Inovativnost u službi potrošača

Krajem januara 2024. godine navršilo se 20 godina rada „Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti” (REGAGEN). Jedno od prvih nezavisnih regulatornih tijela u državi, već dvije decenije sa izuzetnim rezultatima djeluje u oblasti električne energije, prirodnog gasa, nafte i naftnih derivata, a od 2016. godine i u oblasti komunalnih djelatnosti – u dijelu regulacije cijena javnog vodosnabdijevanja i upravljanja komunalnim otpadnim vodama.

Novi pristup regulaciji

Reforma elektroenergetskog sektora Crne Gore započeta je usklađivanjem pravnog i institucionalnog okvira sa pravnom tekovinom EU u ovoj oblasti. Usklađivanje nije samo obaveza iz procesa evropskih integracija, već proces koji doprinosi boljem funkcionisanju elektroenergetskog sistema, povećanju prekogranične razmjene energije, sigurnijem snabdijevanju, razvoju konkurencije i, u krajnjem, poboljšanju kvaliteta usluga koje energetski subjekti pružaju potrošačima.

REGAGEN je formirana sa ciljem da nezavisno od političkih procesa, državnih organa i energetskih kompanija podstiče politike za dugoročan razvoj tržišta. Samim tim, kreiran je mehanizam za razdvajanje djelatnosti u elektroenergetskom sektoru, snažan instrument za jačanje konkurencije i djelotvorniju regulaciju prirodnih monopola. Ključno, uspostavljanjem regulatornog okvira i utvrđivanjem cjenovne politike energenata po modelu koji uvažava potrebu za pokrivanjem i troškova energetskih subjekata i ostvarenjem dobiti, podstiče se razvoj energetskog sektora i racionalna upotreba energije, uz istovremeno obezbjeđenje zadovoljenja potreba potrošača u pogledu sigurnosti i kvaliteta energetskih usluga.

Od 2016. godine crnogorskom regulatoru je povjerena i regulacija komunalnih djelatnosti. Ključni napori su usmjereni u ispravljanju nedostataka zakonskog okvira u cilju reforme sektora, optimizacije i modernizacije infrastrukture i poslovanja. Uspostavljena je baza podataka o poređenju indikatora poslovanja vršilaca regulisanih komunalnih djelatnosti, izrađene su prve metodologije i obračun prihoda.

Danas je crnogorski regulator samostalna, neprofitna organizacija, pravno i funkcionalno nezavisna od državnih organa i energetskih subjekata, koja se finansira od naknade za rad REGAGEN-a, a koju plaćaju energetski subjekti i vodovodna preduzeća.

Otpor i izazovi regulacije kao otpor i izazovi inovacije

Početak regulacije tržišta 2004. godine, kao nov i inovativan pristup poslovanju, nije prošao bez prepreka. Poseban izazov u prvim godinama regulacije elektroenergetskog sektora ogledao se u otporu vertikalno integrisane državne kompanije prema novom regulatornom tijelu u sektoru, kao i nepovjerenju potrošača i civilnog sektora.

Osim toga, period koji je za nama obilježile su učestale dramatične okolnosti. Zbog klimatskih promjena, nestabilnih geopolitičkih prilika, napretka tehnologije, sektor elektroenergetike prolazi kroz paradigmatične promjene. Dodatno, globalna recesija (2008. i 2009), pandemija COVID-19 (2020. i 2021), a zatim jedna od najvećih kriza na tržištu električne energije (2021–2023), uticale su na velike promjene regulatornih okvira.

I pored značajnog sistemskog, i možemo slobodno reći, kulturološkog otpora, relativno brzo su se osjetili benefiti regulacije – ne samo na energetskom, već i tržištu u cjelini. Međutim, to ne bi bilo moguće bez primjene inovativnih i za crnogorsko društvo vanrednih metodologija i rješenja.

