CGO: Na vlastima odgovornost da IBAR ne bude jedna od izgubljenih šansi
"Veliki posao tek predstoji i puna odgovornost je na vlastima u Crnoj Gori da sistem zaista usklađuje sa evropskim standardima i najboljim praksama", poručio je saradnik na programima u CGO Nikola Mirković
Izvještaj o ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR) nova je šansa koju je Evropska unija (EU) dala Crnoj Gori, a na crnogorskim vlastima je da učine sve da ne bude još jedna u nizu izgubljenih, poručili su iz Centra za građansko obrazovanje (CGO).
Iz CGO su podsjetili da je Crna Gora na današnji dan 2012. godine otvorila pristupne pregovore sa EU.
"Iza nas je 12 godina u kojima smo imali šest Vlada i pet glavnih pregovarača, ali i dvocifren broj izgubljenih šansi da se taj proces učini efikasnijim i kvalitetnijim", navodi se u saopštenju.
Saradnik na programima u CGO Nikola Mirković podsjetio je da su do sada otvorena sva 33 poglavlja, od čega su privremeno zatvorena samo tri.
"Veliki broj zatvaranja poglavlja najavljen je do kraja godine, nakon dobijanja pozitivnog IBAR-a", dodao je Mirković.
CGO je, kako je naveo, proteklih 12 godina budno pratio proces pregovora, doprinosio u domenu svojih oblasti djelovanja i kapaciteta i ukazivao na nedostatke i veto igrače.
Mirković je dodao da je ta nevladina organizacija pozivala donosioce odluka na odgovornost, afirmisala evropske vrijednosti i opominjala da se taj proces od prioritetnog javnog interesa može i mora brže i bolje voditi.
"Crna Gora je od 2018. godine počela da stagnira kada su evropske integracije u pitanju, a od 2020. i da regresira, pa je i sam proces u jednom periodu zapostavljen, a onda i faktički blokiran", kaže se u saopštenju.
Navodi se da su na to ukazivali i različiti izvještaji Evropske komisije, ali i međunarodnih i crnogorskih organizacija.
Mirković je rekao da su promjene na geopolitičkoj ravni dovele i do nove političke volje u Briselu, koja je presudno uticala da Crna Gora 26. juna ove godine dobije IBAR, čime je proces deblokiran.
"Međutim, veliki posao tek predstoji i puna odgovornost je na vlastima u Crnoj Gori da sistem zaista usklađuje sa evropskim standardima i najboljim praksama", poručio je Mirković.
Prema njegovim riječima, reforme moraju biti sistemske i vidljive u praksi, a nikako simulirane, „kako smo to mnogo puta imali prilike da vidimo do sada“.
"Iako je IBAR najavljivan od političara gromoglasno kao da je to ulazak u EU, znamo svi da jutro poslije IBAR-a nije plavlje svanulo, niti je život u Crnoj Gori postao bolji", kaže se u saopštenju.
IBAR je, kako je naveo Mirković, nova šansa koju je EU dala Crnoj Gori.
"A na vlastima u Crnoj Gori je da učine sve da ne bude još jedna u nizu izgubljenih", istakao je Mirković.
On je dodao da je stoga neophodno što prije napraviti detaljan akcioni plan koji daje mapu putu ka dostizanju završnih mjerila.
"Dalje, ključni će biti kapaciteti, širina i puna posvećenost kompletne pregovaračke strukture, koja će se zasigurno susresti sa brojnim administrativnim i tehničkim izazovima", kaže se u saopštenju.
Navodi se da su suštinski izazovi i pred vlastima, da usvajaju i sprovode politike u skladu sa standardima EU i ne otvaraju nova bilateralna pitanja sa državama članicama, kako je to sada učinjeno sa usvajanjem Rezolucije o genocidu u logorima u Jasenovcu, Dahau i Mathauzenu.
Mirković je naglasio da je veoma važno njegovati i unapređivati dobre odnose sa državama članicama EU.
"A praviti raskid sa praksom banalizacije ozbiljnih i osjetljivih pitanja radi dnevno-političkih interesa ili, što je još opasnije, interesa onih kojima nije cilj ubrzani ulazak Crne Gore u EU“, naveo je Mirković.
Kako je upozorio, upravo su bilateralna pitanja bila mnogima velika prepreka i kad su bili red samim vratima EU, a posebno je opasno ako ih Crna Gora sama sebi sada postavlja.
"Znači, Crna Gora sada zaista ima novu šansu da, uz snažnu podršku EU, uspostavi novu dinamiku pregovora i počne raditi na zatvaranju poglavlja i približavati se punopravnom članstvu u EU“, kazao je Mirković.
To, kako je poručio, zahtijeva odgovoran odnos prema politici i vođenju državnih poslova, kao i stalan rad da se unaprijedi kvalitet života građana.
"Konačno, ali veoma važno – neophodno je uključenje civilnog društva u taj proces, jer civilno društvo ima kapaciteta da doprinese, ali i dovoljno kritičkog odnosa koji može biti dragocjen kako bi se stvari držale na pravom putu, jer vidimo se lako može skliznuti“, rekao je Mirković.
( Mina )