Parlamentarni izbori u Francuskoj: Glasa se na nekim prekomorskim teritorijama

Prvi krug prijevremenih parlamentarnih izbora u Francuskoj počeo je danas otvaranjem glasačkih mjesta na nekim prekomorskim teritorijama, a ankete ukazuju na veliku prednost ekstremne desnice naspram grupe predsjednika Emanuela Makrona.

Zvanično prvi krug prijevremenih parlamentarnih izbora počinje sjutra, a na njemu će oko 49 miliona francuskih birača birati novi saziv Nacionalne skupštine sa 577 poslanika. Izbori se obavljaju u dva kruga sjutra i 7. jula, a mogli bi trajno da poremete politički pejzaž Francuske.

Danas su francuski birači Sen Pjer i Mikelona, arhipelaga u sjevernom Atlantiku blizu Kanade počeli da glasaju, otvaranjem biračkih mjesta u osam sati po lokalnom vremenu, kao i birači Antila, Gvajane, francuske Polinezije i oni koji žive na američkom kontinentu.

U kontinentalnoj Francuskoj birači izlaze na izbore sjutra.

Predsjednik Emanuel Makron sazvao je prijevremene izbore objavljujući 9. juna raspuštanje Skupštine, iste večeri kada je ekstremna desnica zabilježila ubjedljivu pobjedu na evropskim izborima, održanim tog dana Francuskoj.

Očekuje se velika izlaznost na ovim izborima, na kojima su glavne nepoznanice da li će prvi put od Pete republike uspostavljene 1958. ekstremna desnica dominirati Parlamentom, da li mladi vođa ekstremnodesničarskog Nacionalnog okupljanja (RN) Žordan Bardela (28) može da zamijeni na tom mjestu Makronovog premijera Gabrijela Atala, vođu odlazeće većine, da li ljevica može da priredi iznenađenje.

Dok se ne dobiju definitivni odgovori prvi rezultati, očekivani u nedjelju u 20 sati, trebalo bi da daju jasniju sliku ishoda.

Blic izborna kampanja završena je u petak u ponoć. Do nedjelje uveče kandidati nemaju više prava da govore u medijima, niti da vode kampanju na terenu, a zabranjeno je i objavljivanje anketa.

Stručnjaci i političari očekuju veliki porast izlaznosti u odnosu na izbore 2022. godine, kada je svega 47,51 odsto birača učestvovalo. Ovog puta se očekuje da će izlaznost da se kreće oko dvije trećine upisanih birača, odnosno iznad 60 odsto.

Taj porast se djelimično pripisuje potencijalno istorijskim posljedicama izbora, koji bi prvi put nakon 1997. mogli da se ne usaglase sa predsjedničkim izborima.

Dvije ankete objavjene u petak - Instituta Ifop za Figaro i Sid Radio, i instituta Odoksa (Odoxa) za regionalne medije i Nuvel Obs, predviđaju da će ekstremnodesničarska grupa osvojiti između 35 i 36,5 odsto glasova.

Prema tim anketama Savez Novi narodni front koji okuplja sve ljevičarske partije, među kojima i Nepokorenu Francusku (LFI, radikalna ljevica), će prema anketama osvojiti između 27,5 i 29 odsto glasova, a grupa oko predsjednika Makrona oko 20,5 do 21 odsto glasova.

Neke ankete ukazuju da se može zamisliti čak i da Nacionalno okupljanje i njegovi saveznici osvoje apsolutnu većinu od najmanje 289 poslanika.

Projekcije se ipak suočavaju sa ozbiljnim nepoznanicama, počevši od toga na kojim mjestima će ostati po tri kandidata za drugi krug, kao i koliki broj odustajanja će biti u posljednjem trenutku, u nastojanju da se ujedine glasovi protiv Nacionalnog okupljanja.

Kampanja koja je trajala tri nedjelje obilježena je incidentima na terenu, više kandidata i aktivista napadnuto je zbog pojačanog antagonizma između tri bloka, koji se uzajamno optužuju za nasilje.

Kampanja je završena optužbama aktuelnog premijera Gabrijela Atalal protiv kandidata Nacionalnog okupljanja.

Premijer je u petak na televiziji M6 dao uvjeravanja da je razumio poruku poslatu tokom evropskih izbora, odnosno da su glasači poručili da hoće bolje ekonomske rezultate i povećanje kupovne moći.

"Rekli su nam da treba da radimo drugačije da uključimo više Francuze u naše odluke", rekao je premijer i pozvao da mu se omogući da on sam primijeni taj program, poslije vanrednih izbora.

( Beta, Ne.V. )