Tehničar tuče, direktor zataškava: Slučaj zlostavljanja u psihijatrijskoj bolnici u Kotoru

Medicinski tehničar Specijalne bolnice za psihijatriju u Kotoru dva puta je ošamario i više puta fizički zlostavljao pacijentkinju, ali uprava i zaštitnica prava pacijenata u “Dobroti” nijesu preduzeli ništa u vezi sa prijavama o mučenju, niti spriječili takva postupanja.

O posljednjem slučaju zlostavljanja pacijentkinje, koji se dogodio krajem decembra, Zaštitnika ljudskih prava i sloboda obavijestila je medicinska sestra, zaposlena u bolnici. Tim Zaštitnika obišao je instituciju i razgovarao sa direktorom, zaposlenima, pacijentkinjom, ali je izostalo zvanično izjašnjenje bolnice, koja u više navrata tokom prethodnih pet mjeseci toj instituciji nije dozvolila ni uvid u spise predmeta.

Zaštitnik je, navodi se u mišljenju u koje su “Vijesti” imale uvid, zaključio da je postupanje medicinskog tehničara suprotno Zakonu o zaštiti i ostvarivanju prava mentalno oboljelih lica i da slučaj nije blagovremeno prijavljen, niti interno istražen.

Time je, tvrde, povrijeđeno pravo pacijentkinje na dostojanstvo i fizički i psihički integritet ličnosti iz člana 28 Ustava Crne Gore, odnosno član 3 Evropske konvencije o ljudskim pravima.

Ombudsman mišljenju ističe i da od 2017. godine preporučuje da bez odlaganja uspostavi protokol postupanja u slučajevima prijave navoda o mučenju i drugim oblicima zlostavljanja i da ga se u praksi dosljedno pridržava. Sedam godina kasnije, protokol i dalje ne postoji.

Uprava nijema na urgencije Zaštitnika

Medicinska sestra zaposlena u “Dobroti” obavijestila je krajem prošle godine instituciju Zaštitnika da je medicinski tehničar krvnički pretukao pacijentkinju, smještenu na ženskom odjeljenju i da je slučaj prijavljen zaštitnici prava pacijenata. Tvrdila je da je zaštitnica, najvjerovatnije uz dogovor sa direktorom, promijenila iskaz, odnosno napisala netačnu izjavu da su se pacijentkinje potukle između sebe, ali i da je medicinski tehničar koji je navodno zlostavljao pacijentkinju imao makar pet disciplinskih prijava, čak i predisključenje iz ustanove.

Tim Zaštitnika u januaru je posjetio ustanovu i razgovarao sa direktorom, koji je tada kazao da je upoznat sa tim da se dogodio incident na ženskom odjeljenju akutno, da je obavijestio zaštitnicu prava pacijenata, ali i da kao rukovodilac nije pokretao nikakav postupak jer smatra da nije bilo osnova za to. Tom prilikom, direktor je kazao da “zna da se radi o pacijentkinji koja je veoma agresivna usljed prirode svoje bolesti i koja ispoljava agresivnost prema jednoj istoj osobi koju fiksira...”. Tim Zaštitnika razgovarao je sa zaštitnicom prava pacijenata, ljekarima, ali i sa pacijentkinjama.

Napadnuta pacijentkinja, prilikom razgovora sa timom, kazala je da nema primjedbe na ljekare i na osoblje, a potvrdila je i da napada drugu pacijentkinju sa kojom je imala konflikt kada je reagovao medicinski tehničar odjeljenja na kojem boravi.

Tvrdila je da je taj zaposleni “fin prema njoj, ali da je do sada tukao oko deset puta” i da je o posljednjem slučaju obavijestila majku.

Zaštitnik je od uprave u februaru traženo detaljno izjašnjenje povodom navoda iz pritužbe, dokumentaciju koja se odnosi na sprovođenje postupka u konkretnom slučaju, ali i u vezi sa ranijim prijavama u odnosu na medicinskog tehničara, kao i ishode postupaka. Kako Specijalna bolnica nije dostavila traženo izjašnjenje i dokumentaciju, Zaštitnik je u aprilu uputio urgenciju i napomenuo da se nepostupanje po zahtjevu Ombudsmana shodno zakonu smatra ometanjem rada te institucije koja o tome može upoznati viši organ, Skupštinu ili obavijestiti javnost, kao i da su organi dužni da sarađuju sa njima i pružaju im pomoć.

Zaštitnik je ponovo krajem aprila uputio dopis, na koji nije odgovoreno, a prilikom posjete ombudsmana kao Nacionalnog preventivnog mehanizma u junu ove godine, ponovo su od pravne službe zatražili neposredan uvid u službene spise i dokumenta.

