Direktor Turističkog centra Kosova za "Vijesti": Problema ima, ali ostajemo vjerni Ulcinju
"Iako smo dobili viznu liberalizaciju i mogućnost ljetovanja i u drugim destinacijama širom Mediterana, vjerujem da će većina Kosovara sa rođacima i prijateljima iz inostranstva i ove sezone biti u Ulcinju i u Crnoj Gori", kazoa je Škeljzen Rizaj
Pasoši za djecu, višesatna čekanja na granici, više cijene, hronični nedostatak parking prostora i hotela visoke kategorije, limitirajući su faktori za glavnu sezonu u Ulcinju, ali će uprkos tome većina građana Kosova i dijaspore i ove godine birati taj grad za odmor i ljetovanje.
To je “Vijestima” kazao direktor Turističkog centra Kosova Škeljzen Rizaj, navodeći da se raduje saradnji sa novom lokalnom upravom na čelu sa predsjednikom Opštine Gencijem Nimanbeguom i nastavku, kako je kazao, prijateljskih odnosa sa Vladom Milojka Spajića.
Ponovio je da građani Kosova pamte i ne zaboravljaju pomoć i gostoljubivost Ulcinjana i Vlade Crne Gore tokom ratnih dešavanja 1999.
“Ostajemo dužni Crnoj Gori i Ulcinju i pokušavamo da vratimo tako što ćemo svako ljeto doći ovdje i novac trošiti. Iako smo dobili viznu liberalizaciju i mogućnost ljetovanja i u drugim destinacijama širom Mediterana, vjerujem da će većina Kosovara sa rođacima i prijateljima iz inostranstva i ove sezone biti u Ulcinju i u Crnoj Gori”, kazao je Rizaj.
PITANJE PASOŠA I ČEKANJE NA GRANICI
Poručio je da je zbog toga neophodno prevazići probleme sa kojim se Kosovari suočavaju kada dolaze u Crnu Gore. Podsjetio je da su shodno sporazumu vlada iz 2.000 godine, djeca sa Kosova do prošle godine u Crnu Goru mogla da uđu sa izvodom iz matične knjige rođenih, ili zdravstvenom i đačkom knjižicom.
“Još na Kosovu kuburimo sa dugim procedurama oko dobijanja pasoša. Međutim, neko je prošle godine odlučio da nam i za djecu trebaju pasoši prilikom ulaska u Crnu Goru. Ako znamo da granica sa Albanijom ne postoji, već da je prolaz slobodan, možemo samo zamisliti koliko će naših građana čija djeca nemaju pasoše, otići tamo na ljetovanje, iako bi radije birali Ulcinj”, kazao je Rizaj.
Apelovao je na nadležne institucije da riješe taj problem i omoguće svim građanima Kosova da dođu u Crnu Goru.
“Vidite, kao dugogodišnji turistički radnik prošao sam cijeli svijet. Bezbjednije destinacije od Ulcinja, tvrdim, nema. Evo, ja često ostavim i auto otvoreno. Koje je to dijete u Ulcinju ukradeno, maltretirano ili ubijeno? Nijedno. Nikad ni mi odrasli nijesmo imali problema u Ulcinju osim uobičajenih, koje imamo i na Kosovu”.
Naglasio je i duga čekanja na granici:
“Od Kosova do graničnog prelaza Murićani-Sukobin, automobilom treba u prosjeku tri sata. U koloni, po nesnosnim temperaturama, treba čekati često i duže. Moramo imati na umu da do Velipoje, Šinđina ili Drača, nema kolona i čekanja. Ali, eto, opet ljudi hoće u Ulcinj. Zato im treba, pogotovo porodicama sa djecom, omogućiti lakši prolaz, recimo onom posljednjom trakom. To bi rasteretilo i prelaz i smanjilo gužve”.
On je pozvao Nimanbegua da kao iskusan političar koji je bio poslanik i potpredsjednik parlamenta, urgira kod nadležnih da riješe te probleme, kako bi se sezona u Ulcinju odvijala nesmetano.
“Nijesu to privilegije, nego prosto ustupci koji mogu samo dobro da donesu svim”.
NE IGRATI SE CIJENAMA
Apelovao je na ugostitelje i trgovce da spuste cijene i da se ne poigravaju sa njima i pozvao ih da se ugledaju na kolege iz Albanije, Turske ili Grčke.
“Grci imaju veliko iskustvo u razvoju turizma u kapitalizmu. Mi to iskustvo nemamo. Oni će recimo u ponoć spustiti cijene ako osjete da je to potrebno. Znaju da i u turizmu trebaju akcije poput onih u trgovačkim lancima u kojima se često neka garderoba iili hrana prodaje po nižim cijenama u određenom vremenskom periodu. Takvih akcija u turizmu u Crnoj Gori još nema. A trebalo bi”.
Istakao je i problem neradne nedjelje:
“Svake godine u Ulcinj i Crnu Goru dođu turisti koji su tu prvi put. I ne znaju da marketi ne rade nedjeljom. Onda moraju kupovati po benzinskim pumpama po znato višim cijenama. Crna Gora je turistička zemlja, Ulcinj živi od turizma. Zatvoriti prehrambene radnje nedjeljom, pa još u sezoni, to je nonsens”.
