Iz EK nakon Rezolucije o Jasenovcu ukazuju na značaj dobrosusjedskih odnosa: Zajedno prevazići nasljeđe prošlosti

“Podsjećamo da su dobrosusjedski odnosi i regionalna saradnja suštinski djelovi procesa proširenja”, poručuje Pisonero Hernandez

80767 pregleda88 komentar(a)
“Regionalna saradnja ključ procesa proširenja”: Pisonero Hernandez, Foto: Shutterstock

Prevazilaženje teškog nasljeđa prošlosti i promovisanje iskrenog pomirenja trebalo bi da bude zajednički napor, poručila je portparolka Evropske komisije (EK) Ana Pisonero Hernandez.

“Svjesni smo da je parlament Crne Gore usvojio Rezoluciju (o genocidu u Jasenovcu, Mauthauzenu i Dahauu) 28. juna... Podsjećamo da su dobrosusjedski odnosi i regionalna saradnja suštinski djelovi procesa proširenja”, rekla je ona “Vijestima”, odgovarajući na pitanja da li će usvajanje navedene rezolucije pogoršati odnose između Crne Gore i Hrvatske i može li se očekivati hrvatska blokada evropskog puta Podgorice.

Odmah nakon što je prošlog petka usvojena rezolucija u crnogorskom parlamentu, stigle su oštre reakcije državnog vrha Hrvatske i poruke da bi ta država mogla, kao članica EU, blokirati pristupne pregovore Crne Gore.

Čak je juče Miro Bulj, poslanik Mosta u Saboru Hrvatske, uputio u proceduru zaključak kojim bi se svi poslanici u crnogorskom parlamentu, koji su glasali za rezoluciju, proglasili nepoželjnim u Hrvatskoj. Ako bi to prošlo u Saboru, nepoželjan bi u toj državi bio 41 poslanik Skupštine Crne Gore, odnosno većina njih iz Pokreta Evropa sad (PES), a i svi poslanici Demokrata, Socijalističke narodne partije (SNP), Nove srpske demokratije (NSD) i Demokratske narodne partije (DNP).

Protiv usvajanja rezolucije glasao je poslanik vladajuće Albanske alijanse Ilir Čapuni, a od poslanika vlasti nijesu glasali Miodrag Laković i Tonći Janović (PES) i predstavnici Albanskog foruma Artan Čobi i Nikola Camaj.

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović kazao je juče u Briselu da su građani Crne Gore zainteresovani da država što prije postane članica EU i da nikakvi “mali partijski interesi ili partijske trgovine” ne smiju tome da stanu na put.

On je to rekao nakon sastanka s predsjednikom Evropskog savjeta Šarlom Mišelom, koji je trebalo da dođe u Podgoricu, ali je navodno posjetu otkazao zbog usvajanja rezolucije i dogovorio s Milatovićem sastanak u Briselu.

Mišel je, kako je saopšteno iz kabineta Milatovića, naglasio da Crna Gora mora da ostane na evropskom putu.

Milatović je kazao da su poruke iz razgovora s Mišelom u Briselu, koji je trajao tri sata, jasne i da se ne smiju relativizovati, niti umanjivati. On je u ponedjeljak rekao da nema dilemu da je Mišel odgodio posjetu Crnoj Gori zbog posljednjih dešavanja u vezi s motivima i okolnostima usvajanja rezolucije o Jasenovcu, i odgovornosti koju za to ima parlamentarna većina.

Ministar odbrane Dragan Krapović kazao je juče da ne vidi da je otkazivanje posjete Mišela Crnoj Gori povezano s usvajanjem rezolucije.

Krapović je, na zajedničkoj pres konferenciji u Podgorici sa slovenačkim kolegom Marjanom Šarecom, rekao da nema informacije o razlozima otkazivanja posjete Mišela.

Iz Građanskog pokreta URA saopštili su juče da predsjednici Vlade i Skupštine Milojko Spajić i Andrija Mandić vode Crnu Goru u propast i da se njihov politički cilj svodi na to da državu bace na koljena.

“Oni su svojim štetnim djelovanjem ugrozili evropski put Crne Gore, odličnu poziciju i raspoloženje institucija koje smo imali u Briselu, pritom pokvarivši i dobrosusjedske odnose koje smo baštinili sa svim zemljama regiona”, navodi se u saopštenju.

GP URA dodaje da će se “tim namjerama snažno oduprijeti”, kako u parlamentu, tako i na lokalnom nivou.