“Međutim, i pored saopštavanja nadležnosti Zaštitnika povodom traženog, timu nije dato na uvid dokumentacija uz obrazloženje da je direktor SPB Dobrota na odmoru, i da nije spreman odgovor Zaštitniku”, piše u mišljenju u koje su “Vijesti” imale uvid.

Zataškavali da postoji fizičko kažnjavanje

U mišljenju koje potpisuje zamjenica Zaštitnika Mirjana Radović, navodi se da su na osnovu neposredno prikupljenih informacija, utvrdili da je pacijentkinju smještenu na akutnom ženskom odjeljenju u decembru 2023. godine, medicinski tehničar udario dva puta rukom u predjelu lica, sa očiglednom namjerom da je kazni zbog činjenice da je, usljed prirode svoje bolesti, fizički napala drugu pacijentkinju.

“Zaštitnik primjećuje da je pacijentkinja ispoljavala agresivno ponašanje, kako i sama navodi, napadajući druge pacijentkinje. Zaštitnik razumije da ispravno obuzdavanje takve pacijentkinje nije bio nimalo lak zadatak. Ovaj zadatak je zahtijevao i prisustvo dovoljnog broja osoblja i da prisutno osoblje bude obučeno za postupanje u navedenim situacijama. Takođe, valja naglasiti da osoblje bolnice, u toku obuzdavanja agresivnog pacijenta, može opravdano primijeniti i manuelno obuzdavanje, koje mora biti srazmjerno konkretnom ponašanju pacijenta i može trajati samo onoliko koliko je potrebno da se pacijent obuzda. U opisanom postupanju medicinskog tehničara, evidentno je, da je fizička sila u vidu dva šamara prema prema pacijentkinji primijenjena u cilju da se kazni za napad i agresivno ponašanje, što je sa aspekta ljudskih prava neopravdano i neprihvatljivo”, zaključuje se u mišljenju.

Zaštitnik je utvrdio da je bolnica u konkretnom slučaju propustila da preduzme opravdane i djelotvorne korake kako bi spriječila da se zlostavljanje dogodi, uprkos činjenici da je rizik od toga bio realan, neposredan i predvidljiv, odnosno da je pacijentkinja usljed prirode svoje bolesti bila sklona nasilju.

“Ovu činjenicu treba posmatrati kako s aspekta zaštite njenih prava, tako i s aspekta poštovanja prava drugih pacijentkinja koje je fizički napadala. Zaštitnik primjećuje da uvjerljivi navodi o zlostavljanju nijesu odmah po saznanju prijavljeni nadležnom Osnovnom državnom tužilaštvu niti efikasno interno istraženi”, piše u dokumentu.

Zaštitnik je, između ostalog, istakao da je saznanje o događaju zahtijevalo pravovremenu reakciju u cilju utvrđivanja odgovornosti, naročito u odnosu na dobro utemeljenu praksu Evropskog suda za ljudska prava

“Posebna pažnja se zahtijeva u slučajevima kada se radi o pacijentima kao najranjivijoj kategoriji, koji su u psihijatrijskim ustanovama, žrtve ili svjedoci nedozvoljenog činjenja. Evropska konvencija o ljudskim pravima u članu 3 garantuje i pravo na detaljnu i djelotvornu istragu uvjerljivih tvrdnji o nečovječnom i ponižavajućem postupanju, podobnu da dovede do identifikacije i kažnjavanja odgovornih za takvo postupnje”.

Na potezu Ministarstvo zdravlja i tužilaštvo

Zaštitnik je Specijalnoj bolnici “Dobrota” preporučio da preispita dosadašnje postupanje Zaštitnice prava pacijenata i obezbijedi da njeno postupanje bude u skladu sa Zakonom o pravima pacijenata i da bez odlaganja uspostavi protokol postupanja u slučajevima prijave navoda o mučenju i drugim oblicima zlostavljanja, odnosno svih postupanja/nepostupanja na štetu pacijenata i da ga se u praksi, dosljedno pridržava.

Bolnici je preporučeno da obezbijedi i poštovanje nacionalnih propisa, potvrđenih međunarodnih ugovora i opšteprihvaćenih pravila međunarodnog prava, koji se odnose na psihijatrijske pacijente, odnosno obezbijedi poštovanje njihovih prava.

Mišljenje je upućeno Ministarstvu zdravlja kao resoru zaduženom za nadzor nad radom bolnice, kako bi ukazali na ometanje rada Zaštitnika, ali i ODT Kotor, kako bi utvrdilo da li postoji krivična odgovornost medicinskog tehničara i drugih zaposlenih koji su znali, odnosno morali znati da se zlostavljanje dogodilo, a nijesu to prijavili.

( Ana Komatina )