Domovi za mlade kao fabrike ubica

Ubica je imao samo 14 godina i živio je u domovima za mlade pod starateljstvom vlasti od svoje osme godine.

Prije godinu dana jedna banda je pomogla dječaku da pobjegne, smjestila ga je u hotel, dala mu kanabis, hranu i novu odjeću. Šest dana kasnije članovi bande su mu rekli da je došlo vrijeme da im se oduži za dobrotu. Imali su posao za njega.

Zajedno s još jednim dječakom, koji ne može biti identifikovan jer je maloljetan, ubio je 33-godišnjeg člana bajkerske bande Anđeli pakla. Osuđen je, a sud je slučaj opisao kao naručeno ubistvo od strane bande. Pošto je bio premlad da mu izreknu zatvorsku kaznu, vraćen je socijalnim službama i poslat u drugi dom za mlade.

Švedska se dugo ponosila najvelikodušnijim socijalnim sistemom na svijetu u okviru kojeg država brine o ranjivim ljudima u svim fazama života.

Međutim, ovih dana Švedska je poznata po još nečemu: daleko najvećoj stopi oružanog nasilja po glavi stanovnika u Evropskoj uniji. Prošle godine 55 osoba je ubijeno u 363 odvojene pucnjave u zemlji od svega 10 miliona stanovnika. Poređenja radi, u ostale tri nordijske zemlje - Norveškoj, Finskoj i Danskoj - ukupno je bilo svega šest pucanjava s fatalnim ishodom.

U sve većem broju slučajeva, sudovi su utvrdili da epidemija nasilja počinje iz švedskih domova za mlade, koji su izgrađeni s dvostrukom namjenom brige o djeci i kažnjavanja mladih koji prekrše zakon.

Prema izjavama koje je Rojters za ovaj članak dobio iz osam izvora, uključujući bivšeg pripadnika bande, nekoliko zaposlenih u domovima za mlade, tužilaca i kriminologa, domovi su se pretvorili u regrutne centre za bande, koje ih koriste za angažovanje ubica koji su premladi da idu u zatvor.

Od problematičnog tinejdžera do kriminalca

Jahja, koji sada ima 23 godine, prvi put je poslat u dom za mlade sa 16 godina, gdje se našao u spavaonici s još sedmoricom dječaka u krilu internata u Geteborgu, lučkom gradu na zapadnoj obali Švedske.

Otac mu je preminuo nekoliko godina ranije. Napustio je školu i osuđivan je za napad i krađu pošto je tukao drugu djecu i otimao im telefone i odjeću.

Tokom godinu dana u domu, pripadnici jedne od kriminalnih bandi Geteborga postali su njegova nova porodica, kazao je on za Rojters u jednom kafiću u gradu gdje sada radi kao stolar nakon što je pobjegao iz bande.

"Bio sam problematični tinejdžer kada sam stigao u dom, a izašao sam kao kriminalac. Od tuča i krađa od druge djece prešao sam na prodaju droge na kilograme", kazao je Jahja, koji je tražio da mu se ne pominje prezime kako ga ne bi pronašla bivša banda.

"Želite poštovanje, odjeću, nakit, novac, ali takođe i prijateljstvo. To su ionako bili ljudi s kojima se družite. Kasnije je postalo ozbiljnije i morate da radite stvari koje zaista ne želite, ali tako stvari funkcionišu."

Talas nasilja zasjenio je sve ostalo u švedskoj politici, podstičući uspon desne koalicije uz podršku krajnje desnice, koja je došla na vlast 2022, okončavši osmogodišnji period vladavine socijal-demokrata, dominantne političke partije u Švedskoj od 1930-ih.

Nova vlada je obećala da će suzbiti kriminal. Do sada je dodatno ograničila nekada velikodušne švedske imigracione politike, uvela oštrije kazne za oružane zločine i povećala policijska ovlašćenja za nadzor. U pomoć je pozvana čak i vojska.

"Jasno je da naš sistem nije izgrađen za ovu vrstu kriminaliteta", kazao je za Rojters ministar pravde Gunar Stromer.

On je kazao da vlada radi na obnovi cijelog sistema prevencije kriminala kod mladih osoba, uključujući i davanje većih ovlašćenja socijalnim službama. U novim zatvorima za mlade biće smješteni najokoreliji kriminalci, što znači da neće biti u domovima za mlade.

"Mislim da je jasno da su u realnosti državni domovi funkcionisali kao jedna vrsta regrutne baze za kriminalne mreže", kazao je Stromer. "To je katastrofalna greška".

'Linkedin za mlade kriminalce'

Švedski domovi za mlade imaju različite nivoe bezbjednosti, pri čemu je oko 700 najproblematičnijih mladih smješteno u 21 domu kojim upravlja državno tijelo, Nacionalni odbor za institucionalnu brigu (SiS).

Može se dogoditi da djeca sa socijalnim problemima spavaju u krevetima pored onih koji su počinili ozbiljne zločine. Većina djece ostaje u domu manje od godinu dana, ali neka mogu biti zadržana i do četiri godine.

