SZO: Toplomjeri sa živom postaju prošlost

Toplomjeri i drugi mjerni uređaji koji koji sadrže živu, a koriste se u medicinskim ustanovama u Crnoj Gori postaju prošlost, poručeno je sa prvog sastanka Upravnog odbora projekta „Postepeno uklanjanje mjernih uređaja koji sadrže živu iz upotrebe u zdravstvenim ustanovama“.

Iz Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) rekli su da je time započela realizacija globalnog projekta u Crnoj Gori koji SZO sprovodi uz finansijsku podršku Globalnog fonda za životnu sredinu (GEF).

Navodi se da su dosadašnja istraživanja, neosporno potvrdila da je živa jedan od najtoksičnijih elemenata i da može izazvati veoma ozbiljne posljedice po zdravlje ljudi i životne sredine.

Kako se dodaje, živa spada u grupu neurotoksina, a izloženost visokim koncentracijama može štetiti mozgu, srcu, bubrezima, mišićima, plućima i imunološkom sistemu kod ljudi svih uzrasta.

“Stoga je Minamata konvencija postavila ambiciozne ciljeve za smanjenje i na kraju eliminisanje upotrebe žive u različitim industrijama, uključujući i medicinsku”, kaže se u saopštenju.

Jedan od ključnih ciljeva konvencije je, kako se dodaje, postepeno ukidanje upotrebe žive u medicinskim uređajima kao što su termometri i sfigmomanometri, a upravo je to cilj projekta.

Iz SZO su rekli da brojne aktivnosti koje će biti realizovane do kraja 2028. godine, okupiće sve kljčnu aktere iz oblasti zdravstva i zaštite životne sredne, akademsku zajednicu, medicinske ustanove, nevladine organizacije.

“Uklanjanjem mjernih uređaja koji sadrže živu iz zdravstvenih ustanova - Crna Gora će biti korak bliže ka ispunjavanju pretpristupnih obaveza na putu ka Evropskoj uniji (EU), poštujući i preuzete obaveze iz ratifikovane Minamata konvencije”, dodaje se u saopštenju.

Državni sekretar u Ministarstvu turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Nenad Vitomirović, govorio je o značaju sprovođenja načela Minamata konvencije u Crnoj Gori kao i o značaju usvojenog novog Zakona o upravljanju otpadom i donošenju novog državnog plana upravljanja otpadom.

On je najavio donošenje novog Akcionog plana za implementaciju Minamata konvencije za period 2025-2026, za kraj godine.

Vitomirović je, kako se dodaje, naglasio da su u Ministarstvu svjesni toksičnosti žive i posljedica koje mogu ugroziti zdravlje ljudi i životne sredine.

On je potvrdio da predano na uspostavljanju adekvatnog pravnog osnova koji je usklađen sa EU legislativom.

Generalna direktorica direktorata za javno zdravlje u Ministarstvu zdravlja, Ivana Živković, istakla je važnost uspostavljanja sistema za bezbjedno upravljanje opasnim otpadom koji sadrži živu u medicinskim ustanovama.

“Uklanjanje žive iz medicinskih uređaja nije samo pitanje zakonodavstva, već i pitanje zaštite pacijenata i zdravstvenih radnika”, rekla je Živković.

Prema njenim riječima, upotreba uređaja koji sadrže živu predstavlja rizik ne samo zbog mogućnosti curenja žive, već i zbog neadekvatnog odlaganja tih uređaja na kraju njihovog životnog vijeka.

Ona je rekla da su digitalni termometri i aneroidni sfigmomanometri već postali standard u mnogim zdravstvenim ustanovama, smanjujući tako rizik od izloženosti živi.

Živković je navela da osim tehničkih aspekata zamjene uređaja, edukacija igra ključnu ulogu.

“Zdravstveni radnici moraju biti svjesni opasnosti koje nosi živa i pravilno obučeni za korišćenje novih, sigurnijih tehnologija”, smatra Živković.

Ona je rekla da je potrebno obezbijediti da pacijenti budu informisani o rizicima žive i prednostima novih uređaja, što se, kako je dodala, nadaju da će se kroz ovaj projekat postići.

“Na ovom putu, međutim, suočavamo se i sa izazovima. Zamjena svih uređaja koji sadrže živu zahtijeva značajna finansijska sredstva i logističku podršku. Ipak, smatram da je ulaganje u zdravlje naših građana i zaštitu životne sredine prioritet koji nema cijenu”, rekla je Živković.