Ukidanje unakrsnog subvencionisanja kao podrška konkurentnosti

Predregulatorni period, kao i sami početak uspostavljanja regulacije, obilježilo je stanje karakteristično za socijalističke zemlje srednje i istočne Evrope u drugoj polovini 20. vijeka. Ove države su ekonomski model bazirale i na praksi da oni koji proizvode (privreda) treba da plate, odnosno nadoknade nisku cijenu električne energije koju plaćaju domaćinstva. Na račun ovako visoke cijene koju je plaćala privreda, preduzeća su suštinski bila nekonkurentna na međunarodnom tržištu.

Osim što je ekonomski neodrživa jer predstavlja opterećenje značajnog dijela privrede, ovakva anomalija na tržištu formalno-pravno nedozvoljena je u EU.

Tako formirane cijene nijesu odražavale troškove koje potrošači pričinjavaju sistemu, već je dolazilo do izraženog unakrsnog subvencionisanja između domaćinstava i ostalih potrošača, kao što su mala i srednja preduzeća, drugi mali i srednji biznis, uslužne djelatnosti i javne ustanove. Navedene kategorije potrošača su za istu količinu isporučene električne energije pričinjavale jednake troškove Elektroprivredi kao domaćinstva, dok je prosječna cijena po kojoj su je pomenuti potrošači plaćali u prvoj polovini 2007. godine bila 3,29 puta veća od prosječne cijene po kojoj su je plaćali potrošači iz kategorije domaćinstva.

Do potpunog ukidanja unakrsnog subvencionisanja došlo je 2011. godine, a uštede koje su na ovaj način omogućene privrednim subjektima mjere se u desetinama miliona eura. Efekat koji je proces imao na konkurentnost svih naših poslovnih potrošača, prije svega u turizmu, najbolje se može prepoznati kroz značajan porast investicija.

G komponenta, inovacija koja pravi razliku

Nakon što je Evropska komisija u svoja prva dva „energetska paketa” fokus stavila na stvaranje jedinstvenog liberalizovanog tržišta električne energije i gasa, u Trećem energetskom paketu, EK vraća fokus na potrošača. Jedna od najznačajnijih promjena u ekonomskoj regulaciji energetskih sistema desila se 2010. godine, kada se suštinski promijenio „sveti princip” poslovanja iz načela „Potrošač plaća” u načelo „Korisnik plaća”.

Primjenom ove uredbe, troškove prenosne mreže ne plaćaju samo potrošači, već svi oni koji je koriste, a to su i proizvođači električne energije, onda kada koriste prenosni sistem u cilju trgovine energijom.

U državama Energetske zajednice ova uredba je stupila na snagu 1. januara 2014. godine, a jedini regulator koji je ovu uredbu primijenio od prvog dana stupanja na snagu bila je REGAGEN. Usljed očekivane kompleksnosti njene implementacije, skoro godinu dana trajale su analize, izrade modela i procjene uticaja na sve učesnike sistema.

Uvođenjem „G-komponente” opravdani kapitalni i operativni troškovi prenosnog sistema počeli su da se dijele između proizvođača električne energije priključenih na prenosni sistem i ostalih korisnika sistema, tj. kupaca. Na ovaj način su u periodu od 2014, zaključno sa 2023. godinom, potrošači električne energije bili rasterećeni za oko 93 miliona eura, odnosno u prosjeku za oko 8,5 miliona eura godišnje, koje su pokrili proizvođači električne energije kao korisnici prenosnog sistema.

Očekivano, REGAGEN je zbog ovakve odluke trpio i trpi i dalje pritiske EPCG u vidu tužbi kod nadležnih sudova ili kroz javnu osudu našeg rada. Mi u REGAGEN smo veoma ponosni na svaki segment implementacije tzv. G komponente, a vrijeme pokazuje koliko je ovaj pristup sa svojim rješenjima bio vizionarski.