Domovi su često ograđeni, a u okviru kompleksa se nalaze škole i parkovi. Mada štićenicima nije dozvoljeno da izlaze bez dozvole, obezbjeđenje je često slabo. Stanovnici domova imaju pristup telefonima i tabletima usljed čega je omogućeno članovima bandi da kontaktiraju s njima iz spoljašnjeg svijeta. U jednom slučaju, koji je sada pred sudom, tužioci su optužili dječaka od 15 godina da je planirao i naredio tri ubistva u Stokholmu dok je bio u domu za mlade.

Brigita Dalberg, šefica odsjeka za brigu o mladima u SiS-u, kazala je za Rojters da nije pravedno okriviti domove za nesposobnost da se bave počiniocima ozbiljnih nasilnih zločina, jer oni nijesu dizajnirani za tu svrhu.

"Kada je u pitanju ozbiljni kriminalitet, pravedno je reći da nam zakon ne daje prave uslove", kazala je ona, ističući da dok regulative nijesu izmijenjene prije svega nekoliko nedjelja zaposleni nijesu imali ovlašćenja čak ni da oduzmu stanovnicima doma mobilne telefone.

Djeca od svega 12 godina su često članovi bandi kada dođu u dom, kazao je Aleksander, koji radi u domu za mlade u Geteborgu gdje je boravio Jahja. On je odbio da kaže prezime jer nije ovlašćen da daje izjave za javnost.

"Od ukupno 40 dječaka, oko polovine njih su povezani sa bandama kada stignu ovdje", kazao je on.

"Ako stavite dvoje djece u krilo gdje su šest od osam štićenika članovi Fokstrot bande, onda ne treba da budete genije da shvatite šta se može dogoditi", kazao je on pominjući jednu od najvećih bandi za koju se vjeruje da ima stotine članova.

Još dvoje zaposlenih u domu za mlade, koji su željeli da ostanu anonimni, ispričali su slične priče o pripadnosti bandama među štićenicima domova.

U teoriji, cilj domova za mlade je rehabilitacija mladih prekršilaca zakona kako bi se spriječilo da postanu odrasli kriminalci. Međutim, sudeći prema izvještaju objavljenom prije nekoliko nedjelja od strane švedske Nacionalne revizorske kancelarije koja nadzire rad vlade, devet od deset mladih ljudi povezanih sa bandama u domovima za mlade vraćaju se kriminalu, a skoro osam od deset na kraju završi u zatvoru.

Domovi za mlade, po svoj prilici, nanose više štete nego koristi, kazala je tužiteljka iz Stokholma Lisa dos Santos, koja je radila na brojnim slučajevima krivičnih djela koje su počinili mladi članovi bandi.

"Jedan policajac ih je opisao kao LInkedIn za mlade kriminalce", kazala je ona. "Natjera vas da se zapitate kakav efekat su oni imali u širenju kriminala kada se sastave dječaci iz različitih djelova zemlje."

Mada švedski zakon dozvoljava krivično gonjenje mladih ljudi od 15 godina, osobe mlađe od 18 godina rijetko idu u zatvor, čak i za ozbiljne zločine. Dos Santosova je kazala da bande to koriste, namjerno regrutujući djecu da počine zločine koji bi za odraslu osobu značili duge zatvorske kazne.

Švedska ima oko 14 000 aktivnih kriminalaca koji pripadaju bandama i dodatnih 48 000 ljudi koji su na neki način povezani s bandama, navodi se u policijskom izvještaju od prošle godine.

Druge evropske zemlje poput Holandije, Francuske i Belgije se takođe bore sa nasilnim bandama, ali ih je Švedska sve uveliko nadmašila po pitanju oružanog nasilja.

U 2022. u Švedskoj su zabilježena 73 slučaja mladih ljudi od 15 do 20 godina osumnjičenih za ubistvo ili pokušaj ubistva vatrenim oružjem, što je značajan rast u odnosu na 10 slučajeva prije deset godina, pokazali su podaci vladinog Odbora za prevenciju kriminala.

Prema Eurostatu 25 osoba uzrasta od 15 do 24 godine ubijene su u oružanom nasilju u Švedskoj u 2021, što tu zemlju svrstava na drugo mjesto poslije Francuske koja je imala 40 takvih smrtnih slučajeva na populaciju koja je šest puta veća od Švedske.

Nils Duket, direktor Flamanskog mirovnog isntituta, vodeće organizacije koja se bavi analizom oružanog nasilja u Evropi, kazao je da je oslanjanje švedskih bandi na mlade regrute za nasilne zločine stvorilo oružanu kulturu koja se razlikuje u odnosu na ostale djelove Evrope.

U drugim djelovima kontinenta, kriminalne bande su sklone da pristup oružju rezervišu za starije pripadnike, kazao je on za Rojters. U Švedskoj, od najmlađih se očekuje da povuku okidač.

"Toliki stepen nasilja je rezultat činjenice da veliki broj mladih kriminalaca ima pristup oružju", kazao je Duket.

Prevod: N. B.

( Rojters )