Spajić: Vlada nije raspravljala o izmjeni Zakona o državljanstvu, niti je počela proceduru izmjena

Premijer Milojko Spajić rekao je da nije započeta procedura niti je Vlada raspravljala o izmjeni Zakona o državljanstvu i izmjeni Ustava u dijelu državljanstva.

On je, odgovarajući na pitanje poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Ivana Vukovića, ništa neće biti urađeno suprotno pravnom sistemu, odnosno bez potrebne većine.

Vladina Služba za odnose sa javnošću poslala je medijima odgovore Spajića na pitanja poslanika, iako Premijerski sat danas nije održan. Poslanici DPS-a blokirali su govornicu ne dozvoljavajući održavanje Premijerskog sata nakon čega je predsjednik parlamenta Andrija Mandić zaključio sjednicu i najavio održavanje novog Premijerskog sata.

Iz DPS-a su poručili da ne dozvoljavaju ponižavanje parlamenta i da premijer Milojko Spajić ne može da dolazi u Skupštinu „kad on hoće“. Prethodno je premijerski sat bio zakazan za subotu, ali je Spajić obavijestio Skupštinu da ne može doći.

Ivan Vuković je Spajića pitao da li je Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) pokrenulo izmjene Zakona o državljanstvu i izmjeni Ustava u dijelu državljanstva

"Izašli ste sa predogom o izmjeni Zakona o državljanstvu i izmjeni Ustava u dijelu državljanstva...Da li se o tome već raspravljalo na Vladi, da li je urađena odgovarajuća stručna analiza prije nego što ste najavili intervencije u tako značajnoj oblasti, i da li imate bilo kakav pisani dokument u formi Nacrta izmjene zakona, zapisnika ili dokumenta koji potvrđuje da se na nivou resora, Vlade ili nekog vladinog tijela na ovu temu raspravljalo?“, pitao je Vuković.

Spajić je u odgovoru naveo da nije „izašao sa predlogom o izmjeni Zakona o državljanstvu“ kako to Vuković sugeriše u pitanju već je na konferenciji za medije koja je bila posvećena potpuno drugoj temi, na novinarski upit u najkraćem iznio svoj stav o ovom pitanju.

"Dakle, vrlo egzaktno - niti sam 'izašao' niti sam inicirao izmjene Zakona i ovu temu u javnom i političkom diskursu. Jedino sam, kao građanin i kao premijer iznio svoje mišljenje na koje (valjda) imam i pravo. Stoga sada evo i najprecizniji odgovor na Vaše poslaničko pitanje - nije započeta procedura niti je Vlada raspravljala o ovom pitanju“, rekao je Spajić.

Ocijenio je da se otvorila vrlo bitna tema koja još jednom ima za cilj diskreditaciju 44. Vlade ili njega lično.

On je u odgovorima demantovao nekoliko „glavnih dezinformativnih narativa koji se plasiraju poslednjih dana.

Rekao je da Vlada ne radi na izmjeni Zakona o crnogorskom državljanstvu, a netačno je i da će parlamentarna većina mijenjati Zakon suprotno Ustavu, a onda će Ustavni sud poništiti uslov od 10 godina za biračko pravo, čime će svi noviprimljeni državljani steći pravo glasa za dvije godine.

"Pokret Evropa sad kao dio parlamentarne većine nikada neće podržati nijedno rješenje suprotno Ustavu“.

Kako je kazao pitanje dvojnog državljanstva neće se rješavati bilateralnim Sporazumom sa Srbijom, a netačno je i da Vlada ignoriše Ustav, do izbornog inženjeringa preko izmjena Zakona.

"Jasno sam saopštio koji bi bili uslovi za izmjenu Zakona kako bi se spriječio izborni inženjering. Još jasnije iz mog Kabineta je pojašnjeno da to nije moguće bez svih zaštitnih mehanizama, pa i Ustavnih promjena. Imajući to u vidu još jednom poručujem - ništa neće biti urađeno suprotno pravnom sistemu, odnosno bez potrebne većine“, poručio je.