Nova metodologija i podsticajni mehanizmi

Možda i najvažniji segment našeg rada predstavlja primjena Ravenue Cap metodologije za obračun prihoda kompanija. Pomenuta metodologija, koja se primjenjuje od 2012. godine, donijela je nekoliko veoma inovativnih mehanizama u obračunu prihoda energetskih kompanija i obračuna cijena za krajnje potrošače. Između ostalog, uvedena su tri podsticajna mehanizma, koja su veoma brzo i ubjedljivo donijela izuzetne rezultate.

Prije svega, došlo je do smanjenja ili ograničenja troškova regulisanih kompanija, a samim tim i njihovih prihoda i krajnjih cijena. Kao rezultat ovih metodologija i njihove adekvatne implementacije od strane energetskih kompanija, u dužem periodu postignuta je izuzetna stabilnost cijena prema krajnjim potrošačima. Tarife za domaćinstva nakon 2009. godine, čitavu jednu deceniju, ostale su praktično na istom nivou. Istovremeno, energetskim kompanijama data je mogućnost da ostvare relevantne prihode i profite.

Drugi podsticajni mehanizam odnosio se na stvaranje povoljnijeg regulatornog okvira za nove investicije u sektoru. Ovim metodologijama je u oblasti podsticaja investicija urađeno nekoliko veoma krupnih koraka. Najprije, utvrđen je metod za obračun povrata na investicije (WACC - Prosječni ponderisani trošak kapitala), drugo, garantovan je fer obračun povrata na investicije prema najboljoj međunarodnoj praksi.

Trećim mehanizmom, tzv. mehanizmom Planiranih investicija, investitor je oslobođen svih mogućih strahova oko povrata na svoje investicije. Ujedno, ovaj mehanizam je osiguravao i njegovo sankcionisanje ukoliko se investicije ne realizuju.

Ovako krupne reforme regulatornog okvira nijesu se mogle ostvariti bez adekvatnog ljudskog kapitala. Samo institucionalno i kadrovski jaka organizacija može u svim segmentima rada da odgovori postavljenim obavezama. Mladi, stručno obrazovan kadar, koji posjeduje usko specijalizovana znanja, stečena na renomiranim evropskim obrazovnim institucijama, najznačajniji je resurs i potencijal REGAGEN-a.

Investicije, otvaranje tržišta i zaštita potrošača

Sve navedene inovacije, metodologije i mehanizmi doveli su do snažnog razvoja investicija u sektoru. Došlo je do uvećanja proizvodnih kapaciteta za 22,84%, uključujući izgradnju dodatnih 198,31 MW obnovljivih izvora energije. Došlo je i do snažnog razvoja elektroprenosne infrastrukture, povezivanjem sa tržištem električne energije Evropske unije kroz izgradnju podmorskog kabla između Crne Gore i Italije, puštanjem u rad novog interkonektora između Crne Gore i Albanije i dupliranjem tranzitnih tokova električne energije na prenosnom nivou.

Podmorska interkonekcija između Italije i Crne Gore, koja je puštena u funkciju 15. novembra 2019. godine, predstavlja najznačajniji investicioni poduhvat u regionu, čiji nosioci su italijanski i crnogorski operatori prenosnih sistema (TERNA i CGES). Realizacijom ovog projekta Crna Gora je postala energetsko čvorište preko koga se vrši razmjena energije između zemalja EU i zemalja Jugoistočne Evrope. Ova interkonekcija je od strateškog značaja za sigurnost elektroenergetskih sistema i povezivanje nacionalnih tržišta električne energije dviju zemalja.

Od uvođenja podsticaja za investicije 2011 zaključno sa 2022. godinom, operatori sistema realizovali su značajne aktivnosti i ulaganja u njihov razvoj. U navedenom periodu realizovane su investicije u sistem ukupne vrijednosti od oko 459 miliona eura, od čega se oko 257 miliona odnosi na ulaganja u distributivni sistem, a oko 202 miliona na ulaganja u prenosni sistem električne energije.

