Da li će Bajden sve pokvariti?
Hoće li se predsjednik SAD-a pridružiti onima čiji su životni napori da čine dobro uništeni zbog njihovog odbijanja da stave javni interes na prvo mjesto? Njegova stranka ima mnogo kandidata koji bi mogli spriječiti Donalda Trampa da se vrati u Bijelu kuću, ali on nije jedan od njih
Nakon nespretnog i neubjedljivog nastupa predsjednika SAD-a Džoa Bajdena tokom debate sa bivšim predsjednikom Donaldom Trampom 27. juna nije pretjerano reći da budućnost naše planete može zavisiti od odluke koju on mora donijeti. Da li želi da uđe u istoriju kao čovjek odgovoran za katastrofalne posljedice drugog Trampovog predsjedničkog mandata? Hoće li se pridružiti onima čiji su životni napori da čine dobro uništeni zbog njihovog odbijanja da stave javni interes na prvo mjesto?
Za progresivce poput mene, Ralf Nejder je nekada bio heroj. Njegova prva knjiga, “Unsafe at Any Speed”, bila je razarajući prikaz kako je američka automobilska industrija stavljala profit ispred sigurnosti. Skoro 50.000 ljudi poginulo je na američkim cestama 1965. godine, kada je knjiga objavljena. Knjiga je pokrenula ključnu javnu raspravu koja je dovela do zakona kojima je poboljšana bezbjednost na putevima. Do 2011. godine broj poginulih na američkim saobraćajnicama pao je na 35.000, a po glavi stanovnika bio je manje od pola onoga što je bio 45 godina ranije.
Nejder zaslužuje veliki dio zasluga za promjene koje su se proširile po svijetu. Ukupan broj spašenih života od 1960-ih mora sada biti u desetinama miliona; broj spriječenih povreda biće nekoliko puta veći.
Ipak, to nije Nejderovo nasljeđe danas. Predsjednički izbori u SAD-u u novembru 2000. bili su takmičenje između demokrate Ala Gora, tadašnjeg potpredsjednika, i Džordža V. Buša, republikanskog kandidata. Nejder je, međutim, odbio da podrži Gora, iako je Gor dugo bio posvećen zaštiti životne sredine, i kandidovao se za Zelenu stranku. Dok je Gor napisao bestseler iz 1992. godine “Earth in the Balance”, knjigu koja je pozivala na snažnu akciju povodom klimatskih promjena i drugih ekoloških kriza, Buš je bio kandidat naftne industrije.
Kada su se brojali glasovi, izbori su se sveli na to koji će kandidat osvojiti Floridu. Buš je osvojio državu i predsjednički mandat, sa 537 glasova razlike, nakon što je Vrhovni sud SAD-a zaustavio ponovno prebrojavanje. Na Floridi, Nejder je dobio 97.488 glasova. Nema sumnje da bi, da Nejder nije bio kandidat, mnogo više njegovih glasova otišlo Goru nego Bušu, i Gor bi bio izabran za predsjednika.
Jedan od prvih Bušovih poteza kao predsjednika bila je najava da SAD neće implementirati Kjoto protokol, koji je postavljao obavezujuće ciljeve smanjenja emisija gasova za industrijalizovane zemlje. Bez snažnog vođstva SAD-a, međunarodni napori za smanjenje emisija gasova staklene bašte uskoro su se raspali, i nikada se nisu vratili na nivo potreban da se izbjegnu katastrofalne klimatske promjene.
Kao rezultat toga, uprkos ogromnom dobru koje je Nejder učinio kao zagovornik bezbjednosti na putevima, njegovo glavno nasljeđe je to što je spriječio izbor jedinog američkog predsjedničkog kandidata koji je klimatske promjene shvatao sa ozbiljnošću koju su zahtijevale, u vrijeme kada je prostor da se spriječi katastrofa bio veći nego danas.
Slično, kada je Rut Bejder Ginsburg bila sudija Vrhovnog suda, divio sam joj se zbog njenog zagovaranja jednakosti žena i reproduktivnih prava. Međutim, do 2013. godine, imala je 80 godina, bila najstarija osoba na Sudu, i dva puta je bila liječena od raka. Na privatnom ručku u Bijeloj kući, predsjednik Barak Obama rekao joj je da će na predstojećim međuizborima Demokrate vjerovatno izgubiti kontrolu nad Senatom. Implikacija je bila očigledna: ako bi Ginsburg podnijela ostavku, Obama bi mogao da imenuje mnogo mlađeg nasljednika koji bi decenijama zadržao liberalne vrijednosti koje su ona i predsjednik dijelili.
Drugi su dali isti predlog Ginsburg, ali ona nije podnijela ostavku. Nakon njene smrti, predsjednik Tramp je nominovao njenu zamjenu, Ejmi Koni Beret. Konzervativna većina na sudu poništila je odluku Rou protiv Vejda, koja je gotovo pola vijeka proširila ustavnu zaštitu prava na abortus, a ubrzo su državne vlasti nametnule drakonska ograničenja. Sada ta konzervativna većina podriva moć Agencije za zaštitu životne sredine da radi svoj posao.
Bajden je rekao u nedavnoj debati da se kandidovao za predsjednika 2020. godine ne zbog želje za moći, već da zaustavi Trampa, i da se ponovo kandiduje iz istog razloga. Ali debata je jasno pokazala da su njegove kognitivne sposobnosti u padu i da ne može biti kompetentan predsjednik još četiri godine.
Ako Bajden bude vjeran svojim riječima, i zaustavljanje Trampa od ponovnog dolaska na mjesto predsjednika bude njegov glavni cilj, trebalo bi da najavi da će na Demokratskoj konvenciji u avgustu osloboditi svoje delegate od obaveze da glasaju za njega i umjesto toga zatraži da glasaju za kandidata sa najboljom šansom da porazi Trampa. Grečen Vitmer, popularna guvernerka Mičigena, ili guverner Kalifornije Gavin Njusom, vjerovatno i neki drugi, imali bi bolje šanse da zaustave Trampa nego što to Bajden sada ima.
Autor je profesor bioetike na Prinston univerzitetu, profesor u Školi istorijskih i filozofskih studija na Univerzitetu u Melburnu i osnivač neprofitne organizacije “Život koji možete spasiti”
project-syndicate.org
Prevod: S. Strugar
( Peter Singer )