"Ne stojim iza napada na Novovića i Šukovića, niti na bilo koga"

Odgovarajući na pitanje lidera GP URA Dritana Abazovića da li stoji iza organizovanih napada na šefa Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića i glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića, kako to implicira ministar pravde Andrej Milović, Spajić je rekao da ne stoji.

"Ne stojim iza bilo kakvog napada. Ni na gospodu Novovića i Šukovića, niti na bilo koga. Vjerujem da Vama to zvuči nemoguće, ali svako polazi od sebe. Dozvolite mi da podsjetim da mi, iako sam više puta o tome govorio - nije važno ko je na čelu bilo kog sektora dok god taj neko isporučuje rezultate. Logika ovog pristupa leži u činjenici da sistem treba najbolje ljude na pravim mjestima. Jedino tako, možemo ići naprijed“, poručio je.

Rekaao je da "podvale, podmetačine, izdaje" - ostavlja onima kojima je to imanentno.

"Što se mene tiče, bio premijer ili radio bilo šta drugo sa ovim neću praviti kompromise. Ali kada već pominjemo glavnog specijalnog tužioca i načelnika SPO koristim i ovu priliku da ponovim punu podršku Vlade i svoju ličnu njima i njihovim timovima na naporima u izgradnji sigurnijeg i pravednijeg društva za sve naše građane", kazao je Spajić.

"Godinama nije bilo pomaka u poglavljima 23 i 24"

Spajić je, odgovarajući na pitanje Vasilija Čarapića (PES), kazao da dobijanje Izvještaja o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila u poglavljima 23 i 24, (IBAR), pokazuje da je proces proširenja živ.

"Niko to nije uspio još od Hrvatske, pa je i to jasna poruka svim kandidatima da postoji mogućnost napredovanja shodno zaslugama. Mislim da nakon posjete Briselu neću pretjerati kada kažem, da su tamo jednako, ili možda čak i više srećni zbog ovog rezultata nego mi. Crna Gora je ponovo predvodnica u procesu pristupanja, a naš napredak je podsticaj i za ostale zemlje koje teže učlanjenju u Evropsku uniju. Imamo generacijsku šansu da kompletiramo proces i nemamo nikakav izgovor da je propustimo“, poručio je.

Čarapić je pitao Spajića kako ocjenjuje pregovarački proces do sada i činjenicu da posle 12 godina Crna Gora dolazi u situaciju da može da dobije završna mjerila za poglavlja 23 i 24, ali i da zatvori ostala pregovaračka poglavlja i kakva je strategija Vlade za nastavak integracionih procesa, budući da je put od IBAR-a do članstva i dalje izazovan a da najveći dio posla tek predstoji.

Spajić je naglasio da godinama nije bilo pomaka u poglavljima 23 i 24.

Poručio je da je vladavina prava prioritet svih prioritet ove Vlade, a to je najvažniji segment i centralna tačka čitavog integracionog procesa.

"Učlanjenje Crne Gore u EU sada se čini neizbježnim, a na nama je da odredimo dinamiku daljeg djelovanja, u prvom redu kroz održavanje političke stabilnosti i odlučnosti da ovu upješnu priču privedemo kraju. Svjesni da ulazimo u finalnu, veoma zahtjevnu fazu pregovora, naš plan za buduće djelovanje ostaje jasan, ambiciozan, ali i veoma realan – da sve raspoložive kapacitete usmjerimo na ispunjenje evropske agende kako bi se Crna Gora do 2028. pridružila porodici evropskih zemalja“.

Kazao je da su, u oblasti vladavine prava, putokaz budućeg djelovanja su završna mjerila data kroz revidiranu Zajedničku poziciju EU za poglavlja 23 i 24, a fokus je svakako na nastavku obračuna sa visokom korupcijom i organizovanim kriminalom, sa akcentom na adekvatan odgovor pravosuđa.

