklone korumpirani”

Tea Gorjanc Prelević poručuje da je sad najvažnije da građani svakodnevno prave pritisak i pomognu da se iz “ovog ozbiljnog procesa” odstrane sve korumpirane ličnosti koje ne rade u opštem interesu Crne Gore, da se što prije pokažu rezultati i da država, praktično, sama sebe uvede u EU.

U Zajedničkoj poziciji za poglavlje 23 nevedeno je, između ostalog, da efikasna borba protiv korupcije ostaje važan izazov i da se Crna Gora poziva da ojača postojeće antikorupcijske organe prije uspostavljanja nove Agencije.

Uspostavljanje snažnog i efikasnog sistema za prevenciju i suzbijanje korupcije, uključujući korupciju na visokom nivou, drugo je završno mjerilo za poglavlje 23.

Treće završno mjerilo odnosi se na to da Crna Gora štiti osnovna prava kako u zakonodavstvu, tako i u praksi, i da bude potpuno spremna da primijeni Evropsku povelju o osnovnim pravima i ostale relevantne propise EU po pristupanju.

( Biljana Matijašević )