Mađari će pomoći, iako ne mare previše za EU

Ako reforme ne budu zaustavljene a vlast ne krene “stranputicom”, Crna Gora može očekivati i podršku Mađarske u pregovorima s Briselom, iako ta država u kontinuitetu krši Lisabonski ugovor i ozbiljno urušava vrijednosni sistem Evropske unije (EU).

To su ocijenili sagovornici “Vijesti”, odgovarajući na pitanje može li predstojeće šestomjesečno predsjedavanje Mađarske Savjetom EU biti dobra prilika za napredak Crne Gore u pregovorima s Briselom, ili se na tom planu ništa neće promijeniti.

Docentkinja na Univerzitetu Donja Gorica Nikoleta Đukanović, kaže da je Mađarska jedna od članica EU koja u kontinuitetu krši član 2 Lisabonskog ugovora i ozbiljno urušava vrijednosni sistem EU, “forsirajući primat snaga koje su protiv dalje komunitarizacije politika i jačanja EU nauštrb nacionalne države članice”.

U navedenom članu Lisabonskog ugovora piše da se EU temelji na vrijednostima poštovanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokratije, jednakosti, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava, uključujući i prava pripadnika manjina.

Zbog toga je, kaže Đukanović, logično očekivati da Mađarskoj dalje jačanje i širenje Unije neće biti prioritet, kao što je to slučaj sa državama osnivačima EU koje važe za jake evrofederalne podržavaoce daljeg proširenja.

Naglasila je da, ipak, Mađarska nije ni blokirala proširenje, ali ni usvajanje pozitivnog Izvještaja o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila za poglavlja 23 i 24 (IBAR) za Crnu Goru.

“Ne očekujem drugačiji stav ni u narednom periodu, ukoliko Crna Gora bude ispunjavala ono što Briselu i obeća”, poručuje sagovornica.

Analitičar Inicijative za evropsku stabilnost (ESI) iz Berlina Adnan Ćerimagić, podsjeća da je EU do daljeg zabavljena izborom nove Evropske komisije i ključnih pozicija u EU, ali i navigacijom kroz nacionalne izbore, naročito u Francuskoj i mogućim posljedicama izbora u SAD-u.

“S tim u vezi, a naročito uzimajući u obzir da će nakon formalnog otvaranja pregovora proći neko vrijeme da Moldavija i Ukrajina budu opet na agendi EU, politika proširenja neće biti visoko na agendi Unije”, ocjenjuje on.

Kako je dodao, Mađarska je najavila da će ipak pokušati da stavi neke odluke vezane za region na agendu, prije svega formalno otvaranje pregovora s BiH, ali i otvaranje poglavlja i klastera s drugim zemljama. Dodaje da su, u slučaju Crne Gore, naredni koraci u procesu - zatvaranje poglavlja, od kojih su neka već spremna.

“To je nužno i kako bi se konačno krenulo nazirati svjetlo na kraju tunela pregovora o članstvu. Kako zatvaranje poglavlja krene, tako će se i sve ozbiljnije razgovarati o mogućem datumu za članstvo”, istakao je Ćerimagić.

On je rekao da ukoliko reforme u Crnoj Gori ne stanu a “vlast ne krene stranputicom”, vjeruje da će to biti moguće uporedo s razgovorima o novom finansijskom okviru EU, koji će krenuti uskoro.

Mađarska je preuzela šestomjesečno predsjedavanje Savjetom EU od Belgije 1. jula. Pod parolom “Učinimo Evropu ponovo velikom”, koja je nalik sloganu bivšeg predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa “Učinimo Ameriku ponovo velikom”, Mađarska se, kako su saopštili zvaničnici te države, fokusira na sedam tematskih oblasti tokom svog predsjedavanja. Među njima će biti dosljedna i na zaslugama zasnovana politika proširenja, uz poruku da EU ne može da bude potpuna bez pristupanja Zapadnog Balkana.

Ostali prioriteti su unapređenje konkurentnosti i jačanje odbrambene politike EU, suzbijanje ilegalnih migracija, oblikovanje budućnosti kohezione politike, promocija poljoprivredne politike orijentisane na poljoprivrednike i rješavanje demografskih izazova.

Tokom predsjedavanja zemlja koja predsjedava vodi sastanke Savjeta EU i predstavlja Savjet u odnosima s drugim institucijama EU, kao što su Evropska komisija i Evropski parlament.

Mađarska tokom predsjedavanja planira da organizuje samit EU - Zapadni Balkan u regionu i da održi međuvladine konferencije sa zemljama kandidatima, “kad je to prikladno”.

Nezasluženi ulazak u EU jedan od gorih scenarija

Nikoleta Đukanović kaže da nije sigurna ni da bi Crnoj Gori puno značila pomoć bilo koje države članice da uđe u Uniju nezasluženo, jer je to jedan od gorih scenarija, “vrlo skup i težak za crnogorske građane”.

“Tako da jedino što nam preostaje jeste da marljivo radimo na jačanju našeg sistema u skladu s međunarodnim i evropskim standardima, donosimo dobre zakone, jačamo institucije i administrativne kapacitete, te pripremamo privredu za veliko tržište EU, kako bi države članice mogle samo verifikovati konkretne rezultate”, rekla je ona.

( Željka Vučinić )