"U odnosu na ostala poglavlja, nakon IBAR-a dobijamo priliku da nastavimo sa procesom zatvaranja, što smo čekali punih sedam godina. Za više mjerila postoji interna spremnost, međutim u tom dijelu nas čeka veliki posao finalizacije procesa, ali vjerujem da naša administracija ima kapacitete, a sada i dodatan motiv da još marljivije obavlja posao, kako bi osigurali evropsku perspektivu budućim generacijama".

Ocijenio je da je 26. jun bio važan, istorijski dan.

"Ali ajde da svaki naredni bude još bitniji, da zajednički radimo jače i već 2028. postanemo 28. članica. Crna Gora to zaslužuje, naši građani to od nas očekuju“, rekao je Spajić.

"Borba protiv kriminala i korupcije preduslov za prosperitet i sigurnost svih građana"

Pokušaj nametanja narativa da Specijalno državno tužilaštvo, sektor bezbjednosti i Vlada postupaju selektivno i revanšistički, prema svojim političkim neistomišljenicima je samo odraz nesigurnosti i straha, sa ciljem stvaranja buke kako se ne bi čuli argumetni i činjenice iz postupanja nadležnih državnih organa, rekao je premijer Milojko Spajić.

On je odgovarajući na pitanje šefa Poslaničkog kluba Demokrata, Borisa Bogdanovića, kazao da niti jedan visoki funkcioner partija koje su vršile vlast prije 30. avgusta u ovom trenutku nije u istražnom zatvoru, a ima postupaka gdje su nadležni sudovi potvrdili optužnice protiv njih.

Ipak ni u jednom trenutku postupka nije bilo lišenja slobode odnosno pritvora, dok sa druge strane svjedočimo da je nekoliko funkcionera partija pobjednika na izborima 30. avgusta lišeno slobode, a neki se i dalje nalaze u pritvoru”, kazao je.

Bogdanović je Spajića pitao da li je hapšenje i procesuiranje, osumnjičenih i optuženih za izvršenje najtežih krivičnih djela iz oblasti organizovanog kriminala i korupcije revanšizam prema izabranim, imenovanim ili na druge načine angažovanim licima u sistemu javne uprave.

“Da li je nekom iz javne administracije, prijećeno da će ostati bez posla zbog njihove političke opredijeljenosti ili neopredijeljenosti? Da li imate informaciju da su starješine organa u javnoj administraciji kažnjavali zaposlene, zbog svoje političke opredijeljenosti, na način sto su ih preraspoređivali na radna mjesta van mjesta prebivališta? Ili od njih trazili da na izborima glasaju za određenu političku opciju?”

Bogdanović je pitao i da li se bilo koji visoki funkcioner stranaka koje su vršile vlast do formiranja 44. Vlade nalazi u istražnom zatvoru i kako se Vlada nosi s kritikama o revanšizmu dok nastoji da ispuni obećanja o borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije i jačanju vladavine prava.

“Ako ne, kako ocjenjujete tvrdnje da Specijalno državno tužilaštvo, sektor bezbjednosti, odnosno Vlada Crne Gore progone političke neistomišljenike partija na vlasti?”.

Spajić je odgovorio da su se najbučnije prozivke za politički revanšizam čule u vrijeme hapšenja bivšeg SDT-a Milivoja Katnića i bivšeg pomoćnika direktora Uprave policije Zorana Lazovića .

“Složićete se da ne postoji logična veza između pojma političkog revanšizma i procesuiranja onih koji su obavljali funkcije za čije obavljanje je bila strogo zabranjena politička pripadnost, dakle onih koji su po zakonu morali biti “apolitični”. Da sumiramo sve ovo odgovorom na Vaše posljednje pitanje – Nadležni državni organi djeluju transparentno, dosljedno i nepristrasno, oslanjajući se na činjenice i zakon. Svi postupci su vođeni principom da niko nije iznad zakona”, naveo je Spajić

On je poručio da borba protiv kriminala i korupcije nije politički revanšizam, već osnovni preduslov za prosperitet i sigurnost svih građana.