Rizaj je naveo da Crna Gora ima moderne trgovačke lance i dobro snabdjevene, zbog čega Kosovari često trguju u njima robu koje nema na Kosovu.
FALI LUKSUZNIH HOTELA
Nije dobro za Ulcinj, dodao je, što je dugi niz godina bez hotela visoke kategorije.
“U Albaniji, svaki mjesec otvaraju po jedan hotel sa pet zvjezdica. Kod nas na Kosovu, zbog nedostatka hotela visoke kategorije u Ulcinju, najtraženiji je hotel “Albatros” koji ima dvije ili tri zvjezdice. Ali, on je za nas sinonim za odmor i tišinu. Tu ljetuju možda i neki od najbogatijih ljudi na Kosovu. E sad zamislite da ima pet zvjezdica. Zato potencijalnim investitorima koji bi da grade te hotele, treba pružiti sve uslove. Bivši predsjednik Makedonije investitore je čekao na aerodromima, davao im je besplatno zemljište, oslobađao poreza na nekoliko godina, samo da bi gradili. Vjerujem da će i vaš premijer brzo naći formulu i olakšati investitorima da grade, posebno u Ulcinju”.
Poručio je da Ulcinj hitno mora riješiti pitanje parking prostora.
“Mi nemamo gdje da parkiramo auta i to je veliki problem. Apelujem na Ulcinjane da svoja auta drže u garažama ili u dvorištima. Osim toga, mislim da bi Ulcinj, poput Monaka, mogao naplaćivati prolaz automobilom u pješačkoj zoni. Postoje ljudi koji bi tuda htjeli da pokažu svoje “ferarije”, “lambordžinije” ili “maseratije”. Ali neka to zadovoljstvo za svaki krug i plate”.
Naglasio je da Kosovo 50 hiljada mladih ljudi napusti svakog mjeseca, ali da će se većina njih vratiti nakon tri ili šest mjeseci.
“Ključnu ulogu u kreiranju života na Kosovu ima dijaspora. Samo prošle godine, članovima svojih familija ili prijateljima, ti ljudi uplatili su milijardu i 300 miliona eura. Većini porodica sa Kosova odmor će takođe finansirati njihovi rođaci ili prijatelji iz inostranstva. I vjerovatno im se pridružiti, čvrsto vjerujem, ovdje u Ulcinju”.
Hodžić: Ponuda za svačiji džep
Direktor Turističke organizacije Ćazim Hodžić kazao je da Ulcinj spremno dočekuje glavnu sezonu.
“Iz godine u godinu, trudimo se da ranije otvaramo kapije gostima. Tako je bilo i ove godine. Svaki hotel, restoran, privatni apartman ili plaža, odavno su spremni za goste, tako da mogu reći da smo u punom kapacitetu”, kazao je Hodžić “Vijestima”.
Ulcinj, naveo je, i ove godine ima ponudu za razne kategorije gostiju.
“U ponudi imamo apartamne koji se mogu iznajmiti za 10-15 eura po osobi dnevno. Ali, imamo i u hotelima, gdje treba izdvojiti 50 ili 100 eura. Tako je i sa restoranima u gradu i to je naša prednost jer imamo ponudu za sve”.
Naveo je da je inflacija uticala i na rast cijena u svim sektorima, pa i u turizmu.
“Međutim, cijene mobilijara ostale su tu negdje na nivou prošle godine. Moguće da su cijene u ugostiteljskim objektima neznatno više nego lani, ali to je u rasponu od 2 do 5 odsto. Tu je i radna snaga koja nije ista kao prošle godine”.
Naglasio je da je na graničnom prelazu Sukobin-Murićani, frekvencija saobraćaja tri ili četiri puta veća od projekcija kada je građen i da to predstavlja problem.
Na pitanje da li očekuje da bi se ti problemi mogli reflektovati na dolazak gostiju, odgovorio je odrično.
“Na Kosovu postoji ona fraza da ako nijesi bio u Ulcinju nijesi bio ni na odmoru. Tako da i ove godine očekujemo veliki broj turista sa Kosova i naravno dijasporu, koja nam je decenijama vjerna iako su i druge destinacije privlačne. Ali, sigurnost i ljepote našeg grada koje nudimo, uz tradicionlano gostoprimstvo, Ulcinj čine jedinstvenim. Zato i imamo dobre najave”.
Neznatno više gostiju no lani
U Ulcinju zvanično boravi 12.300 stranih i 382 domaća gosta, što je za dva odsto više nego lani u istom periodu. Hodžić je kazao da očekuje da se takav trend nastavi i tokom narednih mjeseci.
“To što sa rastom broja gostiju ulazimo u glavnu sezonu, dobar je pokazatelj da smo radili i da smo se pripremili kako i treba i priliči gradu kao što je Ulcinj”, kazao je Hodžić.
U strukturi gostiju dominiraju Kosovari, kojih je oko 30 odsto, a iz Srbije je 26 odsto. Značajan je broj turista iz Njemačke, Francuske, BiH i ostalih zemalja regiona.
( Samir Adrović )