Paralelno sa investicijama, rad crnogorskog regulatora ujedno je omogućio i ostalim snabdjevačima tržišni pristup potrošačima u CG. Samim tim‚ regulacija je kreirala uslove za otvaranje i razvoj veleprodajnog i maloprodajnog tržišta električne energije u Crnoj Gori, kao i poboljšanje kvaliteta isporuke i snabdijevanja električnom energijom.

Konačno, bez adekvatne zaštite kupaca može se narušiti kvalitet usluga koje pružaju elektroenergetski subjekti. Intenzivnim radom REGAGEN-a Crna Gora je postala pionir u regulaciji kvaliteta snabdijevanja i zaštite kupaca u državama Zapadnog Balkana. Donošenjem Pravila o minimumu kvaliteta isporuke i snabdijevanja električne energije 2017. godine uvedeni su regulatorni instrumenti. Samo dvije godine kasnije, isplaćene su prve finansijske kompenzacije kupcima električne energije zbog neispunjavanja standarda kvaliteta od strane EPCG, odnosno CEDIS-a.

REGAGEN – primjer dobre prakse EU integracija

Nesporno najveće priznanje za rad REGAGEN-a, postignute rezultate i stepen uređenja crnogorskog energetskog sektora, uslijedilo je krajem 2017. godine. Te godine crnogorski regulator postaje prvo regulatorno tijelo iz zemlje koja nije članica EU, kojem je omogućen pristup radnim grupama Agencije Evropske unije za saradnju energetskih regulatora (ACER) u oblastima električne energije i gasa. REGAGEN je takođe, počev od 2017. godine, među najbolje ocijenjenim regulatornim tijelima u godišnjim izvještajima o implementaciji koje sačinjava Sekretarijat Energetske zajednice, koji prati napredak Crne Gore u implementaciji evropske pravne tekovine u oblasti energetike.

Rezultati kao usmjerenje daljeg rada

Rezultati u posljednje dvije decenije, EU regulativa, iskustvo REGAGEN-a u vršenju nadzora nad poslovanjem energetskih subjekata ali i sudska praksa, daju nam osnov za stav da nastavak jačanja uloge REGAGEN-a u vršenju nadzora tržišta električne energije može samo osnažiti društveno-ekonomski okvir za razvoj svih segmenata privrede.

Crnoj Gori predstoji proces utvrđivanja primarne i sekundarne legislative u skladu sa aktuelnim energetskim paketom EU (Clean Energy Package), ali i definisanje vizije razvoja energetskog sektora na način da doprinosi borbi protiv klimatskih promjena donošenjem Nacionalnog energetskog i klimatskog plana. Nedvosmislenost strateških opredjeljenja i adekvatnost zakonskih okvira, transparentnost u njihovom donošenju, njihova pravna izvjesnost i dosljednost u primjeni, diktiraće dinamiku zahtjevnog procesa dekarbonizacije energetskog sektora Crne Gore, koja u mnogim segmentima, poput povezivanja tržišta električne energije i primjene mehanizma prekograničnog usklađivanja cijene ugljenika (CBAM), podrazumijeva i međunarodnu saradnju.

Fokus rada na nacionalnom nivou biće sprečavanje, otkrivanje i sankcionisanje zloupotreba na tržištu, poboljšanje transparentnosti na veleprodajnom tržištu električne energije i prirodnog gasa, a u cilju povećanja povjerenja u tržište i povećanja broja učesnika na tržištu. Dodatno, cilj je i da se uspostave pouzdani cjenovni signali, kao i da se osigura dodatna zaštita kupaca kroz nadzor ponašanja učesnika na tržištu.

U deceniji u kojoj se očekuje konačno pristupanje Crne Gore EU, sa sigurnošću očekujemo još značajniji efekat našeg rada i razvijenih metodologija na crnogorsku privredu i društvo. Samim tim, a na osnovu dosadašnjih uspjeha, iskustva i kapaciteta, smatramo da ćemo i dalje biti predvodnici tržišne reforme i zaštitnici, kako konkurencije, tako i potrošača.

( Promo sadržaj )