“Nastavićemo da se zalažemo za pravdu i integritet, bez obzira na političke pritiske ili optužbe. Nadležne organe ne interesuje kako se neko zove i kakvih je uvjerenja ili opredjeljenja, već da li je ili nije učinilac krivičnih djela. Naša Vlada vjeruje u demokratske vrednosti i vladavinu prava i to ćemo neumorno dokazivati svojim djelima. Odbacujemo optužbe za politizaciju pravosudnih procesa i reafirmišemo našu posvećenost da svaki građanin Crne Gore bude tretiran jednako pred zakonom, jer samo zemlja jakih i nezavisnih institucija je sigurna kuća za sve njene građane”, poručio je Spajić.

Na pitanje Bogdanovića da li je bilo pritisaka ili sankcija prema zaposlenima u javnoj upravi odgovorio je da “ta praksa mora ostati iza nas”.

“Lično, gnušam se takvog pristupa i ne mislim da doprinosi meritokratiji i rezultatima”, rekao je Spajić.

"Rješavanje pojedinih pitanja ne mogu da na bilo koji način poljuljaju odnose između Hrvatske i Crne Gore"

Premijer Milojko Spajić rekao je da je uvjeren da rješavanje pojedinih pitanja mogu samo da ojačaju, a ni u jednoj mjeri, niti na bilo koji način poljuljaju odnose između Hrvatske i Crne Gore.

On je na pitanje Adrijana Vuksanovića (HGI), kako ocjenjuje odnose Crne Gore i Hrvatske za vrijeme njegovog mandata, odgovorio da su odnosi sa Hrvatskom prijateljski i otvoreni i, uz posvećenost kontinuiranom unapređenju u oblastima od obostranog značaja.

On je naglasio da uvažavajući i poštujući svu argumentaciju hrvatske strane, u vezi sa neriješenim pitanjima, da i Crna Gora ima svoju (argumentaciju).

„Naši prioriteti ulaska u EU, očuvanja crnogorske tradicije i kulture i bolji uslovi života za naše građane, su nešto od čega nećemo odstupati i što je u konstantnom fokusu našeg sveukupnog djelovanja. Uz sve navedeno, želim da naglasim da Crna Gora i Hrvatska imaju jaku tradiciju prijateljstva, dugu istoriju uzajamnog poštovanja, zajedničke kulturološke korjene i da izrazim uvjerenje da rješavanje pojedinih pitanja, koja zahtijevaju dodatne napore obje strane, određena odricanja i davanja, ali i obostrano poštovanje i razumijevanje, mogu samo da nas ojačaju, a ni u jednoj mjeri, niti na bilo koji način poljuljaju odnose“, poručio je.

Spajića je Nikola Zirojević iz SD-a pitao da li ga brine činjenica da je, uprkos priči o pomirenju i Crnoj Gori kao faktoru stabilnosti u regionu, „uspio da naruši odnose sa Hrvatskom (protestna nota), Bosnom i Hercegovinom (protestna nota) i Srbijom (reakcije njihovih predstavnika vlasti).

Spajić je odgovorio da je popis na najbolji način pokazao ispravnost inkluzivnog pristupa (Vlade) za sva otvorena pitanja, kojim su drugi, „godinama izbjegavali da se bave“.

Rekao je da su svakoj eventualnoj nesuglasici sa susjedima pristupili sa posebnom pažnjom i razumijevanjem, u cilju adresiranja i iznalaženja odgovarajućeg, obostrano prihvatljivog, rješenja.

„Diplomatske protestne note, predstavljaju sastavni dio bilateralnih odnosa i način da se o određenim pitanjima iskaže stav, ukazujući istovremeno na teme o kojima postoji prostor, ili potreba da se dodatno razgovora, za šta će, u nama, uvijek naći adekvatnog sagovornika. Međutim, želim takođe da istaknem, da se u tim i svim drugim komunikacijama, vodimo prvenstveno punom zaštitom interesa Crne Gore i njenih građana, za šta ću se uvijek snažno zalagati“, kazao je.

( Biljana Matijašević )