Direktor Agencije za zaštitu životne sredine, Milan Gazdić, naglasio je da je realizacija projektnih aktivnosti važan korak naprijed na putu Crne Gore u EU.

“Nema dileme u vezi sa činjenicom da je živa jedna od najopasnijih supstanci koje se koriste u različitim industrijama, uključujući i medicinsku”, rekao je Gazdić.

On je kazao da taj metal, poznat po svojoj toksičnosti, ima dugotrajan i štetan uticaj na životnu sredinu i ljudsko zdravlje.

“Ukoliko živa dospije u životnu sredinu, može kontaminirati vodene ekosisteme, zemljište i vazduh, a ulazeći u lanac ishrane direktno i indirektno ugrožava i ljude i životinje”, naveo je Gazdić.

On je, kako se dodaje, istakao značaj adekvatnog upravljanja otpadom koji sadrži živu i koji je kao takav kategorisan kao opasni otpad.

Gazdić je rekao da izazovi i dalje postoje u pogledu nedovoljne infrastrukture, nedostatka specijalizovanih postrojenja za tretman otpada, i ograničene svijesti javnosti o pravilnom rukovanju opasnim otpadom, kao i činjenica da u Crnoj Gori ne postoji deponija za opasni otpad.

On je dodao da će Agencija pružiti potrebnu podršku ovom projektu, jer je misija Agencije da štiti i unapređuje kvalitet životne sredine u Crnoj Gori.

Šefica kancelarije SZO u Crnoj Gori, Mina Brajović, pozdravila je posvećenost Vlade implementaciji Minamata konvencije i globalnom konsenzusu o združenom i ciljanom djelovanju na smanjenju prijetnji i opasnosti od zagađenja živom.

Brajović je rekla da je Crna Gora kredibilan partner u realizaciji ratifikovane Konvencije.

“Crna Gora je identifikovana kao jedna od pet zemalja na globalnom nivou koje će biti korisnice globalnog projekta Postepeno uklanjanje mjernih uređaja koji sadrže živu iz upotrebe u zdravstvenim ustanovama - kako bi se smanjile emisije žive iz sektora zdravstva”, rekla je Brajović.

Ona je Brajović istakla da ukupna količina žive koja se realizacijom projektnih aktivnosti planira eliminisati na globalnom nivou, uz učešće Crne Gore, iznosi 29,2 tone.

To će se, kako je dodala, postići kroz regulisanje pitanja nabavki i adekvatna rešenja za upravljanje otpadom koji sadrži živu.

“Svjedoci smo da od početka industrijske revolucije raste nivo otpuštanja i koncentracije žive u životnu sredinu”, rekla je Brajović.

Ona je dodala da vremenom taj teški metal postaje teško breme i veliki izazov savremenog društva dominantno zbog ponašanja i aktivnosti čovjeka.

“Bilo da je riječ o sagorijevanju fosilnih goriva, koja se koriste u industriji ili domaćinstvima, spaljivanju otpada, rudarenju u potrazi za zlatom, živom ili drugim metalima i tako zapravo živa dospijeva u životnu sredinu i zagađuje vazduh, vodu, zemljiste i ekosisteme”, dodala je Brajović.

Ona je rekla da kada jednom na taj način dospije u prirodu, za živu više ne postoje granice.

“Ona se daleko transportuje hemisferom prije nego se deponuje. U zavisnosti od forme, živa može da ostane u vazduhu do godinu”, navela je Brajović.

Ona je podsjetila je da je do kraja marta, 148 zemalja ratifikovalo Minamata konvenciju, uključujući i 40 zemalja EURO regiona, među kojima je i Crna Gora.

Brajović je, kako se navodi, izrazila zadovoljstvo što je SZO prepoznata kao pouzdan partner na globalnom nivou zadužen za implementaciju projekta.

“Ovo je još jedna važna prilika da se kroz snažnu multisektorsku saradnju, uloži napor u stvaranju održive budućnosti i razvoja po mjeri zdravlja svakog građanina, i ubrza proces EU integracije Crne Gore i napravi novi korak na planu zelene transformacije u funkciji zaštite zdravlja životne sredine i zdravlja čovjeka”, rekla je Brajović.

( MINA )